Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.

Postani član

Na 131. Open Coffee meetupu upoznali smo startup Endemic i naučili kako upravljati stresom

Tina Tomičić

Tina Tomičić

22.11.2021.

Prošlu srijedu popodne proveli smo u Tap B pivnici gdje smo prisustvovali najdugovječnijem meetupu u gradu na kojem je gostovao Mislav Tomić. Međutim, prije nego nam je Mislav kroz predavanje podijelio korisne alate za kontrolu i smanjenje stresa, bazirane na vlastitom iskustvu, poslušali smo kratki pitch lokalnog startupa Endemic kojeg je vodio Stipe Plejić.

Što je Endemic?

Kao što smo spomenuli, Endemic je lokalni startup, NFT marketplace, a ujedno i globalni proizvod iza kojeg stoje članovi Stone Block udruge i zaljubljenici u tehnologiju, posebice u blockchain. 

Radi se o digitalnoj galeriji koja je izrađena na blockchain tehnologiji, ustvari infrastruktura za umjetnike koja im omogućuje da, uz njihovu standardnu vidljivost, i u formi NFT-a imaju galerije na kojima mogu izložiti svoja umjetnička djela.

O Endemicu smo već pisali na portalu, a ako vam je slučajno promaknuo, cijeli članak možete pročitati ovdje.

Stress management for dummies

Nakon zanimljivog pitcha i upoznavanja sa splitskim startupom, na scenu je izašao Mislav, jedan od suosnivača dobartek.hr i agencije Blank koja ujedno i radi na razvoju Endemic platforme.

“Uživam u dijeljenju znanja i pomaganju drugima da se nose s određenim stvarima.”

U samom uvodu, Mislav je podijelio statistički podatak koji govori da više od 50% zaposlenih ljudi u EU pati od svakodnevne izloženosti stresu vezanom za posao.

Tome naravno pridonosi i užurban način života i pretjerana izloženost informacijama. 

Treba naglasiti kako je stres povezan s ozbiljnim mentalnim bolestima i pri tome ne mislimo na povremena stanja tuge već anksioznost, depresiju, psihoze, PTSP. 

“Kao društvo smo dosta zatvoreni za razgovor o takvim stvarima”. 

Što je stres?

Stres je prirodna reakcija tijela na vanjske promjene koje utječu na nas. Pretpostavlja se da je stres nastao kao reakcija na životne opasnosti (glad, strah, vremenski uvjeti), a javlja se u slučajevima kada nemamo kontrolu nad situacijom. 

Velika većina poslova koje obavljamo uključuje rad s ljudima, a stres negativno utječe na našu mogućnost izvođenja posla.

Što se tiče (subjektivnih) reakcija na stres, one fizičke su opisane još 1936. godine od strane endokrinologa koji je proučavao utjecaj vanjskih čimbenika na organizme i identificirane su tri faze stresa: alarmna, faza otpora i faza iscrpljenja koja traje toliko dugo dok su zahtjevi na organizam intenzivni.

Naš um prvo procjenjuje koja je prijetnja, je li ugrožen naš društveni položaj, vrijednosti, vrijeme, novac, nakon čega slijedi provjera resursa (znanje, iskustvo, energija, snaga). Nakon te procjene tijelo reagira hormonima na inicijalni stres. Ono što je tu bitno je da količina stresa koju osjećamo ovisi i o intenzitetu stresora (uzročnika stresa) i o količni resursa koje imamo za borbu.

Fizički simptomi stresa uključuju nesanicu, napetost, bolove u mišićima, teškoće s disanjem, nemogućnost fokusa, a nakon dulje izloženosti stresu javljaju se ozbiljnije posljedice poput poremećaja u prehrani, gubitak interesa za hobije i brigu o sebi, izolacija od drugih ljudi, gnjevni ispadi i drugi načini nezdrave borbe.

Identifikacija stresa

U drugom dijelu predavanja, Mislav je fokus stavio na kontrolu i smanjenje stresa, napominjući da on nije stručnjak i da je sve ono o čemu priča zapravo iskusio na vlastitoj koži.

Dok smo pod stresom teško je, ali neophodno, objektivno sagledati sliku i odmaknuti se od nekih čestih izgovora, poput: “sad je takav period, proći će…” Koristeći se izgovorima, zapravo odbijamo činjenicu da postoji bilo kakav stres. Druga česta stvar je prebacivanje krivnje na druge ljude ili događaje. 

“Istina je da ljudi i događaji utječu na naš stres, ali nisu isključivi krivci.”

Cilj identifikacije uzroka stresa je preuzimanje odgovornosti za naše reakcije i načine na koje se nosimo s istim.

Jedan od načina je i vođenje dnevnika; stavljanje na papir nam pomaže da lakše i objektivnije pristupimo problemu. 

Probajte popisati uzroke stresa, rangirati ih te razmisliti o potencijalnim rješenjima. 

Time management

Prvi i najbanalniji način rješavanja stresa je uklanjanje njegovog uzroka. Ako uspijemo detektirati što nam izaziva stres (koji događaji, ljudi…) možemo se fokusirati na to da ih izbacimo iz života.

Npr. u poslovnom svijetu stres je često uzrokovan preopterećenošću i nedostatkom vremena. Jednostavan način za pristupiti tome je svladavanje metoda upravljanja vremenom, analize zadataka, postavljanja prioriteta.

Delegiranje zadataka je jedna metoda koja možda nije svima dostupna, ali svatko od nas može zatražiti pomoć prijatelja/kolega oko nekog zadatka, kako bi nam olakšali.

Izloženi smo moru informacija i čest je slučaj da čim otvorimo oči uzmemo mobitel u ruke i provjeravamo mailove/poruke. Na taj način nam se stres gomila jer radni dan nam još nije počeo, a um nam je zatrpan mnoštvom stvari koje trebamo napraviti. Potencijalno rješenje je ne uzimati mobitel u ruke odmah, već nekih pola sata nakon buđenja. 

Distrakcije nam smanjuju mogućnost ulaska u deep work, fazu u kojoj fokusirano radimo jedan zadatak i stvaramo rezultate.

Odnosi s ljudima

Drugu grupu uzročnika stresa čine naši odnosi s ljudima. Svatko od nas u svojoj okolini ima negativne ljude koji crpe energiju i nakon druženja s njima se osjećamo umorno.

U takvim situacijama je nužno postaviti granice; ukoliko se odnos ne može razgovorom poboljšati, najbolje se distancirati.

Naravno, to je malo teže u poslovnim odnosima, ali i tu moramo naučiti reći ne. 

Naše emotivne reakcije uvelike pridonose borbi protiv stresa, a najvažnije je pozitivno razmišljanje.

“Kada sam počeo pozitivnije gledati na ljude i događaje, život mi je postao bolji i stres dosta smanjio”,

iskren je Mislav.

Druga bitna stvar emotivne reakcije svodi se na samokontrolu, tj. analizu stresnih događaja.

“Nešto što smo mi napravili/propustili napraviti dovelo nas je u stresnu situaciju.”

Rješenje je preuzeti odgovornost i potruditi se da sljedeći put reagiramo na pravi način, a ne optuživati vanjske događaje. 

Prilikom prihvaćanja stresa i stvaranja otpornosti mogu nam pomoći meditacija i vježbe disanja, ali i za ove tehnike potrebno je kontinuirano provođenje kako bi rezultirale našom smirenošću i otpornošću na stres.

Poanta meditacije je postat svjestan našeg um i misli i preuzeti kontrolu nad njima.”

Iako se u poslovnom svijetu dosta ističe naporan rad kao preudvjet uspjeha, Mislav ističe kako je za normalno čovjekovo funkcioniranje, kreativno razmišljanje i učinkovitost najbitniji kvalitetan san i odmor. U snu se naš mozak i tijelo oporavljaju, a potrebno je minimalno 7 sati sna. Osim sna, prehrana je također ključan faktor, a mora se sastojati od što više voća i povrća, proteina, vitamina i vode, a što manje prerađenog šećera.

“Ako unosimo loše gorivo, loše će nam raditi organizam i time će nam biti dosta teže nositi se sa stresom.”

Pogledajte snimku

Svi navedeni savjeti Mislavu su se pokazali funkcionalnima, što ne znači da će i vama, ali ako ne probate neće ni znati.

Hvala Mislavu na motivaciji i djeljenju znanja, snimku meetupa će kroz koji tjedan osvanuti na YT kanalu Split Tech City-ja. Sugeriramo da se pretplatite i budete u toku sa svim organiziranim predavanjima.

Vidimo se uskoro.

Foto: Bruno Dubravec

Podijeli


O autoru:

Tina Tomičić

Ljubiteljica pisane riječi i kreativka koja sve svoje misli stavlja na papir. U skladu s tim, rijetko ćete me vidjeti bez rokovnika. Život mi je neiscrpno vrelo inspiracije, a njegova nepredvidivost jak motiv za isti. Iako više volim knjige oduvijek živim u svom filmu. :) Najdraži citat mi je: "Samo ludi i usamljeni si mogu priuštiti da budu ono što jesu. Usamljeni jer im se nitko ne mora sviđati, a ludi jer ih nije briga!" (Bukowski)

Povezane novosti