Rekordan broj prijava (270!) zaprimili smo za prvo ovogodišnje online predavanje na temu “STEM u kontekstu razvoja djece” koje je u utorak održala Maja Jerčić, magistra pedagogije i osnivačica KoHo pedagogije, u sklopu koje provode i razvijaju različite edukacije za odgojno-obrazovne stručnjake i roditelje. Edukacije idu u smjeru sagledavanja STEM-a i njegovih razvojnih benefita iz perspektive pedagogijske teorije, a tako je bilo koncipirano i jučerašnje Majino predavanje.

U samom uvodu Maja nam je objasnila da, kada STEM transferiramo u područje odgoja i obrazovanja, on je tamo puno više od pojmova informatika, robotika, programiranje, pokusi… Ispod toga stoje puno važniji aspekti koji su dio STEM pristupa učenju; prihvaćanje neuspjeha, sposobnost kritičkog razmišljanja, interdisciplinarnost i iskustveno učenje.

Glavna poanta STEM pristupa u učenju i poučavanju jest da se kroz korištenje STEM sadržaja potiče razvoj misaonih sposobnosti i različitih osobina.

U pozadini STEM-a stoji znanstveni način razmišljanja, razvoj različitih vještina i osobina, integrirani pristup i iskustveno učenje.

Vještine i osobine povezane sa STEM-om

Jedna od misaonih sposobnosti koja se razvija prilikom STEM aktivnosti je sposobnost rješavanja problema.

U svim STEM projektima problemi su njihov sastavni dio, a djeca ih ne doživljavaju kao nešto teško, jer se rad s djecom temelji na iskustvenim aktivnostima.

Teorija o motivaciji bazira se na unutarnju motivaciju te objašnjava da su ljudi najviše motivirani za obavljanje različitih zadataka onda kada na horizontu imaju cilj.

Maja ističe da, u skladu s tom teorijom, prilikom kreiranja aktivnosti za djecu, treba biti jasno predočen krajnji cilj. 

U situaciji kada treba rješavati neki problem, čovjek ima izazov i testira samog sebe hoće li to uspjeti. U tom kontekstu, ako je problem veći od mogućnosti djeteta, dijete će biti manje motivirano. Motivacija neće biti velika niti u slučaju kada je problem formuliran tako da je u ravnini s njihovim sposobnostima. Optimalno je da problem traži ekstenziju njihovih sposobnosti, ali i omogućuje postignuće.

Prilikom rješavanja nekog problema nužno je stalno “sumnjati”, odnosno sagledavati jednu stvar iz različitih perspektiva. Tako se kod djece razvija kritičko mišljenje.

“Djeci je potrebno komunicirati da je za razmišljanje potrebno vrijeme.”

Tko radi taj i griješi

Za STEM je jako važno da djeca ne razviju loš stav prema pogrešci i prema neuspjehu, a taj bi bio da je pogiješiti nešto loše. Nužno je da pogrešku prihvate kao sastavni dio puta prema uspjehu, a osim toga i da budu otvorenog uma:

“Um je poput padobrana – funkcionira jedino ako je otvoren!”

Različite predrasude koče razmišljanja, dok otvorenost za novo i nepoznato širi znanja i horizonte. Iako se kreativnost često ne dovodi u vezu sa STEM-om ona je jako važna te ulazi u “Sastojke Inteligencije” (Medina, Pravila mozga za razvoj djeteta), zajedno sa željom za istraživanjem i samokontrolom.

Uloga roditelja u obrazovanju djeteta

Jedno od mnogobrojnih pitanja publike bilo je vezano za ulogu roditelja u obrazovanju djeteta, odnosno što najbolje roditelji mogu učiniti kako bi djeca bila zadovoljna i uspješna u školi. Iako je odgovor na to pitanje kompleksan, Maja ga je pokušala sažeti te kao najvažnije istaknula da roditelj razvija različita područja djetetove osobnosti. Jako je važan djetetov odnos prema radu, samopouzdanje te jezične vještine. Djeca koja u startu razmišljaju na način da nešto ne mogu napraviti, upadaju u blokadu i prilagođavaju svoju izvedbu svom unutrašnjem uvjerenju.

Uloga roditelja je da na zdrav način gradi djetetovo samopouzdanje.

Snimka predavanja dostupna je na YouTube kanalu

Zahvaljujemo Maji Jerčić na korisnom i zanimljivom predavanju, ali i svim sudionicima koji su pratili predavanje do samog kraja. U slučaju da ste ga propustili, niže se nalazi snimka:

Isto tako pozivamo vas da se pretplatite na naš YouTube kanal gdje, osim ovog, možete pogledati i druga zanimljiva predavanja. 🙂