Pametni gradovi su gradovi budućnosti, a Ekonomski fakultet u Splitu ovog je tjedna bio poprište zanimljive radionice upravo na temu pametnih gradova. Tijekom dva dana mogli smo čuti predavanja eminentnih profesora i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva.

Istraživački radovi i osnovni koncepti Smart Cityja

Prvog su se dana predstavila znanstvena istraživanja na temu pametnih gradova i digitalne transformacije. Pričalo se o metodama izrade istraživačkih radova te osnovnim konceptima Smart Cityja, o utjecaju IoT-a na pametne gradove, o potrebi da se akademski rad približi onome u stvarnom svijetu. Predstavljen je i projekt na kojem sudjeluje više hrvatskih tvrtki, pametno inovativno poduzeće INSENT.

Studentima diplomskih i poslijediplomskih studija, dakle mladim istraživačima koji imaju namjeru pripremati svoje radove na teme digitalne transformacije i pametnih gradova, bilo je zanimljivo predavanje o metodama istraživačkih radova. “Svojim izlaganjem demonstrirao je osnovne elemente znanstvenog rada, pružio pregršt savjeta, a nadasve motivirao studente i sadašnje, ali i buduće doktore znanosti za pisanje radova na visokom stupnju kvalitete.”, kaže nam Tomi Duvnjak, student diplomskog studija koji je upravo pred pisanjem svog diplomskog rada.

Drugi dan radionice donio pregršt praktičnih primjera

Drugi dan radionice se orijentirao na praktične implikacije te mogućnosti primjene istraživanja u stvarnom svijetu, konkretno na primjeru grada Splita. Rezultat takvog praktičnijeg pristupa bila je i aktivna publika u diskusiji s predavačima. “Tim drugim segmentom predavanja pokušali smo uključiti širi spektar dionika u naše aktivnosti te prepoznati probleme i potencijal za modeliranje novih usluga koje bi testirali kroz projekt u ovoj godini. Predavači i teme su bile zanimljive te se nadamo da ih je takvima i publika doživjela.”, kaže nam Maja Ćukušić s Ekonomskog fakulteta.

U prvom predavanju, profesor Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta je objasnio temelje izrade strategije pametnog grada, od početne SWOT analize do definiranja specifičnih mjera i ciljeva. Pritom je naglasio važnost uključivanja svih dionika u proces izrade strategije, te obuhvaćanje svih elemenata pametnog grada (Smart Citizens, Smart Mobility, Smart Government itd). Konkretnu primjenu jedne komponente pametnog grada smo mogli vidjeti na primjeru Split Parkinga – gradske komunalne tvrtke poznate po aplikaciji za pronalazak slobodnih parkirnih mjesta u gradu Splitu. Osim korištenih tehnologija (senzori, relay node, getaway data collector), predstavljen je i način upotrebe podataka koje senzori za parking prikupe.

Budućnost pametnih gradova je svakako povezana s upotrebom umjetne inteligencije, što su demonstrirali profesori sa splitskog PMF-a. Primjena AI-a će tako biti prisutna u gotovo svim područjima urbane zajednice, od zdravstva i transporta do sigurnosti te uređaja koji će moći koristiti svi građani, neovisno o njihovom tehnološkom obrazovanju.

Stručnjaci iz Hrvatskog Telekoma su predstavili dodatne primjere rješenja za pametne gradove. Temeljna tehnologija će biti Narrowband IoT, efikasnija i jeftinija varijanta od trenutnih rješenja.

Gradovi budućnosti

Osim postojećih servisa poput pametnog parkinga ili pametnih klupa, gradovi budućnosti će imati i usluge poput pametnih rasvjeta, s video nadzorom i mjerenjem kakvoće zraka. Električni automobili će se sve više koristiti, te će njihov broj u EU do 2025. godine premašiti 100 milijuna, što će utjecati na cjelokupnu ekonomiju.

Radionica je svakako pokazala u kojem smjeru bi se trebao razvijati grad Split, ali i ostali hrvatski gradovi. Pametni gradovi su zapravo postali sadašnjost, te je potrebno sudjelovanje svih aktera kako bi grad napredovao u ekonomskom i ekološkom smislu.

Više o projektu Splita kao pametnog grada saznajte na smartcity.efst.hr.