Osobne financije. Tema o kojoj intezivno čitam, razmišljam te naučeno primjenjujem i pokušavam prenijeti drugima u posljednjih nekoliko godina.

Moje ime je Toni i pišem blog “o osobnim financijama (i svemu ostalom) u kojem se sudaraju loš humor i dosadne činjenice” na tonivitali.com.

Neki me zovu i Škrti Otočanin, ali to su su samo zli jezici… I moja supruga, obitelj te najbliži prijatelji.

O osobnim financijama i investiranju

Drago mi je da mogu predstaviti kolumnu o osobnim financijama i investiranju u suradnji sa Split Tech City portalom.

Ovaj serijal bi se mogao nazvati i Zašto i kako osobnih financija i investiranja.

Naime, mislim da nema smisla početi pričati o osobnim financijama i investiranju u detaljima o kojima većina razmišlja ako se prvo ne zapitamo zašto je to uopće bitno. Uostalom, što je uopće novac?

Najveća svjetska religija

Ne znam slažeš li se, ali novac je, prema autoru knjige Sapiens Yuval Noah Harrarija, “najveća svjetska religija”. Gotovo da ne postoji racionalna osoba na ovom planetu koja ne vjeruje u američki dolar ili koja bi potrgala novčanicu s likom Benjamina Franklina.

Mislili mi o novcu ili ne, činjenica je da je to jedan od glavnih instrumenata zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, ispunjavanja želja, predmet žudnje i još puno toga.

Ekonomska teorija nam govori o tri uloge novca: spremište vrijednosti, obračunska jedinica i sredstvo razmjene.

Probaj samo sačuvati svoje bogatstvo u konzervama graha, iskazivati cijene proizvoda u zlatnim dukatima ili ponuditi automehaničaru dvije guske u zamjenu za popravak motora. Ne moramo biti materijalno orijentirani da bismo prepoznali da je novac sveprisutan i da nam uvelike diktira živote.

Nedostatak financijskog znanja

Samim time se postavlja pitanje: zašto nas o osobnim financijama ne uče u školama, kod kuće ili općenito u društvu? Ovo je tema za posebnu raspravu u koju sad neću ulaziti.

U svakom slučaju, mislim da postoji ogroman jaz između potrebnog (osnovnog) znanja o osobnim financijama i znanja kojeg prosječan građanin zaista ima.

Isto tako, nema nekog prevelikog pozitivnog trenda u ovom području. Moramo biti svjesni da smo sami odgovorni za svoje financije.

Neće nitko drugi ušetati u naš život, dati nam potrebno znanje i vještine te srediti našu financijsku “krvnu sliku”.

Odakle uopće početi? Najbolje od samih osnova. Novac smo već spomenuli, ali što, primjerice, znači riječ bogatstvo u financijskom smislu?

Ako znamo da je Elon Musk “težak” 200 milijardi dolara, ima li on te novce na računu u banci? U jahtama i automobilima? Pa i ne baš. Većina bogatstva pojedinaca koji znaju upravljati osobnim financijama je u investicijama.

Što znači biti bogat?

Biti bogat ne znači živjeti na visokoj nozi. Biti bogat znači imati opciju potrošnje ili investiranja novaca kako bismo došli do još više novca ili još bitnijih resursa: vremena i energije.

Koja je onda objektivna mjera bogatstva? Ne, to nisu ni automobili ni životni stil niti iznos prihoda. To je neto imovina.

Jednostavno rečeno, zbroji svu imovinu koju imaš i oduzmi sve dugove. Ono što ti ostaje je neto imovina. To je jedini objektivni pokazatelj osobnog financijskog bogatstva.

Dobra metafora je da je prihod kao voda koja ulazi u posudu, troškovi ono što izlazi kroz rupe na dnu posude, a neto imovina je količina zadržane vode u posudi. Nakon što smo izračunali neto imovinu, pogledajmo ostale dvije varijable u toj jednadžbi. 

Praćenje troškova kao prvi korak

Svi manje-više znamo koliki su nam prihodi na mjesečnoj bazi, ali koliko nas zbilja zna koliko trošimo? Praćenje troškova je definitivno početni korak dovođenja osobnih financija u red. 

Nije potrebno biti religiozan oko praćenja troškova niti moraš potrošiti puno vremena na to. Danas praktički sve bankovne aplikacije automatski prate potrošnju. Potrebno je ručno pratiti samo potrošnju gotovine.

Dvije su osnovne grupe kategorija troškova: takozvana “velika trojka” i ponavljajući troškovi.

“Velika trojka” uključuje stanovanje, transport i hranu. To su praktički svima nama najveći troškovi, koje je najbitnije staviti pod kontrolu. Problem je u tome da ih je ujedno i najteže staviti pod kontrolu.

Ponavljajući troškovi, s druge strane, često su nižeg iznosa, ali nam mogu dobro nagrizati kućni budžet ako nisu pod kontrolom. Svi smo u jednom trenutku plaćali neke pretplate koje nismo koristili. Pročitaj više o praćenju troškova i idejama za njihovu kontrolu ovdje.

Praćenje troškova ne znači da prijatelje nećeš počastiti kavom niti da moraš živjeti kao pustinjak.

Praćenje troškova je osvješćivanje iznosa novca koji trošimo na pojedinu kategoriju te usporedba tog iznosa sa svojim vrijednostima i ciljevima.

Dobra nit vodilja je “I can afford anything, but not everything”. Nitko nema dovoljno novca za apsolutno sve, ali gotovo svatko ima za neke male životne užitke. 

Najbitniji broj osobnih financija

Ključ je u postavljanju prioriteta. Primjerice: ako mi je ove godine cilj više putovati, kupovat ću manje odjeće i odreći ću se restorana. Ili obrnuto, ovisno o vlastitim preferencijama.

Pokaži darežljivost u područjima koja donose sreću tebi i bližnjima, a nemilosrdnost u područjima koja ti donose malo ili nimalo pozitivnog utjecaja na život.

Da sumiramo: jednostavno moramo znati koliko novaca ulazi, izlazi i ostaje u našim životima.

To su ključni parametri koje trebamo gledati. Ako ćemo ih dalje sažeti u samo jednu brojku, onda je to stopa uštede.

Stopa uštede je najbitniji broj osobnih financija. To je, jednostavno rečeno, omjer ušteđenog novca u odnosu na prihode. Recimo da sam prošli mjesec zaradio 10 000 kn i uštedio 2 000 kn. Stopa uštede je tada 2 000/10 000=0.20, tj. 20%.

Iako ćeš često naići na preporuku štednje 10% svojih primanja, smatram da to nije dovoljno (više o ovome u idućem članku). Po meni je potrebno ciljati na minimalno 20%, a idealno preko 30% i više. Naravno da nisu svi u toj mogućnosti, ali mislim da bi taj iznos trebao biti dovoljan za ispunjenje dugoročnih ciljeva.

Kažem da je stopa uštede najbitniji broj u osobnim financijama jer:

• to je jedini faktor koji je gotovo 100% pod našom kontrolom
• to je jedini broj koji određuje koliko dugo nam preostaje do financijske neovisnosti (više o tome u idućim člancima)

Izgradnja bogatstva

Ok, recimo da već štedimo dobar dio svojih primanja i nemamo dugovanja. Nameće se pitanje: što uopće napraviti s tom štednjom? Kako izgraditi bogatstvo?

Svi znamo da inflacija “divlja” u posljednje vrijeme i smanjuje realnu vrijednost naših novaca. Isto tako, omiljene investicije većine građana (štednja i nekretnine) trenutno imaju puno niže prinose, odnosno više cijene u odnosu na povijesne prosjeke.

Odgovor, naravno, leži u investiranju. Investiranje se nekome tko nije upoznat s tom temom može činiti kao kockanje ili barem vrlo rizičan poduhvat. I ono uistinu može biti oboje, ali samo ako se ne radi na pravi način.

Živimo u zlatnom dobu ljudske povijesti, u kojem je tehnologija omogućila brojne prednosti običnom čovjeku. Investiranje je samo jedna od grana koje su postale znatno jednostavnije i pristupačnije u posljednjih 10-ak godina.

Ipak, nemojmo požurivati. Prije nego krenemo na to kako investirati, mislim da prvo moramo uspostaviti odgovarajuću motivaciju, odnosno odgovoriti na pitanje zašto uopće investirati. Više o tom pitanju u idućem dijelu serijala Škrti Otočanin.