Znate li da se 5. i 6. prosinca u Splitu, pod organizacijskom palicom zdravstvenog inovacijskog hub-a i poduzetničkog akceleratora NetHub u suradnji s Medicinskim fakultetom u Splitu, održava prva Healthtech Adria konferencija?

Britanska ambasada je jedan od ključnih sponzora ovog događaja pa je, ususret konferenciji, intervju za naš portal dao upravo veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj, gospodin Simon Thomas.

1. Počnimo laganijim (ili težim?) temama – koje su Vam tri asocijacije na Split?

Redovit sam posjetitelj Splita, i zbog posla i privatno. I uvijek pritom u putnoj torbi imam tenisice i namještam budilicu ranije, jer nema ništa bolje od gledanja izlaska sunca nad gradom i morem s vrha Marjana. Možda je radost treniranja ovdje razlog zašto Split „proizvodi“ toliko sportaša svjetske klase!

Moja druga asocijacija na grad je definitivno hrana. Još uvijek se sjećam svog prvog okusa slasnog crnog rižota. Za mene je to okus Splita i nikad mu ne mogu odoljeti kad ga vidim na jelovniku. 

I treća stvar koja me oduševljava je kako je ovdje savršeno spojena povijest i modernost – imate nevjerojatnu UNESCO-vu svjetsku baštinu u samom srcu grada koju ste uspjeli održati na životu, no pritom grad unaprjeđujete i modernizirate, što uključujuje i posve novi Tehnološki park.      

2. Smatrate li da Split ima potencijal postati više od “grada turizma”? Split Tech City ima viziju Splita kao mjesta na kojem se susreću tehnologija i turizam. Koje nam korake preporučujete u ostvarivanju te ambicije?

Prvo moram reći da baš kao i ja, britanski turisti jako vole Split, iz godine u godinu tisuće njih dolaze kako bi uživali u fascinantnoj splitskoj povijesti i kulturi, kulinarstvu, noćnom životu i nevjerojatnom Jadranskom moru.

No, svjedočimo i dinamičnom razvoju Splita koji nadilazi tradicionalni turizam i istražuje tehnološke i inovacijske inicijative kako bi grad čvrsto pozicionirao u sadašnjost i budućnost. Prije dvije godine bili smo domaćini radionice Pametni gradovi u Splitu i bili smo impresionirani inicijativama na kojima je Razvojna agencija Split radila, posebno u području pametnih transportnih sustava.

Split Tech City je upravo vrsta zajednice i inicijative bitne za stvaranje ekosustava u kojem talenti, inovacije i tvrtke mogu napredovati.

Dobitna kombinacija je udruživanje političke i društvene ambicije, jer takvi projekti iziskuju dugoročnu predanost. Prije svega, potrebno je stvoriti hubove i zajednice kao prostore za rasprave, umrežavanje, suradnju i inspiraciju – Split Tech City čini se odličnim mjestom za početak.

To također zahtijeva jačanje povezanosti i suradnje između akademske zajednice i biznisa kroz zajedničke projekte, poslovne akceleratore i povezivanje. Neformalno i formalno obrazovanje ima nezamjenjivu potpornu ulogu ne samo za razvoj vještina i znanja, već i za olakšavanje i utjecaj na stvaranje i promjenu percepcije, vrijednosti i stavova cijele zajednice. Ne smijemo zaboraviti kreiranje politika i strategija, kao političkih obveza i određivanja smjera za budućnost, s fokusom na osiguranje i privlačenje investicija. Čini mi se da je Split na dobrom putu da ostvari svoje ambicije.

3. HealthTech Adria konferencija uskoro dolazi u Split, 5. i 6. prosinca, a Britanska ambasada je jedan od ključnih sponzora ovog događaja. Koliko je po Vašem mišljenju ova konferencija važna za povezivanje hrvatskih i britanskih stručnjaka u zdravstvu i tehnologiji?

Inovacije u zdravstvenoj tehnologiji vidimo kao jedno od najuzbudljivijih područja razvoja kako u Hrvatskoj, tako i u Velikoj Britaniji, a inicijative koje povezuju naše stručnjake i praktičare pomažu u stvaranju ideja te suradnji i razmjeni praktičnih rješenja. Događaji poput ovog upravo su ono na čemu se bazira izgradnja održivog lokalnog inovacijskog ekosustava: dijeljenje znanja, perspektiva i podrška start-upovima da steknu vidljivost, povežu se s drugima, dobiju inspiraciju i uče iz pogrešaka koje su drugi napravili.

Adria HealthTech konferencija iznimna je prilika za istraživanje područja u kojima britanski i hrvatski praktičari mogu učiti jedni od drugih i surađivati u budućnosti. Dio konferencije, “Rad s NHS-om,” ponudit će uvid u načine na koje inovatori pristupaju javnozdravstvenim službama u UK, što je jedno od ključnih područja interesa onih koji žele ponuditi svoje usluge u Velikoj Britaniji, ali i onih koji žele istražiti mogućnosti kako olakšati suradnju u hrvatskom nacionalnom kontekstu.

Druga strana medalje je perspektiva financiranja, gdje će James Hudson pokazati kako financiranje UK HealthTecha funkcionira u praksi. Jedno od najperspektivnijih područja u kojem možemo učiti jedni od drugih su tehnološki inkubatori i akceleratori, stoga nam je drago što će britanski stručnjaci biti uključeni u panel i pitchanje, gdje će moći ponuditi svoju perspektivu, ali i naučiti nešto novo od hrvatskih startupova. 

4. Velika Britanija ima dugu tradiciju inovacija u zdravstvu, s brojnim istraživačkim centrima i tehnološkim dostignućima. Možete li podijeliti neka najnovija dostignuća u britanskom zdravstvu koja bi mogla biti inspirativna za hrvatske stručnjake?

Jedno od zanimljivih i obećavajućih područja je korištenje AI tehnologije za podršku analizi i donošenju odluka u dijagnostici i liječenju, posebno kada je riječ o analizi medicinskih skeniranja. Nedavno je revolucionarni sustav umjetne inteligencije koji može pomoći liječnicima da brzo i točno dijagnosticiraju rak pluća uveden u bolnice NHS-a diljem Engleske, nakon što je Vlada u taj projekt uložila 21 milijun funti.

AI se koristi i za pomoć u analizi skeniranja mozga ljudi koji su imali moždani udar Brainomix e-Stroke, s obećavajućim rezultatima. CaRi-Heart je uređaj koji koristi umjetnu inteligenciju za analizu rutinskih CT-ova skeniranja srca i pruža kliničarima uvid u personalizirani rizik pacijenta od srčanog udara tijekom narednih 8 godina. Projekt OSAIRIS koristi umjetnu inteligenciju kako bi pomogao kliničarima u pripremi skeniranja prije radioterapije, označavajući zdrave organe kako bi ih zaštitio od zračenja. Ova tehnologija može smanjiti vrijeme između upućivanja na liječenje i samog početka liječenja.

Ali također smo svjesni potrebe da inovacije u ovom području budu apsolutno sigurne u korištenju: na primjer, nedavna inicijativa – AI-Airlock, novi je regulatorni sandbox za AI kao medicinski uređaj, a pokrenula ju je Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode Ujedinjenog Kraljevstva u svibnju 2024. Sistem služi kao kontrolirano okruženje u kojem se korištenje umjetne inteligencije kao medicinskog uređaja može testirati i ispitati kako bi se osiguralo da zadovoljava rigorozne standarde sigurnosti i učinkovitosti prije nego što se implementira u stvarnim kliničkim okruženjima.

Još jedno područje u kojem inovacije pomažu kliničarima i pacijentima je nosiva tehnologija, npr. kontinuirani monitori glukoze kao što su FreeStyle Libre 2, Dexcom ONE i GlucoMen Day. 

Kada je riječ o učinkovitosti i digitalizaciji, jedan od online alata uvedenih u NHS je Single Health Resilience Early Warning Database (SHREWD), koji pomaže u praćenju protoka pacijenata u bolnicama, smanjuje pritisak u točkama pritiska i osigurava brže liječenje ljudi.

5. Postoje li ključne razlike između britanskog i hrvatskog zdravstvenog sustava, a koje možda utječu na različite pristupe inovacijama u zdravstvu? Kako bi hrvatski sustav mogao profitirati iz britanskog iskustva, ili obratno?

Teško je izravno usporediti zdravstvene sustave zbog njihove složenosti i razlika u veličini, povijesti i financiranju. No postoje sličnosti u izazovima s kojima se suočavaju.  Kao javno financirani sustavi, i NHS i hrvatsko zdravstvo pod velikim su pritiskom jer javnost ima pravo zahtijevati visok standard usluge.

Jedan od prioriteta nove vlade Ujedinjenog Kraljevstva je smanjiti vrijeme čekanja u sistemu NHS-a uvođenjem dodatnih 40.000 termina svaki tjedan, i tijekom večeri i vikenda, te udvostručenjem broja NHS CT i MRI skenera, između ostalog. NHS je dugo jedan od razloga zašto su građani u Velikoj Britaniji ponosni što su Britanci, ali postoji i nesigurnost oko ispunjavanja zahtjeva starijeg stanovništva i izazova integriranja novih otkrića i tehnološkog razvoja u zdravstvo.

Ono što je pozitivno je količina javne i političke rasprave o ovoj temi, te snažna predanost vlade uvođenju dugo potrebne reforme – u dogovoru s javnošću. Vlada je nedavno pokrenula portal Change NHS, na kojem građani, organizacije i zdravstveni djelatnici mogu izravno podnijeti svoje prijedloge i sudjelovati u otvorenoj raspravi o tome što je potrebno mijenjati.  A krajnja točka bit će strategija koja će svima dati jasnoću o viziji budućnosti – uključujući inovatore koji će biti ključni za stvaranje rješenja koja će nositi promjenu.  

Čini se da će tehnologija biti značajan dio nove transformacije NHS-a, a pristup inovacijama područje je u kojem Ujedinjeno Kraljevstvo može pokazati neke dobre prakse. Jedna od stvari za koju nam hrvatski start-up timovi koji posjećuju Veliku Britaniju kažu da im se sviđa u našem sustavu je jednostavnost pristupa donositeljima odluka i državnim tijelima.

Na primjer, NHS England osnovao je Odbor za inovacije za promicanje sudjelovanja u istraživanju, razvoj tehnologija u korist pacijenata i doprinos gospodarskom rastu. NHS Innovation Service nudi ‘informacijski pristupnik’ za podršku ljudima koji razvijaju nove inovativne proizvode, usluge ili inicijative u zdravstvu kako bi razumjeli procese kao što su propisi i standardi koje će morati ispuniti, dokazi efikasnosti i uspješnosti koje će morati predočiti te procesi nabave i nadoknade troškova NHS-a. To je jedinstvena ulazna točka za inovatore za registraciju te za potporu i/ili prijavu za određene programe.  

No, Hrvatska definitivno ima što ponuditi Britaniji: Upravo je tehnologija hrvatskog tehnološkog diva Infobipa temelj mnogih digitalnih usluga koje NHS sada nudi, poput mogućnosti pacijenata da na WhatsApp dobiju brze informacije o najnovijim smjernicama, kontaktima pružatelja zdravstvenih usluga i drugim relevantnim informacijama.

6. Kada je riječ o tehnologiji i inovacijama, kako Britanska ambasada pomaže povezivanju hrvatskih i britanskih stručnjaka i kompanija? Postoje li specifične inicijative koje podržavate u toj domeni?

Ponosni smo što možemo reći da smo posljednjih godina puno radili upravo na povezivanju britanskih i hrvatskih talenata, kreativaca, ali i dužnosnika i biznisa. Svake godine organiziramo studijske posjete hrvatskih stručnjaka Velikoj Britaniji, a brojni start-upovi dobili su priliku iskusiti lokalni poslovni ekosustav u različitim gradovima u Velikoj Britaniji.

Veleposlanstvo je surađivalo s CRO Startup-om pa smo tako poveli vodeće hrvatske start-upove u London: Smion je upoznao ekosustav Velike Britanije, a u siječnju će stručnjaci iz Inovacijskog centra Nikola Tesla organizirati studijski posjet s ciljem povezivanja britanskog i hrvatskog deep-tech ekosustava. Također smo poveli i grupu predstavnika lokalnih samouprava u Bristol i Manchester na studijski posjet o transferu tehnologije, organizirali smo radionicu Smart Cities u Splitu, CRO Startup MeetUp „Kako ući na tržište Velike Britanije“ te Science & Innovation Days u Zagrebu.

Svake godine objavljujemo natječaj za naš Impact Fund, iz kojega financiramo projekte s ciljem uspostavljanja i jačanja suradnje Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske u različitim područjima, uključujući znanost, inovacije i tehnologiju. Također blisko surađujemo s Britanskom poslovnom komorom Hrvatska u njihovim aktivnostima. Svakako nas pratite za buduće mogućnosti suradnje! 

7. Što UK nudi poduzetnicima i tehnološkim tvrtkama u kontekstu i zakonskog okvira i konkretnog okruženja? 

Tri ključne prednosti koje Ujedinjeno Kraljevstvo nudi poduzetnicima i tehnološkim tvrtkama su dostupnost financiranja,  uključujući rizični kapital, snažan inovacijski ekosustav te činjenicu da je UK investicijsko središte broj 1 u Europi.

Velika Britanija je  značajno tržište i jedna od najlakših zemalja na svijetu za osnivanje kompanija, s fleksibilnim i liberalnim zakonima o radu koji omogućuju ulagačima da maksimalno iskoriste dostupne bogate talente iz Ujedinjenog Kraljevstva. Globalnim investitorima nudimo i jedan od najboljih i najambicioznijih ekosustava na svijetu za razvoj inovativnih tvrtki, a UK je često izbor za tvrtke kao atraktivno mjesto za međunarodnu ekspanziju. Dosljedno se svrstava u prvih pet zemalja na svijetu po snazi inovacija.

Tome doprinosi i snažna suradnja između industrije, akademske zajednice i vladinih tijela, kao što je UK Research and Innovation (koji upravlja sredstvima od 6 milijardi funti godišnje). Ne smijemo zaboraviti da Ujedinjeno Kraljevstvo također nudi obrazovanje svjetske klase (4 od 10 najboljih svjetskih sveučilišta nalaze se u UK), pružajući ogromnu bazu talenata za tvrtke koje tamo posluju. 

8. Koji su Vaši savjeti za one koji žele graditi poslovne veze u Ujedinjenom Kraljevstvu?

Jedan od najboljih načina za izgradnju novih veza je stjecanje iskustva bogatih britanskih ekosustava iz prve ruke, bilo prisustvovanjem fizičkim ili virtualnim događajima ili sudjelovanjem u studijskim posjetima.

Za one koji žele otvoriti svoju tvrtku u Ujedinjenom Kraljevstvu, dobro mjesto za početak je konzultirati vladinu službu za poslovnu podršku, koja nudi besplatne savjete i resurse. Veleposlanstvo će također nastaviti organizirati i podržavati razne događaje koji okupljaju britanske i hrvatske stručnjake i tvrtke. No i veleposlanstvo Republike Hrvatske u Londonu također je dobra kontaktna točka za hrvatske tvrtke zainteresirane za suradnju s Ujedinjenim Kraljevstvom. 

9. I za kraj – pozdrav/poruka čitateljima Split Tech City portala?

Kada je riječ o znanosti, tehnologiji i inovacijama, Hrvatska i Velika Britanija prirodni su partneri.  Postoji toliko sjajnih priča o već ostvarenoj suradnji i uspjehu, ali još sam i više zainteresiran vidjeti i sudjelovati u budućim projektima i ne sumnjam da će ih biti mnogo, poznavajući strast i talent inovatora i poduzetnika u obje naše zemlje te njihovu agilnost za suradnju najboljih s najboljima. 

***

Budući da je riječ o prvoj konferenciji ovakvog tipa u Hrvatskoj, organizatori su omogućili besplatnu registraciju svim zainteresiranim sudionicima putem Entrio platforme. Dodatne informacije o konferenciji i programu, dostupne su na web stranici htadria.com.