Rodni stereotipi i digitalna komunikacijska kultura

Dana 17.2. ove godine u prostorijama WIP coworkinga održano je petnaesto izdanje Women in Tech meetup Split u organizaciji Split Tech Cityja, na kojem su gostovale Tihana Banko, profesorica engleskog jezika, sudska tumačica i doktorandica iz područja rodne ravnopravnosti, i Željka Budić, magistra komunikologije.

Tema koju su obrađivale bila je Digitalna komunikacijska kultura – izazovi i prilike za žene.

Za žene su samo kućanski poslovi?

Predavanje je otvorila gospođa Tihana prikazavši ilustraciju iz udžbenika engleskoj jezika iz 1984. za osmi razred osnovne škole, na kojoj su prikazane žene u trku, a u ruci im se nalazi tava s palačinkama, dok je paralelno s tim na drugoj fotografiji muškarac koji sjedi za računalom.

Iznenađeni?

Ne trebate biti jer 2018. godine udžbenik iz istog predmeta za isti razred osnovne škole prikazuje malo moderniju varijantu s identičnom porukom koja očigledno glasi: „Žene, zaboravite na karijeru jer vaš je jedini posao kućanski posao!“

Zašto je manje žena u znanosti?

Statistike pokazuju da je danas manje od 30% žena zastupljeno u znanosti, a 35% svih studenata upisanih u STEM područja su žene, jednostavnije rečeno na 10 muškaraca svega 3 žene upisuju to područje.

Nadalje, sve i kada se zaposle u IT sektoru, žene su za isti posao plaćene manje od svojih muških kolega, smanjene su im mogućnosti za napredovanje, a i objavljuju manje znanstvenih radova.

Unatoč tome što fakultete završava više žena nego muškaraca, one zarađuju u prosjeku 16% manje nego muškarci, a također su na samo 8% direktorskih mjesta u najvećim poduzećima u EU-u.

Tihana Banko

Pogrešno bi bilo reći da ne postoji interes žena za obrazovanje i rad u tom sektoru, itekako postoji, međutim nešto koči realizaciju. Postavlja se pitanje koji su to socijalizacijski faktori koji formiraju rodne stereotipe?

Prvi je zasigurno obitelj, kao primarna socijalizacija. Dječaku se kupuje odjeća plave boje, curici roze, zatim kod biranja igračaka – dječaku autići, curici lutke. Na to se nadovezuju odgojno-obrazovne ustanove kao sekundarna socijalizacija, a cjelinu zaokružuju mediji.

Već od najranije dobi društvo postavlja određena očekivanja i nameće obrasce ponašanja pa se tako većinom od djevojčica očekuje da budu savjesne, poslušne, na vrijeme izvršavaju školske i vanškolske obveze, dok se dječacima u istoj životnoj dobi toleriraju određeni propusti, pri tom ih opravdavajući pridjevima poput „zaigran“, „nestašan“, „simpatičan“.

Djevojčice se usmjerava na društvena zanimanja, dječake na tehnička.

Kako djelovati protiv stereotipa?

Kojim sredstvima se uopće možemo boriti protiv stereotipa?

Prvo sredstvo je vlastiti izbor, odnosno vlastita aktivnost. Drugo – obrazovno djelovanje, kroz različite edukacije, razgovore, pedagoške intervencije (poboljšati udžbeničke materijale s rodno ravnopravnim porukama). Treće, veća vidljivost žena i više ženskih uzora!

Gospođa Tihana osvrnula se i na Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, a sve s ciljem promicanja ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti.

Tihana Banko

Naša komunikacija je prikaz nas samih

U drugom dijelu, koji je bio više vezan za digitalnu komunikaciju, riječ je pripala gospođi Željki Budić, koja je pričala o digitalnoj komunikacijskoj kulturi s komunikološkog aspekta. Prema Željkinim riječima, ono što je u pozadini digitalne komunikacije, odnosno upotrebe elektroničkih medija, zapravo jest naš karakter.

Upotrebom komunikacijskih kanala, poput Facebooka, kako u privatne ili poslovne svrhe, najviše govorimo o sebi. Komunikacija je prikaz nas, bilo u sklopu tvrtke, bilo kao individualna osoba.

Nove kulturne vrijednosti digitalnog doba

Prva asocijacija na temu digitalna komunikacijska kultura je marketing. Važnost digitalne komunikacije ogleda se u bržem protoku informacija, a u konačnici rezultira organizacijskim promjenama i novim kulturnim vrijednostima digitalnog doba.

Ako radimo u kompaniji koja nema racionalni pristup komuniciranju, ne možemo očekivati rast niti produktivnost.

Digitalna komunikacija, kao i sve ostalo od čega očekujemo da poluči uspjeh, zahtijeva ulaganje i preuzimanje odgovornosti. S obzirom na to da nam pruža toliko mogućnosti, nužno je dobro iskomunicirati poruku te upraviti ciljem poruke.

Zeljka Budic

I oglasi za posao su komunikacija tvrtke

Željka se u svom predavanju posebno osvrnula na oglase za posao i dala primjer pravilno i atraktivno postavljenog oglasa, napominjući važnost dobro osmišljenog oglasa, pravilnog izbora fonta, rečenica, informacija te logotipa tvrtke, kako bi se primatelj poruke osjećao motivirano da pošalje CV.

Oglas je zapravo ogledalo firme. Problem s oglasima, odnosno digitalnom komunikacijom, je taj što nema tona, glasa osobe, nema slike, osoba koja stoji iza oglasa mora se jako dobro potruditi i upotrijebiti sve svoje znanje kako bi uspjela prodrijeti do recipienata.

Prema najnovijim istraživanjima, neverbalna komunikacija čini preko 56% komunikacije. Dakle, ako uložimo u svoje poslovanje, neminovno ćemo ostvariti dobar rezultat, za čije će ostvarenje svakako biti potrebno određeno vremensko razdoblje.

Pet načela digitalne komunikacije

Postoji 5 načela digitalne komunikacije koji se mogu aplicirati na bilo koji model osmišljavanja neke aktivnosti u životu;

TKO komunicira – odašiljatelj odnosno kreator digitalne poruke za koju je nužno da bude atraktivna,

ŠTO komunicira – uzmimo primjer oglasa za posao čiji tekst treba privući korisnike, ali i biti u skladu s traženom pozicijom,

KAKO komunicira – preko kojih kanala, Facebook, Instagram, itd. Dobar marketing ne temelji se isključivo na objavama putem primjerice Facebooka. Dobro je kreirati što više komunikacijskih kanala. Primjerice, ukoliko objavama na Faceu i Instagramu dodamo i web stranicu i sve to povežemo putem linka, lako dopiremo do većeg broja korisnika. Za uspjeh je nužno napraviti dobar digitalni mix elektroničkih medija.

KOME – imamo li ciljnu skupinu?

S KOJIM CILJEM? – trebamo imati jasno postavljene ciljeve, poput povećanja profita, partnerskog povezivanja, probijanja na strana tržišta, unaprjeđenje svojih proizvoda, ostvarenje određene suradnje.

And last but not least – S KAKVIM REZULTATOM? – važno je detaljno napraviti analitiku i statistiku, vidjeti broj pregleda ili posjetitelja, primiti feedback, promijeniti nešto što nije dobro, razmotriti koje dosege možemo obuhvatiti.

Željka Budić

Na digitalnim kanalima nema mjesta laganju

Svako digitalno komuniciranje je u većini slučajeva trajno, stoga je gospođa Željka stavila naglasak na istinitost i dosljednost informacije. Na digitalnim kanalima nema mjesta laganju jer se tako ruši povjerenje.

Točna i pravovremena informacija je baza komunikacije, povjerenja i poslovanja. Ne smijemo zanemariti niti boje pri kreiranju loga. Primjerice, crvena boja je u poslovnom svijetu boja novca i dinamike, dok je crna boja elegancije i mističnosti.

I na kraju, inteligencija, razvoj novih tehnologija, znanje i doprinos znanstveno–istraživačkom radu ne bi trebala biti područja dominacije „jačeg“ spola, već temeljeni na kompetencijama, stručnim priznanjima kao i ravnopravnosti u IT sektoru te izjednačavanju naknada za rad.

Ženin posao i dalje ostaje kuhanje…ali samo kuhanje novih otkrića kojima će zauvijek promijeniti svijet! ☺

Zahvaljujemo tvrtki Extension Engine na sponzorstvu, a vas pozivamo da pogledate snimku cijelog predavanja.

Podijeli

O autoru

Tina Tomičić