Od sutra počinjem učiti“, „Od ponedjeljka krećem u teretanu“, „Kasnije ću to napraviti“…i tako unedogled… Zvuči vam poznato?

Odgađamo učenje, odgađamo zvonjavu budilice ujutro, odgađamo većinu stavki sa ‘to do’ liste…pa dokad više?!

Malo sutra…

Vjerujem, štoviše sigurna sam, da je svatko od nas kroz život koristio neku od rečenica navedenih u samom uvodu ovog teksta.

Zašto nam je toliko teško odmah izvršiti određenu obvezu, bez vječitog odgađanja za kasnije ili sutra?

Radi li se „samo“ o lijenosti ili o tome da ćemo prije učiniti nešto što nam je možda lakše/zanimljivije, a ono suprotno tome odlagati do krajnjih granica?

Imamo dijagnozu…

Dijagnoza koja obuhvaća te simptome naziva se prokrastinacija (eng. procrastination) i smatra se najčešćom bolesti svakog studenta, a neki je ni u ozbiljnim godinama nisu preboljeli.

Vječito odgađanje poslova za kasnije vrlo lako prijeđe u naviku, a jednom kad upadnemo u vrtlog odgađanja, teško ga se riješiti.

Bolje funkcioniranje pod pritiskom?

Ponekad nam se može učiniti kako velik broj ljudi jednostavno bolje radi pod pritiskom, odnosno približavanjem zadnjeg roka kreću naporno raditi, čak i ako su imali više dana, nekad i mjeseci, za obaviti određenu stvar.

Kao da im nije bilo lakše raditi po manje dovoljno dana prije, nego se ubiti od posla svega nekoliko dana do zadnjeg roka.

Jasno je da nismo svi isti i da će pojedinci odmah prionuti na određeni zadatak, dok će drugi odugovlačiti čekajući doslovno krajnji rok za ono što trebaju napraviti.

I ovdje se stvarno ne radi o tome da pojedinci bolje upravljaju vremenom!

Odgađanjem sabotiramo sami sebe.

Psiholog Timothy A. Pychyl rekao je da odgađanje nastaje zbog uvjerenja da će naše sutrašnje „ja“ odraditi posao, odnosno da će se ono osjećati više raspoloženo za obavljanje tog posla od našeg jučerašnjeg „ja“ i ne mogu se više složiti s tim.

Kako se boriti protiv distrakcija i prokrastinacije

Najteža stvar je ukloniti distrakcije, odnosno sve ono što nam odvlači pažnju.

U današnje vrijeme bombardirani smo distrakcijama sa svih strana – društvene mreže, tv, glazba, e-mail. Naravno da onda postavljamo pitanje kako se oduprijeti tome i fokusirati se na određenu radnju.

U borbi protiv prokrastinacije mogu nam pomoći sljedeće smjernice:

1. Odrediti jasan cilj – nužno je da cilj bude ostvariv, odnosno realističan, vremenski ograničen, mjerljiv i konkretan.
2. Posebno obratiti pažnju na realističan cilj – „Nikad više neću….“ nije realistično. Realistično je: „Danas ću provesti dva sata radeći na određenom zadatku.“
3. Važno je odrediti manje kratkoročne ciljeve – razbijanjem krupnog cilja na više manjih kratkoročnih izbjeći ćemo odustajanje već na samom početku.
4. Pripaziti na standardne izlike – „Umoran/na sam“, „Danas mi je loš dan“ – ne čekajte pravi trenutak, nego jednostavno krenite.
5. Očekujte poteškoće i probleme – ne postoji stručnjak koji se u svojoj poslovnoj karijeri nije susreo s poteškoćama. Međutim, poteškoće ne smijemo shvaćati preozbiljno i dopustiti im da nas obeshrabre, već trebamo razmisliti o istima i naći način da poboljšamo sebe.

Nagrade, trening i akcija!

Ništa manje bitna stavka jest – nagraditi se za svaki uspjeh – pa i oni najmanji. To nas gura naprijed, motivira i povećava učinkovitost.

Za sve postoji lijek, a lijek za prokrastinaciju zove se – jednostavno krenite, bez puno razmišljanja i analiziranja!

S vremenom ćete naviku odgađanja zamijeniti navikom instantnog obavljanja poslova. Kao i za sve u životu, i za ovo je potrebno vrijeme i trening. Trenirati mozak kao što treniramo mišiće.

Prestanite gubiti vrijeme i tražiti opravdanja za to.

Umjesto toga, hrabro se uhvatite u koštac sa zadacima koji stoje pred vama.

Šaljivu frazu „Ono što mogu napraviti danas, ostavit ću za sutra“ zamijenite sa:

“Ono što mogu napraviti danas, zaista ću i napraviti danas!”