Ljudi su se nekoć obraćali starješinama za neka pitanja na koja nisu imali jasan odgovor. I mi nerijetko čujemo među zajednicom pitanja koja se ponavljaju. Odlučili smo naćuliti uši i postaviti ih najiskusnijima u našoj zajednici.

Svaki mjesec donosimo ti mišljenja, strategije i insajderske uvide direktno od osnivača koji oblikuju splitsku IT scenu. Bez filtera, bez floskula – samo konkretni odgovori na aktualna pitanja.

PITANJE MJESECA: 

Čujemo među juniorima kako sve teže pronalaze zaposlenje. Možete li, po vašem mišljenju, navesti faktore koji su na to utjecali (ili se možda ne slažete)? 

Što biste im vi savjetovali, gdje i kako krenuti?  Gdje griješe? Koje su im prednosti u odnosu na vaše početke? Imaju li nerealna očekivanja od prvog zaposlenja?

Mateo Perak (Profico)

S globalnog gledišta, riječ je o konsolidaciji tržišta nakon ubrzanog zapošljavanja tijekom pandemije COVID-a. Tvrtke su, zbog ubrzane digitalizacije, nagomilale radnu snagu, ali nisu uspjele proporcionalno povećati financijsku produktivnost.

To je posebno bilo izraženo zbog nedostatka kvalificiranog kadra, što je tada dovelo do velikih prilika za manje iskusne, pa čak i one prekvalificirane radnike.

Danas, kada su tvrtke globalno bile prisiljene otpuštati dio zaposlenika, prednost se daje iskusnijima koje svi pokušavaju zadržati, što rezultira većom ponudom junior i srednje iskusnih IT inženjera na tržištu.

Što se tiče lokalnog tržišta, ukidanje petogodišnjeg oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje pri zapošljavanju osoba bez iskustva dovelo je do naglog poskupljenja juniora za oko 17%.

Zbog toga se poslodavci sada, prilikom odabira, radije odlučuju za nešto skuplje radnike s iskustvom, nego za „skuplje“ juniore bez iskustva.

Novi faktor je i umjetna inteligencija (AI), odnosno prisutna neizvjesnost oko brzine njezina razvoja i integracije u radna okruženja. Tvrtke procjenjuju u kojoj će mjeri moći zamijeniti radnu snagu određenim aspektima AI automatizacije, što dodatno utječe na zapošljavanje manje i srednje iskusnog kadra.

Također, AI alati stvaraju novu generaciju product developera „bez kodiranja“, pa se tek treba iskristalizirati realna potreba za ključnim vještinama. Tu je i preporuka mladima da dobro prouče trendove i pretpostave kakvi će skillovi biti nužni na tržištu rada – jer obrazovni sustav nikoga nije adekvatno pripremio za tržište kakvo dolazi.

Antonio Perić Mažar (Locastic)

Puno je teže juniorima danas doći do posla nego u periodu do kraja 2022. godine. To više i nije stara vijest, nego novo normalno. Najviše je utjecao pad potražnje na tržištu IT rješenja, te pojava AI-a koja danas eliminira potrebu za jednostavnijim i lakšim zadacima – prije ste imali manje projekte od tjedan-dva koje ste davali juniorima, danas to AI sredi u dan-dva.

Ulažite u svoje znanje, jer dugoročno jedino to će biti važno – netko će morati popraviti sve probleme koje “vibe” development isproducira. Radite na svojim projektima u slobodno vrijeme, ulazite u dubinu tematike, ali isto tako eksperimentirajte s AI tehnologijama i novim alatima.

Ako imate neku ideju, pokušajte je razviti i pustiti u produkciju. Programiranje nije samo tipkanje koda – trebate učiti o razvoju proizvoda, ponašanju korisnika itd. Unatoč svim alatima koje danas imamo, razvijanje proizvoda postajat će sve izazovnije i teže, jer će očekivanja korisnika biti sve veća, kao i konkurencija. Fokus sa tipkanja koda će se prebaciti, zapravo već se prebacio, na rješavanje problema.

Zapravo su u sličnoj situaciji (ajde, malo boljoj) nego kada smo mi počinjali. Na našim počecima također nije bilo posla i većinom smo sami izgradili svoje karijere. No tada IT u Hrvatskoj gotovo da i nije postojao. Danas je IT razvijen i svakim danom napreduje, ali je došlo do zasićenja tržišta i trenutno je jako teško pronaći posao.

Ono u čemu većina mladih kolega griješi jest što misle da ih posao nakon fakulteta čeka i da im je to dano pravo, a ne nešto za što se ipak treba izboriti.

Konkurencija za poslove trenutno je veća nego ikad, mjesta je ograničeno, ali za talentirane i one koji ulažu u svoje znanje sigurno ima prostora.

Naravno, sve je to ciklus – za nekoliko godina potražnja u IT-u ponovno će rasti, ali će vjerojatno poslovi i očekivanja biti drugačiji.

Od prvog posla realno očekivanje trebalo bi biti da se pronađete u tome, naučite što više i testirate svoje vještine, što se kaže – u produkciji. Sve ostalo bi trebalo biti sporedno i doći će s vremenom. Naravno, ne treba dopustiti da netko omalovažava vaše znanje i sposobnosti, ali treba biti realan u vezi s time gdje se trenutno nalazite po pitanju vještina, a primarni cilj treba biti razvoj i učenje.

Ivan Lovrić (Workspace)

U firmi imamo određeni broj juniora, tj. studenata koji su friško diplomirali, pa se često susrećem s navedenom temom.

Istina je da postoji smanjena potražnja za novim zaposlenicima, ako usporedimo s post-COVID godinama kada je IT bio na svome vrhuncu. S obzirom na to da posla još uvijek ima, situacija više ukazuje na stabilizaciju tržišta nakon niza godina intenzivnog rasta.

Također, umjetna inteligencija (AI) zasigurno doprinosi smanjenju potrebe za zapošljavanjem juniorskog kadra jer je toliko napredovala da može rješavati jednostavne probleme, kojima su se upravo prije bavile osobe koje tek kreću u IT sektor.

Dakle, u odnosu na godine prije, sada je za start i istaknuti se potrebno pokazati nešto više.

Svima koji su tek na početku karijere savjetujem da nađu nešto što vole i ulože mnogo vremena i truda kako bi postali najbolji u tome.

Inspiracija za problem i njegovo rješenje može biti bilo gdje u okolini, a takvo iskustvo je uvijek zanimljivo donijeti “na stol” prilikom razgovora za posao.

Primjerice, kolegu koji je u timu već godinu i nešto sam upoznao dok je još bio student završne godine, te je na svome razgovoru za posao pričao o problemu koji je njegov brat frizer imao sa rezervacijom termina.

Kolega je vidio problem koji brat ima i riješio isti kroz jednostavnu web aplikaciju za rezerviranje termina.

Taj primjer je sigurno zanimljiviji na razgovoru za posao od neke TODO aplikacije ili projekta na faksu, a govori jako puno i o stavu, motivaciji i spremnosti na učenje novih i nepoznatih stvari.

Toni Trivković (Agilo)

Od 2008. godine i financijske krize nastao je veliki broj kvalitetnih firmi, jer kad nemaš priliku, probudi se iskra. Ne gubiš vrijeme – radiš, riskiraš, učiš. Ne šalju se generički CV-evi. Ako startup ne uspije, nije kraj – tražiš posao, ali se pitaš: Kako da se istaknem? Kako da se razlikujem na tržištu?

Jedan od načina je kroz volontiranje, jer tako dolaziš do prvog iskustva.

Jako mali broj ljudi ima stvarno iskustvo volontera, a to može biti ogromna prednost.

Danas je situacija puno bolja jer su informacije, kapital, i kontakti dostupniji nego ikad prije. U prvom periodu nije bilo tih resursa, no sada je lakše nego ikad prije dobiti priliku, ako imaš volju i strast za učenjem.