Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
“Zamislite našeg prvog ‘homo sapiensa’: živi u plemenu, bavi se lovom, skuplja biljke, zauzima teritorij. Odjednom ovu idilu prekida velika divlja životinja i naš pradjed se nalazi u životno ugrožavajućoj situaciji. Njegovo tijelo reagira, on osjeća nalet energije, zgrabi improvizirano koplje te nakon izvjesne borbe zabije štap zvijeri u prsa.”
Volimo kad su naši sugovornici slikoviti u objašnjavanju, baš poput psihologinje Fanike Ivaković iz tvrtke Selekcija.hr kad smo ju pitali da nam stručno objasni što je zapravo stres. 🙂
Gore spomenuti je, nastavila je, doživio stres, odnosno skup emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija u situaciji koju procjenjuje opasnom.
Stres je naša reakcija na vanjske događaje koje vidimo kao opasne ili uznemirujuće. Tijelo otpušta hormone koji nam daju energiju, povećava se srčani puls i krvni tlak te postajemo oprezniji.
“Ovo stanje stresa stavlja nas u savršenu poziciju da se bolje i jače borimo ili brže bježimo”, dodala je.
Većina nas više ne treba bježati od divljih životinja koje nas žele pojesti, no svako vrijeme nosi svoje izazove. 🙂 Pitali smo zato predstavnike Split Tech City zajednice da nam kažu nešto više o stresu u svom osobnom i poslovnom životu.
Nekima od njih naš je poziv stvorio stres, no Branka Lončarić iz Odjela za ljudske resurse tvrtke Dept i Goran Leutar, iOS developer i CEO tvrtke NAIS, rado su se odazvali i odgovorili nam. 🙂
Branka je priznala da joj stres stvaraju različite stvari:
“Naravno, kroz godine se stresori mijenjaju, no trenutno mi stres stvaraju situacije koje odskaču od plana, a možda najviše kad se razvijaju i/ili razrješuju sporo.”
Goranu, pak, stres najčešće stvaraju – mailovi!
“Svaki mail zahtijeva truda kako bi se saznali odgovori na postavljena pitanja ili kako bi se postavila druga pitanja. Problem je kad u danu dođe 20-40 različitih mailova pa se ne stigne odgovoriti na sve jer (radni) dan nema dovoljno sati”, od muke se nasmijao Goran, objašnjavajući kako mu zapravo takve situacije ponekad stvaraju osjećaj da se “nije dovoljno napravilo”, što mu stvara stres.
Pitali smo ih i bi li za sebe rekli da su često pod stresom.
“Rekao bih da ima puno posla, ali se uglavnom dobro nosim sa stresom”, diplomatski je odgovorio Goran, dok je Branka zaključila sljedeće:
“Na sreću, više nisam često pod stresom niti se stres zadržava dugo. Međutim, imala sam duga i učestala razdoblja stresa.”
Priznala je kako je pod stresom razdražljiva, verbalno gruba ili hladna.
“Nažalost, ne samo kod mene nego općenito, uvijek ‘stradaju’ osobe koje su nam najbliže, pred kojima se osjećamo slobodnima pokazati svoje osjećaje.”
Kod Gorana, pak, u stresnim situacijama navodno strada samo njegovo zdravlje. 😀
“Dajem sve od sebe da ljudi oko mene ne pate. Kad mi dođe da ‘puknem’ na okolinu, shvatim da je došlo vrijeme da se nešto promijeni kako bi razina stresa pala. Konstantno stanje pod stresom je dugoročno neodrživo te se stresne situacije moraju početi rješavati čim vam tijelo pokaže prve znakove patnje.”
Prema Branki, stres se ne može prevenirati, ali moguće je raditi na sebi kako bismo ga bolje podnosili. Ona je to učinila odlascima na psihoterapiju, što bi svima preporučila.
“Psihoterapija još uvijek ima negativnu konotaciju jer ‘tamo idu samo bolesni’, no to nikako nije istina! Odlazak na terapiju je prevencija nečeg puno goreg i vid mentalne higijene.”
Goran prevenira stres tako što “ne ostavlja stvari za sutra”, već daje sve od sebe kako bi sve obveze što prije “maknuo sa stola”. Kad do stresa ipak dođe, liječi se – trčanjem.
Što se tiče metoda koje koriste kako bi radno okruženje u njihovim tvrtkama bilo što manje stresno, Goran ističe kako smatra da uvelike pomaže – humor!
“Svako toliko popričam s ljudima i pokušavam ih nasmijati. Puno ljudi se tijekom priče otvori i kaže što ih muči. Sama činjenica da izgovore svoje muke pomaže im smanjiti stres, a da ne govorim kako im pokušam pomoći kad saznam u čemu je stvar”, otkriva.
“100% stvari se može riješiti promjenom pristupa problemu. Jedini je problem što ljudi nekad ne vide rješenje na prvu pa misle da nema druge nego trpjeti.”
Branka je istaknula kako u Deptu stres nije tabu tema; za zaposlenike čak organiziraju radionice o mentalnom zdravlju.
“Ništa od toga ti ne može zapravo pomoći, ali može otvoriti oči, što je prvi i najbitniji korak. Osim ovoga, mislim da je najbolja stvar stvoriti okruženje u kojem se ljudi osjećaju dobro, tako da i u stresnim razdobljima znaju da mogu s nekim otvoreno popričati, popiti kavu, nasmijati se.”
Smatra kako su oni takvo okruženje uspjeli stvoriti, a znaju “kako im ljudi dišu po tom pitanju” i zahvaljujući anonimnim anketama koje redovito provode.
“Svaka osoba zna da se u firmi može obratiti nekome tko će ga saslušati i pokušati pomoći, a to je doista velika stvar – osjećati se ‘viđenim’”.
Među sasvim ozbiljnim pitanjima koje smo im postavili bilo je i kako bi nacrtali stres, odnosno kako ga zamišljaju. 🙂
“Recimo da bih neki problem mogao zamisliti kao osobu koja stoji kraj vas i vuče vas za rukav. Što više problema imate, to više osoba stoji kraj vas i vuče vas za rukav. Nakon nekog vremena to bude previše i dolazite do problema”, nasmijao se Goran, a Branka je odgovorila:
“Nisam sigurna kako bih ga nacrtala, možda kao isprepletene šare… Zamišljam ga kao maglu, dimnu zavjesu… Ne dopušta nam da stvari vidimo kakve jesu, odnosno da shvatimo da često i nisu tako loše.”
Vratimo se sad na psihologinju s početka teksta; pitali smo Faniku kako stres djeluje na naše fizičko i mentalno zdravlje, a ona je nastavila u prepoznatljivom tonu:
“Sad zamislite današnjeg ‘homo sapiensa’: gleda na sat, žuri na posao, ostvaruje visoka očekivanja, ispunjava želje, utrkuje se s rokovima i tako ispočetka…”
Na prvi pogled, objasnila je, navedeni moderni čovjek nije u životno ugrožavajućoj situaciji, ali postoji puno vanjskih događaja koji ga uznemiruju i neprestano pokreću njegovu energiju. Mehanizam doživljavanja stresa do danas je ostao isti, ali okolina i svijet oko nas nisu, istaknula je.
“Naš pradjed se borio ili bježao te bi time potrošio nalet energije i bio spreman na nove izazove. Današnji čovjek svoj nalet energije drži u sebi i odlazi s njim u krevet.”
Drugim riječima, neprestano pokretanje energije koju slabo ili nikako ne otpuštamo iz tijela dovodi do konstantnog osjećaja napetosti i negativnog utjecaja na naše mentalno i fizičko zdravlje.
Danas možemo govoriti o širokoj paleti tjelesnih, emocionalnih, ponašajnih i kognitivnih simptoma kao posljedica stresa; od osjećaja umora, slabe koncentracije, preko razdražljivosti, povećane konzumacije alkohola ili duhana pa sve do težih simptoma kao što su gastritis, bolesti štitnjače, anksioznost i depresija, nabrojila je Fanika.
Iako nam je ovaj savršeni mehanizam pokretanja energije nekoć omogućavao preživljavanje, danas ugrožava naše zdravlje, upozorila je naša sugovornica.
Kao najbolji način prevencije utjecaja stresa savjetuje da otpustimo nakupljenu energiju, i to radeći aktivnosti u kojima uživamo.
“Fizička aktivnost, tjelovježba, druženje i smijeh pomažu našem tijelu da potroši nakupljenu energiju i dovede nas u stanje opuštenosti.”
Fanika nas je upoznala i s novijim istraživanjima, koja su se usmjerila na ispitivanje utjecaja same interpretacije situacije.
Naime, rezultati pokazuju da ljudi koji stres doživljavaju kao izazov koji ne narušava njihovo zdravlje žive duže od onih koji iste situacije interpretiraju ugrožavajuće za zdravlje.
Ovime dolazimo do istog zaključka, kazala je: “Iskorištavanje energije za borbu ili bijeg omogućuje čovjeku da preživi.”
“Najbolja prevencija stresa je identificirati izvor stresa kako bismo se s istim mogli suočiti ili ga ukloniti.”
“S mišlju da je stres naš pokretač, a ne neprijatelj, dopuštamo tijelu da reagira, nađe potrebna rješenja i nakon toga ode na zasluženi odmor”, zaključila je psihologinja iz tvrtke Selekcija.hr.
Zajedno za kvalitetnije mentalno zdravlje 🙂
Hvala svim našim sugovornicima na ugodnom razgovoru!
Hvala i svima vama što ste pratili različite teme koje smo tekstovima i predavanjima obradili u veljači – mjesecu kod nas posvećenom edukaciji u području mentalnog zdravlja. 🙂
A sad je vrijeme za ožujak i sva lica digitalnog marketinga! 😉
Podijeli
