Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Kad sam upisivao srednju školu, primijetio sam da je najčešći izbor mojih vršnjaka gimnazija.
Pitao sam se – zašto?
Naravno, lijepo je znati sve, ali prema raznim studijama, poput “Krivulje zaborava”, općenito se može reći sljedeće:
Ovo nam govori da će većina gimnazijalaca zapravo zaboraviti 90-100% stečenog znanja jer se gimnazija uglavnom bazira na usvajanju teorije.
Ako učite puno o svemu i ne zanima vas niti jedan predmet osim, primjerice, informatike, zaboravit ćete sve ostale informacije iz svih ostalih predmeta unutar jedne godine!
Primjerice, ako se informatika uči 4 sata tjedno, a svakog tjedna učenik ima ukupno 32 sata, to nas dovodi do 12,5% učinkovitosti.
Naravno, učenik će naučiti neke osnove hrvatskog, engleskog i matematike, ali budimo iskreni, koliko se toga sjećate? Čak i ako se sjećate, za koliko toga ste sigurni da je 100% točno i da ne trebate “proguglati” kako biste provjerili?
Prije se nešto moralo znati napamet jer nije postojao učinkovit i brz način da se to provjeri, ali danas postoji internet.
U današnjem vremenu nije poanta u tome da u mozgu praviš točkice znanja pa ih spajaš, to je stari način.
Danas kroz praksu ostvarujemo te veze pa nam ne treba puno znanja koje učimo napamet, nego „ajme, ne znam kako ovo, daj da upalim telefon i nađem odgovor“!
Potreban je „samo“ dašak mašte, želje i upornosti.
Učiti napamet sada je beskorisno jer sve možemo pronaći na internetu.
U gimnaziji je broj stručnih i praktičnih predmeta – 0 (nula)!
Zašto se onda toliko djece upisuje u gimnazije? Najveći razlog je upravo ispred nas:
djeca nisu spremna na takvu odluku!
Ta odluka će ih kontrolirati sljedećih 4 – 9 godina, a ne znaju što bi bili u životu jer im nikada nitko nije pomogao to dokučiti pa prihvaćaju to da „ako upišeš gimnaziju, a ne ideš na fakultet, ti si nitko i ništa“, barem po društvu.
I onda dolazi najstresnije razdoblje od svih – četvrta godina srednje škole, matura. Za 3 tjedna dobit ćete 70% bodova za fakultet, dok zadnjih 4 ili 12 iskoristite samo 30%. Čujete li kako to ludo zvuči?
I naravno, bez pritiska, pogotovo vama u gimnazijama, jer
to ipak ne odlučuje o tome kako će vam ostatak života izgledati!
Hmm, a onda se pitamo zašto djeca mogu biti depresivna i nemotivirana… Prvi sam razred srednje škole i naježim se kad se spomene matura.
Hej, možda bismo godinu dana mogli izdvojiti 1 sat tjedno da naučimo djecu kako se nositi s emocijama…o, ne, bolje da imaju dodatni sat hrvatskog ili matematike jer će im to puno pomoći u životu!
Zato je za djecu učinkovitije da nastave strukovni program koji je usklađen s njihovim interesima i snagama.
To im neće samo omogućiti da učinkovitije uče i zapamte informacije, već će im dati i vještine i znanja potrebne za uspješnu karijeru u području koje ih zanima.
Zaključno, dok je gimnazija možda najčešća opcija za srednjoškolce, ipak nije najbolja za sve.
Količina teorijskog znanja koje se poučava u gimnazijama možda se neće zadržati jednako učinkovito kao praktično znanje koje se poučava u strukovnim programima.
Štoviše, učenici koji nisu zainteresirani za sve predmete mogu imati problema sa zadržavanjem informacija i možda neće biti motivirani za uspjeh.
Zbog toga je bitno učenicima i studentima pružiti informacije i smjernice koje će im pomoći da izaberu pravi put za svoju budućnost.
Bilo da se radi o gimnazijskom ili strukovnom programu, ključno je pronaći program koji je u skladu s njihovim interesima i snagama te koji će ih pripremiti za uspješnu budućnost!
“Education is not the learning of facts, but the training of the mind to think.” – Albert Einstein
Posvećeno svoj mojoj ekipi koja je u splitskom MIOC-u; sretno vam i dajte odgovorite na poruku, znate koji ste! 😉
P.S. Srednjoškolci i ostali zainteresirani mladi, ne propustite našu NEXT konferenciju 25.3.2023.!
Podijeli
