Kriza je uvijek bilo i bit će ih, a i stres je dio naše svakodnevice. Pitanje je samo kako se nosimo s krizama i stresom. Naš odgovor na kriznu i stresnu situaciju pokazuje i našu otpornost.

Upravo se to razmišljanje isticalo za vrijeme skupa održanog u Tehnološkom parku Split povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada.

Ovogodišnja tema koju je odredila Svjetska federacija za mentalno zdravlje — „Pristup skrbi: mentalno zdravlje u katastrofama i izvanrednim situacijama“ — naglašava važnost toga da ljudi mogu zaštititi svoje mentalno zdravlje bez obzira na to kroz što prolaze, jer svatko zaslužuje dobro mentalno zdravlje.

Događaj je organizirala Razvojna agencija Split – RaST u suradnji sa Službom za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i Gradom Splitom.

U ime organizatora okupljene je pozdravila Dana Jurman Jakus, viša stručna suradnica za programe podrške poduzetnicima u RaST-u:

„Ovo je prva od aktivnosti vezanih uz otpornost. Razvojna agencija Split kroz ovakve programe nastavlja promicati kulturu podrške, edukacije i razmjene iskustava među poduzetnicima, podsjećajući da je mentalno zdravlje sastavni dio osobnog i poslovnog uspjeha.“

Priče o otpornosti poduzetnika

Program je započeo panel-diskusijom „Kako su uspješni poduzetnici preživjeli krizu? – Priče o otpornosti“, koja je istražila kako poduzetnici pronalaze prilike i u najtežim trenucima, kako se gradi otpornost u poslovnom i osobnom životu te kako prepoznati rane znakove rizika za mentalno zdravlje.

Na pitanja moderatorice Romane Ban odgovarali su Mateo Perak (Profico), Ana Šuper Matana (Daimler Truck AG), Igor Drašković (DRACO) i Nataša Bakotić (Slobodna Dalmacija).

„Mi smo na ovim prostorima navikli na krize. Osobno mi je neobično kad nema krize. Kriza će uvijek biti, samo je pitanje koliko luksuza imaš u tome, a to ovisi kako si dugoročno postavio svoje poslovanje“, kazao je Mateo Perak.

Igor Drašković prisjetio se svjetske ekonomske krize prije desetak godina koja je snažno pogodila građevinski sektor i njegovu tvrtku, dok je Ana Šuper Matana istaknula važnost transparentne komunikacije tijekom kriza:

„Problem je ako komunikacija o krizi nije transparentna. To stvara strah i dovodi do manje produktivnosti. Uspjeh u prevladavanju krize nije samo stvar strategija već i kultura komunikacije.“

Nataša Bakotić naglasila je dvojaku ulogu medija u kriznim situacijama, poput rata ili pandemije:

„Naš cilj nije da budemo negativni — još uvijek postoji prostor za dobre i pozitivne priče, pogotovo priče mladih poduzetnika.“

Panelisti su se složili da je otpornost vještina koja se gradi iskustvom, kroz svakodnevne izazove i ravnotežu između posla i osobnog života.

Mateo Perak i Igor Drašković, obojica aktivni sportaši, istaknuli su da im redovita fizička aktivnost pomaže u kontroli stresa i fokusu na ono što mogu promijeniti.

Ana Šuper Matana govorila je o burnoutu i ljudima koji izgaraju radeći i po 60 sati tjedno, dok je Nataša Bakotić opisala stres novinarskog posla, stalnu dostupnost i pritisak informacija:

„To se uzme zdravo za gotovo, ali ponekad tijelo kaže: dosta je.“

Kako prepoznati stres i graditi otpornost

Nakon panel-diskusije, Marko Jović iz Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar predstavio je projekt “Burnout prevent”, usmjeren na jačanje poduzetničkih vještina i prevenciju anksioznosti, izgaranja i depresije među zaposlenicima malih i srednjih poduzeća.

U završnom dijelu događaja, prof. soc. Roberta Matković iz Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo naglasila je kako cilj nije eliminirati stres, već naučiti ga prepoznati i iskoristiti za vlastiti razvoj.

„Moramo se naučiti biti prisutni u trenutku, odmarati se bez digitalne tehnologije. Vrlo je važna higijena spavanja, boravak u prirodi, zdrava prehrana i stvaranje okoline u kojoj se o mentalnom zdravlju otvoreno govori.“

Istaknula je i da su poduzetnici pokretači promjena, ali i ljudi koji se često suočavaju s nesigurnošću, pritiscima i usamljenosti.

„Burnout ne nastaje jer previše dajemo, već jer predugo dajemo bez punjenja“, upozorila je.

Kroz praktične savjete i tehnike disanja, prof. Matković pokazala je kako male, ali redovite navike mogu povećati otpornost i zadovoljstvo životom.

Naglasila je važnost promjene perspektive, fokusa na ono što možemo kontrolirati i zahvalnosti za ono što je dobro— jer upravo to jača našu otpornost na stres.