Sigurna sam da čuješ svugdje o toj blockchain stvari, zar ne? Pa, to je zato što je stvarno važna. Zamisli blockchain kao digitalnu knjigu, ali ne bilo kakvu knjigu – ovo je jedna posebna knjiga koja drži sve informacije sigurnima i nepromijenjenima.

U prošlosti, kad bi nešto trebalo zapisati, poput transakcija novca ili vlasništva nečega, to bi se stavilo u tradicionalnu knjigu. Ali ova tradicionalna knjiga nije bila baš dostupna svima, bila je prilično zatvorena i samo je nekolicina privilegiranih mogla pristupiti tim informacijama.

Sad, blockchain je došao i poremetio ovu normu, demokratizirajući pristup informacijama, posebice podacima o transakcijama te eliminirajući tajnost. 

Znači, što je to blockchain zapravo? Pa, kao što rekoh, to je digitalna knjiga, ali sa super moćima. Ona čuva sve te informacije o transakcijama, vlasništvu, pa čak i o nečemu što se zove NFT-ovi (Non-Fungible Tokens), tj. digitalne umjetničke stvari. (ofskroz da ide poseban članak o ovome! op.a) I najbolji dio? Svi ti podaci su sigurni i nemoguće ih je mijenjati bez da svi to vide.

E sad, blockchain nije pod centralnom kontrolom, kao tradicionalne knjige ili baze podataka. Umjesto toga, to je kao da imaš tisuće kopija te knjige, sve povezane i svaka provjerava jedna drugu da se uvjere da su sve informacije iste. I to sve radi putem računala u mreži, bez nekog šefa koji sve drži pod kontrolom.

Eto, to je ukratko to, ne treba vam više.

Šalim se, naravno. 

Idemo korak po korak, može?

Ma koga ja to pitam, pa ja sam ovdje glavna!

Naravno da može! 

Kada i tko ga je izmislio?

Priča seže sve do ranih 1990-ih, kad su dvojica frajera, računalni znanstvenik Stuart Haber i fizičar W. Scott Stornetta, bili pioniri početaka blockchaina. Koristeći sve te neke kriptografske trikove, oni su izgradili nešto što su nazvali lanac blokova.

Glavni cilj im je bio zaštititi digitalne dokumente od neželjenih promjena, i to su napravili baš dobro.

Kad su izašli s tim, to je bila prava senzacija. Inspirirali su hrpu drugih računalnih znanstvenika i ekipu koja je luda za kriptografijom. I onda, ono što se dogodilo… Bam! Rođen je prvi Bitcoin. Od tog trenutka, blockchain i sve vezano uz njega je samo raslo i raslo.

Kako radi? 

Ajmo malo razjasniti kako to sve radi. Dakle, blockchain je zapravo kao lanac sastavljen od raznih blokova podataka. Kad se dodaju novi podaci u mrežu, stvara se novi blok i nadograđuje se na postojeći lanac. To je ključan dio cijele ove priče jer

prije nego što se novi blok može dodati u lanac, većina računala u mreži mora potvrditi da je sve u redu s njim.

Ovaj proces provjere pomaže spriječiti bilo kakve lažne aktivnosti i osigurava da je sve u knjizi pouzdano.

Kad se postigne taj dogovor, novi blok se tiho dodaje u lanac, a sve povezane transakcije se bilježe na ledgeru (knjizi).

Sve transakcije se obrađuju kriptografskim tehnikama, a skup računala u mreži, tzv. nodes, odnosno čvorovi, moraju riješiti neke matematičke probleme.

Ako ti i dalje nije sve jasno, evo ti u nekoliko koraka:

1. Unos transakcije: verificirani sudionik započinje transakciju koja prolazi kroz tehnološku autentifikaciju.
2. Stvaranje bloka: generira se blok koji sadrži određenu transakciju ili podatke.
3. Distribucija po mreži: blok se šalje na svako računalo u mreži.
4. Validacija i dodavanje: ovlaštena računala potvrđuju transakcije i dodaju blok u lanac.
5. Finalizacija: ažurirane informacije se šire mrežom, završavajući transakciju.

Blokchain ledger je kao velika knjiga gdje se bilježe sve transakcije i blokovi. Svaki blok u toj knjizi ima svoje zaglavlje i sve podatke o transakcijama koje su se dogodile unutar određenog vremenskog razdoblja.

Sad, ključna stvar u svemu tome je hash. To je alfanumerički niz, heksadecimalni broj koji se koristi da bi se sve povezalo i osiguralo integritet podataka. Kako? Pa, sljedeći blok u lanac koristi hash prethodnog bloka da bi izračunao svoj vlastiti hash. To znači da su svi blokovi povezani i nitko ne može muljati s podacima.

Prije nego što se novi blok dodaje u lanac, mora proći kroz nešto što se zove validacija ili konsenzus. To znači da većina računala u mreži mora biti suglasna oko toga da je sve u redu s tim blokom. To osigurava da je sve u skladu sa svim kopijama knjige, da ne bude šverca.

Kad je jednom dodan blok u lanac, postaje nepromjenjiv. Ne može se mijenjati, ali se može referencirati u sljedećim blokovima. Ako netko pokuša muljati s blokom, to bi poremetilo sve hashove prethodnih i sljedećih blokova, što ne bi bilo dobro za zajedničko stanje knjige.

Ako se dogodi da računala u mreži ne mogu postići dogovor, druga računala otkriju problem i zaustave dodavanje novih blokova dok se ne riješi situacija. Problematični blok obično se odbaci, a proces konsenzusa počinje iznova. To osigurava da sve bude u redu i da nema problema s knjigom.

Blockchain u kriptovaluti

Budući da je naglasak Kripto Kutka, pogađate, na kriptovalutama, malo detaljnije ću vas ugnjaviti s procesom transakcije na kriptovalutnom blockchainu. 

Za primjer ćemo uzeti dobri, stari Bitcoin. Dakle, vaša transakcija ulazi u memorijsko spremište, mempool, čeka tamo dok je ne pokupi rudar ili validator. Kad se spoji u blok, kreće šifriranje.

Sad na red dolazi rudarenje. Nešto malo napisah i u prvoj kolumni o tome, ali evo da ne otvarate milijun linkova: cijela mreža se utrkuje u rješavanju neke hash zagonetke. Svaki rudar baca razne hashove, podešavajući nešto što se zove nonce – jedinstveni broj svaki put – sve dok ne pogodi izrudari Bitcoin.

Ovaj mehanizam dokaza o radu (proof-of-work) naglašava sav taj trud, pokazujući koliko računalne snage se potroši. Ta računalna snaga pokreće cijelu Bitcoin mrežu, što zahtijeva dosta energije.

Kad se blok zatvori, transakcija još nije završena. Treba joj potvrda s pet uzastopnih blokova, što u prosjeku traje oko sat vremena jer se blokovi stvaraju u određenim intervalima.

Rudari dobivaju neku kompenzaciju za svoj trud, često u obliku same kriptovalute.

Ne idu svi blockchainovi po istom receptu. Ethereum blockchain, recimo, ide za bržim, manje energetski intenzivnim pristupom, koristeći nasumičan odabir validatora za potvrdu blokova.

Ali, o-tom-po-tom. Sad samo morate znati da postoje različiti blockchainovi unutar kripto svijeta. 

Ključne značajke Blockchain tehnologije

Blockchain je prilično fora jer se razlikuje od onih običnih baza podataka. Ima nekoliko ključnih stvari koje ga izdvajaju:

a) Decentralizacija

To znači da nema nekog glavnog šefa koji nadgleda sve transakcije. Umjesto toga, imaš distribuiranu knjigu, ili taj famozni ledger, gdje više ljudi – ili čvorova – zajedno održava, provjerava i ažurira sve transakcije. Svaki čvor ima punu kopiju blockchaina, što znači da su stvari prilično transparentne i nema nekog „glavara“ koji sve kontrolira.

b) Nepromjenjivost i sigurnost

Blockchain koristi kriptografske trikove kako bi se osiguralo da su transakcije sigurne i gotovo nemoguće promijeniti. Svaka transakcija se zapečati u blok s nekim kriptografskim kodom, a pokušaj mijenjanja jednog bloka bi značio mijenjanje svih sljedećih blokova, što je ogroman posao. To znači da su podaci na blockchainu sigurni i čvrsti kao stijena. 

c) Transparentnost i praćenje

Svi sudionici mreže mogu vidjeti iste informacije jer su sve transakcije upisane u javnu knjigu. To znači da se sve može provjeriti i ispraviti odmah ako nešto nije kako treba. Također, blockchain može pratiti odakle dolazi imovina i kamo ide, što je super za revizije i sprečavanje muljaža.

d) Pametni ugovori

To su automatski ugovori koji su programirani da se sami izvršavaju kad se ispune neki uvjeti. Sve je kodirano u softveru, stvarno je čudo tehnologije. Oni uvelike pojednostavljuju transakcije jer nema potrebe za posrednicima, a to znači manje troškova i bržu obradu. Ljudi ih koriste u raznim sektorima, od upravljanja opskrbnim lancima do financija.

Koje vrste blockchaina postoje?

Postoje dvije različite vrste koje se često spominju: javne i privatne blockchain ekosustave.

Javni blockchainovi su otvoreni za svakoga. To znači da bilo tko može pristupiti, dodati nešto ili provjeriti podatke. Zbog toga su vrlo decentralizirani – nema jednog entiteta koji drži sve konce, što znači da je mijenjanje transakcija prilično teško. Imaš tu čitavu mrežu čvorova koji zajedno drže stvari pod kontrolom.

S druge strane, privatni blockchainovi su pod kontrolom određenih organizacija ili skupina. Oni kontroliraju tko može pristupiti i kako se podaci manipuliraju. To je kao neka interna baza podataka, ali s dodatnim sigurnosnim mjerama raspoređenim na različitim čvorovima.

I znaš što je kul?

Blockchain nije samo za Bitcoin. Sad ga koriste u svim mogućim sektorima.

Recimo, logističke tvrtke ga koriste za praćenje robe u stvarnom vremenu kroz opskrbne lance. Banke i financijski sektor istražuju ga za razmjenu valuta. Čak ga koriste i u pravu i showbusinessu za pametne ugovore i zaštite prava intelektualnog vlasništva.

Sve više tvrtki i organizacija usvaja aplikacije temeljene na blockchainu jer omogućuju sigurno i ekonomično upravljanje bazama podataka.

To znači da olakšavaju digitalne transakcije na svim razinama. Zbog toga se blockchain sve više pokazuje kao pouzdano rješenje za dijeljenje podataka među različitim subjektima unutar poslovnog okruženja.

No za bokun više redaka o primjenama blockchaina ćete se morat strpjeti barem dva tjedna, kad ide iduća kolumna. 

Do tada – to the Moon!

Disclaimer: Samo želimo napomenuti da svi podaci koje pronađete na ovoj stranici služe isključivo u informativne svrhe. Nema šanse da ih shvatite kao financijski, investicijski ili pravni savjet. Znate već kako ide – ulaganje u kriptovalute je kao vožnja vlakom smrti, prilično nestabilno i puno uzbuđenja (i rizika).

Preporučujemo da sjednete s nekim kvalificiranim financijskim čarobnjakom ili poreznim guruom prije nego što donesete bilo kakve velike odluke o ulaganju. Mi ovdje nismo čarobnjaci, niti možemo predvidjeti budućnost, tako da ne snosimo odgovornost za bilo kakve gubitke koje možda doživite koristeći informacije koje pronađete ovdje.

Ne zaboravite, istraživanje je ključno, tako da biste trebali kopati malo dublje i biti oprezni. Ako ne osjećate da ste spremni izgubiti svaki dolar koji ulažete, možda biste trebali razmisliti prije nego što skačete u svijet kriptovaluta. Sretno, istraživači!

Fotografije: Marja Radić powered by NightCafe Studio