Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Evo nas! Vaš najdraži web portal/udruga/IT zajednica napokon ima kolumnu o kriptovalutama na hrvatskom jeziku (hvala, urednice!).
Budući da u hrvatskim mainstream medijima nećete naći previše sadržaja o kriptu i blockchainu (po onome malo što pišu, rekla bih – to i nije toliko loše!), Split Tech City je savršeno mjesto za kripto teme.
Vjerojatno ste o kriptovalutama čitali na stranim i stručnim web portalima i sada vam se one čine kao kvantna fizika s jednadžbom duljine Kineskog zida (onog pravog u Kini, ne našeg splitskog!).
Odlično!
Jer nakon što pročitate ovaj članak, pozitivno ćete se iznenaditi kada otkrijete da to i ne mora biti kvantna fizika, koju ionako zna samo naš poteštat i nitko više. Putem ćete se i malo nasmijati, a kao trešnja na torti, ako odlučite ući dublje u ovo digitalno zlato, nitko sretniji od mene! To znači da sam vas uspješno educirala i barem učinila znatiželjnima!
Ali prije nego prionemo na posao, kao prava „stručnjakinja“ malo ću se ograditi.
Podaci navedeni u ovom članku služe samo u informativne svrhe i ne smiju se smatrati financijskim, investicijskim ili pravnim savjetom (iako bih voljela da sam financijski guru koji predviđa budućnost, ja to zapravo nisam).
Ulaganja u kriptovalute po prirodi su nestabilna i visokorizična. Drugim riječima,
ulaganje u kriptovalute je kao vožnja vlakom smrti u lunaparku – uzbudljivo da se naježiš, a ponekad i uzrok mučnine.
Posavjetujte se s kvalificiranim financijskim savjetnikom i/ili poreznim stručnjakom prije donošenja bilo kakve odluke o ulaganju. Ja sam vodič na vašem čudnom putovanju kroz kripto svemir, ali ne preuzimam odgovornost za nikakve gubitke.
Nemojte ulagati novac koji vam treba za kupnju sendviča. Ako vam novčanik viče „ne“, možda je vrijeme za pauzu. Sami istražite (legendarni DYOR – do your own research!) i budite oprezni. Nemojte ulagati ako niste spremni izgubiti sav novac koji uložite.
Možemo li konačno na posao? Aleluja!
Kakvog li iznenađenja što započinjemo definicijom kriptovaluta! Možda smo ipak isti kao i ostali? Hm… Anyway, kriptovalute su digitalna, kriptirana i decentralizirana sredstva razmjene.
Ovo zaslužuje poseban članak (urednice, bear with me!), ali evo kratkog odgovora: i da i ne.
Ako ćemo novac definirati kao sredstvo razmjene, onda – jesu. Svakako da kriptovalute nisu novac u onom obliku kakvog ga poznajemo. Bar ne još. Jeste li zbunjeni? Odlično! I ja sam.
Ali kao što rekoh, nećemo filozofirati ovdje i sada. Pomalo. Strpite se. Bit će.
Amo dalje.
Kriptovalute nastaju rudarenjem.
Rudarenje je rješavanje složenih matematičkih problema uz pomoć računala velike procesorske snage. Ti računalni hardveri i softveri ne samo da stvaraju nove jedinice ovog virtualnog blaga, već i neumorno provjeravaju transakcije postojećih kriptovaluta.
Svaka transakcija je kriptografski šifrirana za bilo koju kriptovalutu. Kada se ona dogodi, rudari se natječu u dešifriranju bloka koji sadrži sve važne informacije o transakciji. Transakcije su pohranjene u jedinicama poznatim kao blokovi unutar decentralizirane mreže nazvane blockchain (lanac blokova).
Nakon što je svaki potpuni blok obrađen tj. dešifriran, dodaje se u ledger, glavnu „knjigu“ u kojoj su sve transakcije s pojedinostima o tome tko je što poslao i kada javno dostupne za pregled.
Računala koja obavljaju ovaj posao na mreži nagrađena su za svoj trud malom količinom kriptovalute nakon što uspješno potvrde valjanost bloka, a ta se kriptovaluta obično prodaje na tržištu u nekom trenutku povećavajući ponudu u optjecaju. Odatle potječe izraz blockchain mining, jer je ovaj proces usporediv s rudarenjem plemenitih metala.
Ovaj mehanizam kojeg koristi blockchain zove se dokaz o radu (proof-of-work). On osigurava rješavanje kriptografskih problema kako bi se transakcije potvrdile na siguran način bez potrebe za potvrdom treće strane, kao što je banka. U tome leži njegova najveća prednost:
sve je decentralizirano, a prijenos novca ide peer-to-peer, odnosno od osobe do osobe.
No o blockchainu ćemo, opet dobro pogađate, nekom drugom prilikom.
Bolje upitano, tko je stvorio prvu kriptovalutu? Satoshi Nakamoto. Ne zna se tko je on ili ona. Ne zna se ni je li to jedna osoba ili grupa ljudi. Ne zna se ni je li mu/joj/im to pravo ime, ali vjerojatno je pseudonim.
U listopadu 2008. objavio je whitepaper (nije valjda da vam to moram prevodit!?) pod naslovom Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System u kojemu je otkrio način stvaranja digitalne valute bez potrebe za povjerenjem u treću stranu, a u isto vrijeme rješavajući problem dvostrukog trošenja, odnosno slanja određenog broja Bitcoina iz jedne transakcije više puta različitim osobama (tzv. double spending.)
Revolucionarno, zar ne?
3. siječnja 2009. stvorena je bitcoin mreža. Tada je Nakamoto rudario početni blok lanca, poznat kao genesis block. U ovom bloku bio je ugrađen tekst “The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks, (Kancelar na rubu da drugi put pomogne bankama), što je datum i naslov londonskog izdanja novina The Times.
Iako Nakamoto nikada nije jasno naveo značenje poruke, mnogi su je protumačili kao referencu na to zašto je Nakamoto razvio Bitcoin: kako bi izbacio banke i posrednike koji se smatraju korumpiranim i nepouzdanim, odlučio je stvoriti valutu koja je više usmjerena na ljude.
Prva transakcija Bitcoina dogodila se 12. siječnja 2009., između Nakamota i Hal Finneyja, a već iduće godine 22. svibnja programer Laszlo Hanyecz je platio 10.000 Bitcoina za nekoliko pizza koje je dostavila picerija Papa John’s.
Vjeruje se da je to prva transakcija Bitcoina koja uključuje tradicionalnu kupnju. Danas taj dan mnogi kripto fanovi slave kao Bitcoin Pizza Day.
Iako sam prije par rečenica natuknula glavni razlog, ovo pitanje smatram toliko važnim da mu posvetimo posebno poglavlje.
Ajde mi pokažite osobu koja voli banke i bankarski sustav i dam vam milju eura kojih nemam. Ok, tu nećemo ubrojiti bankare i ljude koji rade u bankama (iako bi se i tu našlo kandidata). Naknade za vođenje ovoga i onoga, kamate i kamatne stope, dopušteni/nedopušteni minusi, nemogućnost dizanja kredita i urnebesni uvjeti dobivanja istog, čekanje novca da sjedne na račun kao da je starac od sto godina pa mu treba malo duže…
Tu slobodno možemo ubrojiti beskrajnu pohlepu vlasnika banaka i njihovu spregu s moćnicima u politici i oko nje kako bi se još više obogatili na račun malog čovika. Ufff, spomenula sam politiku… Bolje da se zaustavim.
Uglavnom, da zaključimo: svijet vapi za financijama koje su neovisne o bilo kome ili čemu.
Razvoj tehnologije nam je omogućio stvaranje alternative koja će biti dostupna svima sada i odmah bez dodatnih ograničenja.
Slati novac nekoj drugoj osobi bez posrednika u stotinki sekunde uz mizernu naknadu je velika moć i privilegija vremena u kojem živimo.
Ono što je najvažnije u cijeloj priči jest decentraliziranost kriptovaluta. One nisu u rukama jednog čovjeka, vlade ili sustava. Svi možemo pridonijeti stvaranju ovih digitalnih novčića i pritom imati dodatni izvor prihoda kad „zagusti.“ Ovo ima i svoje loše strane, ali o tome u idućoj kolumni.
Ala sam se raspisala, muko moja! Nadam se da ste izdržali do ovog zadnjeg retka. Ako jeste, kliknite lajk i dijelite novopronađeno znanje dalje. Ipak sam volonterka i živim od srdaca, uzdignutih palčeva i onih žutih hihotića šta im se glava trese dok plaču. Ako još k tome bacite komentar, živit ću od toga sljedećih 100 godina.
Do idućeg puta – to the Moon!
Fotografije: Marja Radić powered by NightCafe Studio
Podijeli
