Trendovi zapošljavanja se mijenjaju, što omogućava mobilnost radnika bez potrebe mijenjanja poslodavca.

Koje su to obveze hrvatskih radnika ako im je ponuđen ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada od strane domaćeg ili inozemnog poslodavca?

U ovom članku pišemo o tome koja pravila se primjenjuju za domaće „remote“ radnike, bilo da rade za domaću ili inozemnu tvrtku. 

Evo nekoliko primjera:

1. Želim ljeto provesti na otoku radeći za tvrtku iz Zagreba ili želim isključivo raditi od doma bez potrebe dolaska u sjedište tvrtke.

Dana 1.1.2023. stupio je na snagu novi Zakon o radu, kojim su se napokon definirale smjernice rada na izdvojenom mjestu.

„Rad na izdvojenom mjestu rada je rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće radnika ili na daljinu“

Zakon definira da takav rad može biti povremen, privremen i stalan te definira elemente koje treba sadržavati svaki Ugovor o radu na izdvojenom mjestu (od kuće i na daljinu).

Takav Ugovor je nužno sastaviti ako rad na izdvojenom mjestu rada traje dulje od 30 dana, dok za povremeni rad nije potrebno mijenjati Ugovore o radu.

Novost je naknada za stalan ugovoreni rad od kuće ili onaj koji traje više od sedam radnih dana u jednome mjesecu.

Poslodavci će zaposlenicima plaćati naknadu za podmirivanje troškova takvog rada, a neoporezivi paušalni iznos za tu namjenu je do 3,98 eura po danu, odnosno najviše do 66,37 eura mjesečno.

Poslodavac i dalje ima obvezu voditi evidenciju radnog vremena i za radnike koji rade na izdvojenom mjestu rada te na takav način osigurati i evidenciju o isplaćenim naknadama.

Napominjemo da isplata naknade za rad na izdvojenom radnom mjestu isključuje isplatu naknade za prijevoz s/na posao. Međutim, ako se unutar mjeseca kombinira rad od kuće i rad u uredu, moguće je kombinirati i naknade.

2. Imam ponudu za rad za njemačkog poslodavca, ali mogu raditi iz Splita. Koja su pravila?

Pravilo da se na zaposlene osobe primjenjuje zakonodavstvo države rada bez obzira na to gdje je sjedište poslodavca je opće pravilo za rad radnika unutar EU.

Dakle:

hrvatsko zakonodavstvo se primjenjuje na radnike koji žive u Hrvatskoj, a rade za poslodavca iz EU/EEK.

Poslodavci (ili radnici u njihovo ime) obračunavaju i plaćaju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj po istim stopama i s obvezom izvještavanja u JOPPD obrascu na sličan način.

U isto vrijeme radnici ostvaruju svoja prava iz mirovinskog i zdravstvenog sustava kao da rade za domaćeg poslodavca.

3. Poslodavac iz Indije mi je ponudio Ugovor o radu na daljinu. Koje su moje obveze ako ga potpišem?

Poslodavac iz treće države nije obvezan uplaćivati doprinose jer se na njega ne primjenjuju zakoni kao na poslodavca iz EU i EEK.

Obveza za prijavu i uplatu je na radniku koji se sam prijavljuje u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te obračunava, izvještava i uplaćuje doprinose.

U ovom slučaju je i osnovica za obračun doprinosa već propisana te se ista, uredbom Vlade RH, mijenja svake godine.

Ako imate dodatnih pitanja, slobodno nam se obratite na info@kancelarija.hr.

Povezani članci: Ulaganje u kripto – zašto se zamarati porezima?