U ovom blogu istražujemo kako kultura, upravljanje promjenama i praktična podrška mogu preokrenuti priču s tehnostresa prema tehno-radu, gdje tehnologija potiče fokus, autonomiju i zadovoljstvo.

U našem prethodnom blogu istražili smo fenomen „quiet crackinga“ – taj uporan osjećaj nezadovoljstva na radnom mjestu – i kako stres uzrokovan tehnologijom doprinosi njemu. Evo kratkog podsjetnika:

Tehnostres je osjećaj preopterećenosti zbog stalne povezanosti, pritiska da se prati rad s novim alatima i platformama, kognitivnog preopterećenja od obavijesti i informacija, te napora koji zaposlenici osjećaju zbog stalnih zahtjeva prilagodbe novim tehnologijama na poslu.

Tehnoradost je pozitivno iskustvo zaposlenika kada je tehnologija učinkovito implementirana, usvojena i podržana.

Prepoznavanje tehnostresa prvi je korak u njegovom prepoznavanju, sprječavanju i uklanjanju u vašoj organizaciji. Ali što točno uzrokuje tehnostres – i koji su dugotrajni učinci na vaše ljude i organizaciju?

Tehnologija bi trebala osnažiti radna mjesta, no za mnoge zaposlenike širom svijeta ona je postala izvor stresa, tjeskobe i kognitivnog preopterećenja – fenomen poznat kao tehnostres. Ovo novo radno stanje rezultat je loše implementacije tehnologije, nedostatka edukacije o novim alatima i slabih organizacijskih kultura.

U našem najnovijem istraživanju, “Ljudski trošak digitalne transformacije”, u kolovozu 2025. anketirali smo 4.000 knowledge radnika iz Velike Britanije, SAD-a, Kanade i Njemačke kako bismo razumjeli razmjere tehnostresa. To je bio prvi korak u istraživanju uloge tehnologije i procesa u zadovoljstvu zaposlenika te identificiranju kako organizacije mogu podržati učinkovitu digitalnu transformaciju i potaknuti sretnije timove.

Ali što točno uzrokuje technostress?

Neki od glavnih čimbenika su:

Tehno-erozija:
Kad granice između profesionalnog i privatnog života blijede, uništavajući vrijeme za odmor. Na primjer, očekivanje da odgovarate na poruke dok ste na osobnim obavezama ili godišnjem odmoru.

Tehno-preopterećenje:
Pritisak da radite brže i dulje zbog stalne komunikacije i neprestanih tokova informacija – beskrajni emailovi, Slack poruke i obavijesti – što može narušiti ljudski aspekt posla i komunikacije i izazvati burnout.

Tehno-nestabilnost:
Nestabilnost koja nastaje kod čestih promjena ili nadogradnji hardvera i softvera bez jasnih očekivanja. Ključno je učinkovito upravljanje promjenama, primjerice kad organizacija svake godine prelazi na novu digitalnu platformu.

Tehno-neizvjesnost:
Strah od zamjene tehnologijom, posebno AI-em, ili nemogućnost brze prilagodbe novim alatima. Na primjer, kada automatizacija preuzima rutinske zadatke, zaposlenik se osjeća manje relevantnim.

Tehno-sumnja:
Stalna potreba za učenjem novih sustava može dovesti do osjećaja nesposobnosti ako zaposlenik ne može pratiti tempo promjena. Na primjer, kada se softver implementira bez adekvatne obuke ili pravovremenog upozorenja.

Naše istraživanje otkriva da značajan broj zaposlenika osjeća stres i tjeskobu zbog komunikacijskih faktora:

• 18% ispitanika reklo je da su ih komunikacije kolega učinile da se osjećaju nesposobno, isključeno ili neprihvaćeno.
• 28% se zabrinulo da njihov ton ili ton kolega može biti pogrešno protumačen prilikom digitalne komunikacije.

Postoje i drugi faktori za razmotriti. Preopterećenje informacijama jedan je od njih – imaju li članovi vašeg tima previše digitalnih informacija i zadataka za obradu? Utječu li stalna mjerenja na moral i produktivnost?

Također, vrijedi razmisliti o organizacijskoj kulturi, neovisno o tehnologiji. Očekujete li da članovi tima budu dostupni 24/7 bez obzira na alate koje koriste? Alati koje koriste čine li to pravilo, a ne iznimku? Postoji li “hustle” atmosfera u kojoj viši lideri ne uzimaju slobodno vrijeme i šalju poruke u bilo koje doba noći? Sve ovo može pridonijeti razvoju technostresa u vašim timovima.

Tehnostres ima vrlo stvarne posljedice – može dovesti do burnouta, izostanaka s posla, pa čak i do odlaska s radnog mjesta, što su ispitanici našeg istraživanja i naveli.

Ispitanici su izvijestili:

• U posljednjih 12 mjeseci, 43% istaknulo je da im broj obavijesti i korištenje više platformi izaziva stres. Tehnologija koja bi trebala olakšati komunikaciju zapravo povećava opterećenje.
• Nedovoljna obuka dodatno pogoršava tehnostres. Više od jednog od pet zaposlenika (21%) navodi da im nedostatak treninga na novim alatima uzrokuje stres i tjeskobu, prisiljavajući ih da uče sami ili metodom pokušaja i pogreške, što utječe i na produktivnost.

Kultura također doprinosi razini tehnostresa kod knowledge radnika. Gotovo jedna petina radnika (19%) osjeća pritisak da ostane povezana izvan radnog vremena, dok 17% priznaje da osjeća stalni pritisak da digitalnim metrikama dokazuje svoju produktivnost.

Četvrtina zaposlenika (27%) izjavila je da redovito doživljava digitalno preopterećenje.

No, nisu pogođeni samo vaši timovi. Prioritiziranje tehnologije i učinkovitosti nad dobrobiti zaposlenika može naštetiti i vašoj organizaciji. Kada se članovi tima osjećaju disengirano, produktivnost opada, što otežava postizanje ciljeva organizacije.

Iako ste možda uložili u alate kako biste potaknuli eksperimentiranje, stresno korištenje ICT-a dovodi do toga da se zaposlenici fokusiraju na usklađenost, a ne na inovativne ideje. Preopterećenost i iscrpljenost uzrokuju više pogrešaka i potencijalne sigurnosne rizike.

Cijelo istraživanje je dostupno OVDJE.