Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Zeleno i plavo, možda, nigdje ne dolaze do izražaja kao na Mljetu. Kad pogledom uronite u bujnu mediteransku vegetaciju i čisto more, pred očima je čudesna ljepota prirode koja vas potpuno obgrli, iz koje ne želite otići, kojoj se uvijek želite vraćati.
To zelenilo šume, plavetnilo mora i neba, predivne uvale, vidici od kojih nestaje dah, živopisna mjesta, prirodne i kulturne znamenitosti, flora i fauna — sve to Mljet čini atraktivnim odredištem za brojne posjetitelje. U studenome 1960. godine osnovan je i Nacionalni park Mljet, naše prvo morsko zaštićeno područje, koje zauzima otprilike trećinu otoka na gotovo 5300 ha, uključujući i morski pojas 500 m od obale.
Puno toga moglo bi se govoriti o osobitostima Mljeta, naročito onima u Nacionalnom parku, ali ovoga puta dotaknut ćemo se volonterskog programa koji je započeo 2016. godine i, kako kaže Ivan Sršen, dipl. ing., ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Mljet, već desetu godinu zaredom uspješno se provodi zahvaljujući velikom angažmanu svih uključenih sudionika.
Tijekom tog razdoblja svjedočili smo iznimnoj predanosti naših volontera, a posebno nas veseli činjenica da nam se mnogi od njih iz godine u godinu vraćaju, spajajući koristan rad za dobrobit prirode s uživanjem u jedinstvenim ljepotama našeg zelenog otoka — ističe Sršen.
Da je lijepo biti dio volonterskog tima, svjedoči i potpisnica ovih redaka. Ove godine, zajedno s grupom volontera iz Rijeke, Zagreba, Poreča i Ivanić-Grada, sudjelovala sam u programu čistača mljetskih uvala, jednom od nekoliko volonterskih programa u Parku. Volonteri iz raznih mjesta u Hrvatskoj, pa i izvan granica, čistili su te prekrasne uvale i prije nas, a čiste ih i poslije nas — jer otpad morskim putem stalno pristiže.
Količine prikupljenog otpada kroz godine jasno potvrđuju koliko je truda i rada uloženo u očuvanje obale, pa smo tako u razdoblju od 2021. do 2025. prikupili u prosjeku između 15 i 16 tona doplutalog otpada godišnje.
Budući da se radi o otpadu koji morskim putem dolazi iz drugih mediteranskih zemalja smještenih južnije od našeg područja, količina otpada koja se u pojedinoj godini prikupi na obalama Parka prvenstveno ovisi o vremenskim prilikama, olujama, vjetrovima i morskim strujama koje prevladavaju tijekom zimskog razdoblja.
Upravo zato prikupljene količine otpada nisu izravan pokazatelj stupnja onečišćenja Sredozemnog mora, niti je kroz godine zabilježen jasan trend smanjenja količina otpada — pojašnjava Ivan Sršen, koji se i sam pridružio volonterima u čišćenju uvale Grabova.
Dodaje i kako ono što se prvenstveno ističe jest izražena sezonska i godišnja varijabilnost, uvjetovana prirodnim čimbenicima i kretanjem morskih struja. Kao primjer sezonalnosti navodi slučaj uvale Grabova u kojoj se svake godine, u travnju i u trajanju od jednog dana, obavlja monitoring doplutalog otpada. Tako je tijekom 2025. godine sakupljeno 150 kg otpada, dok je ove godine prikupljeno gotovo pola tone.
Svaka volonterska grupa, pa tako i naša, napuni vreće i vreće otpada doplutalog u mljetske uvale. Svašta tu ima — najviše, naravno, plastičnih boca, čepova, raznih posuda, vrećica i njihovih ostataka, nađe se i obuće, stiropora, konopa, a najteže je prikupiti plastiku rasitnjenu na male komadiće.
Nedavno je pronađena i jedna poruka u staklenoj boci, otprilike pola godine otkad je poslana s broda u Otrantskim vratima. Onoga tko nađe poruku, jedna je djevojka zamolila da je pošalje njezinoj majci u Ameriku. Kako smo čuli, to je i učinjeno.
U svakom slučaju, iako morske struje i južni vjetrovi i dalje neumorno nanose novi otpad na naše obale, u Nacionalnom parku Mljet ističu kako se zahvaljujući kontinuitetu zajedničkih akcija uvale danas čiste znatno brže i učinkovitije. Posebno ih, kažu, ohrabruje činjenica da je svijest lokalnog stanovništva i redovitih posjetitelja o važnosti očuvanja prirode vidljivo porasla, zbog čega s optimizmom gledaju na budućnost.
Mljet je neprocjenjivo prirodno bogatstvo koje imamo odgovornost zajednički čuvati. Odgovorno odlaganje otpada i smanjenje korištenja jednokratne plastike predstavljaju važan doprinos očuvanju okoliša, što se osobito reflektira na vrijedna zaštićena područja poput Nacionalnog parka Mljet — naglašava ravnatelj Ivan Sršen.
A volonteri će doći opet. Jer čisteći uvale od doplutale plastike i drugog otpada, pomažu očuvanju prirode i zdravijem životu na Zemlji — sve u nadi da će smeće završavati na odlagalištima, a ne u moru i prirodi.
Podijeli
