Vjerojatno ste čuli za pojam “quiet quitting”, kada zaposlenici rade samo minimum potreban za ispunjavanje svojih radnih zadataka. No, jeste li čuli za “quiet cracking”? Radi se o relativno novom fenomenu na radnom mjestu koji trenutno pogađa velik dio zaposlenika koji rade s informacijama – možda i vaš tim, a možda i vas osobno.

Quiet cracking je trajni osjećaj nezadovoljstva na poslu koji može dovesti do isključenosti, slabije izvedbe i povećane želje za napuštanjem posla. Za razliku od quiet quittinga, koji je obično samoiniciran i namjeran, quiet cracking se događa polako, suptilno i protiv volje zaposlenika – i događa se često.

Prema nedavnom istraživanju Adaptavista, gotovo polovina (47%) zaposlenika koji rade s informacijama u posljednjih 12 mjeseci osjetila je promjenu u izvedbi ili fokusu, što je jedan od ključnih simptoma quiet crackinga. Ostali simptomi uključuju smanjeno samopouzdanje i motivaciju, emocionalno povlačenje, osjećaj beznađa oko karijernog napredovanja te strahove vezane uz sigurnost posla.

Zašto je “zašto” rada toliko važno

Pa, što uzrokuje porast fenomena quiet cracking? Prema našem novom istraživanju Ljudska strana digitalne transformacije, strateški smisao rada jedan je od ključnih čimbenika koji razlikuje one koji doživljavaju simptome od onih koji ih ne doživljavaju.

Gotovo tri četvrtine (74%) zaposlenika koji rade s informacijama priznaje da ne razumiju uvijek temeljnu svrhu zadataka koji su im dodijeljeni na poslu.

Mlađi zaposlenici su posebno pogođeni – više od četvrtine (27%) onih u dobi od 18–24 godine kaže da samo ponekad razumiju razlog zadataka koje obavljaju na poslu.

Zašto je to važno? Zaposlenici koji razumiju “zašto” svog rada rjeđe doživljavaju simptome quiet crackinga. Na primjer, 55% onih koji ne razumiju svrhu svojih zadataka prijavilo je smanjenu motivaciju, dok je samo 33% onih koji razumiju širu svrhu izvijestilo o tome.

Istraživanje je također pokazalo da kada ljudi ne razumiju zašto troše vrijeme na određeni projekt ili zadatak, veća je vjerojatnost da će doživjeti stres i anksioznost povezanu s tehnologijom na radnom mjestu.

Oštra stvarnost digitalnog preopterećenja

Kako se tvrtke bore da ostanu konkurentne, transformacija vođena tehnologijom postala je ključna za modernizaciju i optimizaciju poslovnih procesa. No, kakav je njezin učinak na zaposlenike koji rade s informacijama?

Većina sudionika istraživanja (71%) izjavila je da je tehnologija u njihovom radnom okruženju implementirana promišljeno. Ali što je s:

• 64% koji kažu da je tehnologija negativno utjecala na njihov život u posljednjih godinu dana
• 27% koji kažu da se često ili uvijek osjećaju preplavljeno digitalnim šumom
• 43% koji kažu da im previše obavijesti ili zahtjev za korištenjem previše različitih platformi izaziva stres i anksioznost

To su ljudi koji doživljavaju tehnostres.

Što je tehnostres?

Tehnostres nastaje kada zaposlenici osjećaju preopterećenje zbog stalne povezanosti, pritiska da prate nove alate i platforme te kognitivnog preopterećenja uzrokovanog obavijestima i informacijama. To značajno utječe na neke zaposlenike, izazivajući izgaranje, bolovanja pa čak i odlazak s posla.

Naše istraživanje pokazalo je da je 23% zaposlenika koji rade s informacijama tražilo novi posao kao izravnu posljedicu radne tehnologije. Zanimljivo, 5% ih je stvarno napustilo posao zbog toga. Ako te podatke ekstrapoliramo s našeg uzorka od 4.000 ljudi na globalno milijardu zaposlenika koji rade s informacijama, dolazimo do otprilike pet milijuna ljudi koji su prošle godine napustili posao zbog tehnostresa.

Sretni zaposlenici bolje koriste tehnologiju

Naše istraživanje pokazuje da sretni zaposlenici smatraju da im tehnologija omogućuje bolju suradnju, bolje karijerne rezultate i veću autonomiju u zadacima. To su ljudi koji kažu da se u svom radnom okruženju osjećaju energizirano i motivirano.

93% sretnih zaposlenika (u usporedbi s globalnim prosjekom od 79%) izjavilo je da oni ili njihovi kolege učinkovito integriraju tehnologiju u suradnički rad.

Ovi zaposlenici izjavili su da su oni ili njihovi kolege učinkovito integrirali tehnologiju u suradnički rad. Jasno je da postoji povezanost između organizacijske kulture i puta prema “tehnoradosti”.

Što je tehnoradost?

Kao što ime sugerira, tehnoradost je suprotnost tehnostresu. To je pozitivno iskustvo zaposlenika kada su tehnologija i procesi učinkovito implementirani, prihvaćeni i podržani.

Da bi se postigla tehnoradost, organizacije trebaju stvoriti kulturu u kojoj:

• Ljudi se osjećaju ugodno tražeći pomoć
• Postoji jasna i stalna povezanost između vodstva i zaposlenika
• Postoji jasna i stalna povezanost između organizacijske strategije i izvršenja na razini timova

Sve to pomaže timovima da razumiju “zašto” svog rada.

Nije nužno riječ o smanjenju broja alata – samo 18% ispitanika smatra da bi smanjenje alata bilo važno. Ključno je osigurati dovoljno obuke, resursa i tehničke podrške – što je prioritet za 43% ispitanika – kako bi zaposlenici osjećali osnaženje, a usvajanje tehnologije uspjevalo.

Put od tehnostresa do tehnoradosti

Naš najnoviji istraživački izvještaj ističe važnost suočavanja s fenomenom quiet cracking. On tiho, ali snažno narušava samopouzdanje i motivaciju zaposlenika, čineći da se osjećaju beznadežno u vezi svojih karijera i zabrinuto za sigurnost posla. Tehnostres dodatno produbljuje te pukotine.

Digitalna transformacija ne propada zbog loše tehnologije, već zbog lošeg upravljanja promjenama i nedostatka angažmana.

Ne možete se usredotočiti samo na odabir pravih alata. Iako je to važno, jednako (ako ne i više) energije treba uložiti u ljudski aspekt.

To znači pravilno uvodjenje i podršku zaposlenika, procese koji ne isključuju timove, stvaranje podržavajuće kulture oko nove tehnologije i očuvanja autonomije zaposlenika, kako bi ljudi osjećali kontrolu nad zadacima i načinom rada.

Ovim pristupom možete spriječiti izgaranje i disengagement, zaustaviti tehnostres prije nego se učvrsti i izgraditi kulturu sretnijih zaposlenika ispunjenih tehnoradošću.