Tko kaže da poslovnjaci nisu brzi?! Iznenadili biste se kako se brzo dolazi od složenih problema do sasvim novih rješenja i poslovnih modela!

Jedan od takvih sprintera je Goran Pavlov, osnivač i direktor poduzetničko-potporne organizacije IRI Centar, koji uza sve svoje super business moći sada ima još jednu – Design Sprint facilitatora.

O čemu se zapravo radi i zašto je to stvar o kojem bi cijela Split Tech zajednica trebala znati više, pitali smo Gorana.

Gorane, reci nam u čemu je kvaka? Što je Design Sprint metoda i zašto smo do sada živjeli bez nje? 

Otkako sam postao jedan od 9 certificiranih splitskih Design Sprint facilitatora, svoj poslovni vijek dijelim na život prije i poslije Design Sprinta.

Iskreno, super alat, kojim se brzo generiraju ideje i još brže napuštaju. Sve počinje sa problemom koji se želi riješiti i kako kroz vođeni program grupa dolazi do rješenja. Znao sam da mora biti efikasniji način komunikacije ideja u timu, a ovo je do sada najbrži na koji sam naišao. 

Design Sprint je brz i fokusiran proces koji koristi dizajnersko razmišljanje za fokusiranje razvojnog puta, bez obzira na to je li riječ o razvoju proizvoda, usluge ili nadogradnji iste, u fazi prije početka implementacije.

Ova metodologija omogućava timovima da provjere koliko dobro adresiraju problem, da odvagnu koje rješenje odabrati i pripreme sebe i svoj tim za buduće izazove.

Tri puta mjeri, jedan put sijeci i ovdje vrijedi. Planiraj razvoj i testiraj prije ulaganja i tako spriječi potencijalne zamke u provedbi.

Koja je razlika između Design Sprinta i Design Thinkinga?

Design Sprint i Design Thinking su dva različita koncepta, iako imaju sličnosti u pristupu dizajnerskom razmišljanju.

Design Sprint je osmišljen za brzo rješavanje specifičnih problema, dok Design Thinking koristi općenitiji pristup koji naglašava empatiju prema korisnicima i dublje razumijevanje problema.

Drugim riječima, dok Design Thinking kumulira ideje, Design Sprint ih dekonstruira, odnosno na kraju Design Sprinta imamo jednu strategiju, a na kraju Design Thinking procesa analizu svih mogućih pristupa.

Kako izgleda jedna Design Sprint radionica?

Poprilično živopisno. I sam sam iznenađen koliko ova metoda zaokupi i kako te „elegantno“ navodi do rješenja!

Na samom početku se bavite “How Might We” metodom koja se koristi kako bi se postojeći problemi pretvorili u prilike. Polaznici se u pravilu jako angažiraju već na ovom početnom koraku.

Naprimjer, ako je problem “ne znam što pokloniti prijatelju za rođendan”, tada bi “How Might We” moglo biti “kako možemo pomoći posjetitelju web trgovine da svoja iskustva s poznanikom iskoristi za odabir personaliziranog poklona, ali primjene su razne.

U idealnim uvjetima cijeli proces traje pet dana i sastoji se od intenzivnih sesija. Prvi dan je posvećen definiranju problema, na drugom se generiraju različite ideje, treći uključuje odabir i brzo prototipiranje najboljih ideja, četvrti dan je za testiranje prototipa s ciljanim korisnicima, dok peti dan završava prezentacijom rezultata i planiranjem sljedećih koraka. Ipak,

postoje slučajevi kada se Design Sprint odradi u samo dva do tri dana!

To je Design Sprint na steroidima, kod kojeg je definicija problema odrađena ranije kroz Problem-framing i u kojem je period testiranja skraćen i koji se provodi na ograničenom broju ispitanika.

Spomenuli ste Problem framing. Možete li nešto reći o tome?

Problem Framing je radionica koja se koristi kada postoji značajan odmak u tome na koji način se treba pristupiti problemu i njegovom rješavanju.

Ova radionica služi tome da se svi članovi tima koji odlučuju o rješenju ili su zaduženi za strateške odluke slože oko pristupa što je to što se pokušava riješiti te da osiguraju fokus sudionicima radionice Design Sprinta.

Rezultat problem-framinga je HMW rečenica (How might we rečenica), a sami postupak je namijenjen za sprječavanje budućih sukoba koji proizlaze iz različitog razumijevanja i različitih izvora pozicije moći.

Kakav je u Hrvatskoj interes za ovom metodom?

Koliko Hrvati pretražuju Internet za Design Sprint-om, mislim da nije toliko koliko gledaju što ima novo s Hajdukom, ali interesa definitivno ima!

Ova metoda se pokazala globalno uspješna i meni osobno kod vođenja radionica. Na prošloj radionici koja se bavila pomorskim prostornim planiranjem dobio sam feedback, da smo bar prije imali ovako vođeni proces, puno bi prije znali kako planirati projektne aktivnosti. 

Ako ima interesa među članovima SplitTechCity zajednice, u okviru Capacity2Transform projekta će moći prezentirati vlastita rješenja te se uključiti u Design Sprint radionice za generiranje rješenja za digitalnu i zelenu transformaciju industrije i društva.

Cilj je potaknuti razvoj kreativnosti unutar inovacijskih lanaca zelene tranzicije.  

Nešto još za kraj?

Kreativnost je često podcijenjena i zelena tranzicija je puno više od solarnog panela! Samo zato što osobe kreativnog duha nisu formirane za fiksno radno vrijeme ne znači da ih se treba zaobilaziti, upravo suprotno.

Zelena tranzicija je proces, promjena načina ponašanja, stoga je user-centric design upravo ono što nam treba!

Kroz projekt Capacity2Transform to želimo testirati i u sljedećem periodu

IRI Centar planira dodatne evente, radionice i treninge koji bi nas pripremili za razvoj digitalnih-zelenih i kreativnih rješenja

koje predstavljamo na Media Factory kanalu (digital-green-creative.eu) kojim jačamo kompetencije našeg poduzetničkog ekosustava kroz umrežavanje različitih dionika digitalne i zelene tranzicije transnacionalno.

S obzirom na to da je Split Tech City zajednica koja gleda naprijed,

STC članovima je možda zanimljivo uključiti se u međunarodnu mrežu pružatelja rješenja ili u neku od projektnih aktivnosti kojima bi stekli dodatni uvid u rješenja i tržišne prilike unutar digitalne i zelene tranzicije. 

U svakom slučaju, bilo da ste slučajni prolaznik, kreativna osoba, pružatelj digitalnih rješenja ili da trebate dodatne informacije o Design Sprintu i digitalnoj i zelenoj tranziciji, pošaljite e-mail ili dođite do nas, na istočnu tribinu nogometnog kluba Solin (CoWorking Krug – Solin).

Veliko hvala Goranu na zanimljivim informacijama i nadamo se da će pozivi stići na pravu adresu!