Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Kada se priča o inteligenciji neke osobe, često se prvo pomišlja na IQ i njegov kvocijent. To je logičko – matematička sposobnost pojedinca koji nam govori koliko se brzo osoba snalazi u određenim situacijama. Sama riječ dolazi od latinskog izraza „inteligere“, što znači shvatiti, razumjeti.
No, jedan broj nije jedini oblik inteligencije koji definira pojedinca i njegovu uspješnost, kako na poslu, tako i privatno.
Prema Howardu Gardneru, američkom profesoru psihologije, postoji ih čak 9, a mi ćemo se danas fokusirati na emocionalnu inteligenciju, što ona točno jest i zašto je toliko važna za rad.
Bilo da ste dio nekog tima ili ne, svakako znate koliko je važno imati dobar odnos s kolegama na radnome mjestu i koliko isti može utjecati kako na vašu, tako i na njihovu produktivnost. Utvrđeno je da 80% kvalitete pojedinog timskog igrača ovisi o emocionalnoj inteligenciji i pristupu drugima, a 20% određuju specifična znanja i vještine koje osoba posjeduje.
Emocionalna inteligencija prvi je put opisana u knjizi Daniela Golemana 1995. godine (topla preporuka za pročitati!) u kojoj navodi kako se emocionalna inteligencija sastoji od 5 ključnih vještina, a to su:
Ovaj pojam označava sposobnost razlikovanja, spoznaje i razumijevanje uzroka vlastitih emocija. Učinkovit vođa i svi članovi tima svjesni su vlastitog ponašanja. Zaposlenik koji je svjestan sebe zna kako njegova vlastita ponašanja utječu na druge. Osim toga, on je i realističan te ne postavlja nerealne ciljeve kako sebi, tako ni drugima. Takva osoba će priznati kad se muči i potražiti pomoć. To je pozitivna i željena karakteristika s kojom se smanjuje vjerojatnost pogrešaka i rizika da projekt neće biti uspješno završen.
Podrazumijeva samokontrolu nad emocijama u raznim situacijama. Na primjer, osoba koja ima iznimne tehničke sposobnosti, ali recimo ne zna kontrolirati svoj bijes, neće biti prihvaćen kao timski igrač. Osoba koja ima kontrolu nad sobom može izbjeći burno reagiranje kad nešto krene po zlu.
Takav vođa će se uspješno odmaknuti od situacije i razmotriti faktore povezane s neuspjehom prije nego poduzme ikakve daljnje korake. Također, ono što kasnije poduzme je dobro prosuđeno i odmjereno.
Motivacija je izuzetno važna kako i za vođu, tako i za ostale članove tima. Ako je cijeli tim motiviran, bit će predani projektu što na kraju rezultira uspjehom. Motivirani ljudi se iskreno trude pronaći najbolje rješenje i neće prihvatiti ništa manje od toga. S druge strane, osoba kojoj motivacija nedostaje, može napraviti iznimnu štetu cijelom timu. Također, takva osoba će manje ulagati u projekt jer mu ne znači mnogo, za razliku od ostalih, motiviranih kolega.
Empatiju karakterizira sposobnost prepoznavanja osjećaja i emocija kod drugih osoba te reagiranje u skladu s istim. To je visoko kvalitetna osobina koja se najbolje očituje u prijateljstvima i ostalim privatnim odnosima no kod poslovnih odnosa ponekad ju je teško prepoznati.
Naočitiji primjer empatije vidljiv je u trenutcima približavanja rokova za projekte, kada vođa tima može postići negativan učinak ako zaposlenicima samo kaže kako moraju raditi više. Ukaže li im se na činjenicu kako se njihov rad i trud cijeni te objasni li im se trenutna situacija, veća je mogućnost njihovog pozitivnog pristupa radu. Vjerojatnije će raditi prekovremeno koliko treba i pristupit će projektu s pozitivnim stavom, što će također utjecati i na rezultate. Vještine su danas najcjenjenija odlika i u velikoj ste prednosti ako poslodavcu pokažete da imate nešto što drugi nemaju – empatiju.
Socijalne su vještine na neki način “mix” svega što smo do sada naveli – nošenje s emocijama u društvenim situacijama, razvoj odnosa s drugima, aktivno slušanje drugih…
Ove vještine se ponekad ne stječu lako no osoba koja s njima raspolaže je osoba koja pokazuje razumijevanje i liberalnost što na kraju rezultira sa razvijanjem projekata na najbolji mogući način.
Najpoznatiji način povezivanja i zbližavanja članova tima izvan poslovnih prostora. Boravak u neobičnom, drugačijem i zabavnom okruženju ima pozitivne učinke na rad tima. Odmak od uobičajenog radnog okruženja i radnog vremena omogućuje razvijanje novih načina rada koji proizlaze iz razmjene mišljenja i iskustava izvan poslovnog okruženja. U takvom okruženju, kao što je primjerice boravak u prirodi, jača se percepcija neverbalne komunikacije, razvija povjerenje kroz obavljanje različitih praktičnih zadataka te uči prilagođavanje kako nepoznatom okruženju, tako i potrebama i sposobnostima drugih ljudi.
Stoga, izađite iz ureda, povedite vaš tim na jedrenje, pecanje ili roštilj i pustite da opuštena atmosfera učini svoje. Ne samo što će jačati povezanost između ljudi, već ćete se i zabaviti i opustiti.
Članovi tima trebaju imati mogućnost slobodno izražavati svoje ideje, ali istodobno vježbati vještinu slušanja drugih članova tima. Na taj način mogu se iskristalizirati i razvijati dobre ideje. U timu treba njegovati vještinu postavljanja pitanja, interakciju te konstruktivne i utemeljene rasprave. Također, treba ih poticati da razmjenjuju mišljenja i brane svoje stavove uz razvijanje visokoga stupnja poštovanja i podrške. U timu treba njegovati kulturu pomaganja drugima te sve članove poticati na sudjelovanje u radu.
Iz vlastitog iskustva vam mogu reći da je iznimno lijepo biti dio tima koji ima sve gore navedene karakteristike. Znam da se mogu osloniti na svakog pojedinog člana tima kad mi zatreba pomoć, što utječe na moju motivaciju i daje mi sigurnost koju trebam ako dođe do poteškoća.
“A group becomes a team when each member is sure enough of himself and his contribution to praise the skills of others.”
– Norman Shidle
Podijeli
