Koliko puta vam je došlo da vam se ne da ići na posao, faks ili u teretanu? Nakon predobrog izlaska i opuštajućeg vikenda, opet je došao taj crni ponedjeljak i najradije biste ostali u krevetu i željeli se probuditi preksutra.

Zašto je to tako?

Nagradna kemikalija i sve njene funkcije

Danas pričamo o najvažnijem neurotransmiteru, „nagradnoj kemikaliji“ – dopaminu.

Dopamin je prirodni monoamin, jedan od glavnih neurotransmitera u mozgu te ima brojne uloge u našem organizmu, među kojima su dobro raspoloženje, kvalitetan san, uzbuđenost, ali i ono neugodno crvenilo i nervoza kad je u prostoriji prisutna osoba koja vam se sviđa…

Prevelika razina dopamina u vašem organizmu je zaslužna za dobro raspoloženje, opuštenost, smijeh i sreću, no isto tako, kad se razina dopamina naglo smanji, naprimjer ponedjeljkom ujutro, vaše raspoloženje također naglo opada, lijeniji ste i manje motivirani nego prije.

Normalna razina dopamina utjecat će na vaše ponašanje pa ste radi njega uzbuđeni, privlačni, strastveni, veseli, energični, čak i euforični.

Dopamin se često naziva i hormonom ljubavi jer se smatra kako radi njega postajemo ovisni o osobi koju volimo. Pozitivno svojstvo mu je i da smanjuje razinu inzulina te ima antikancerogeno svojstvo.

Utjecaj na svakodnevnu (ne)motivaciju

Radi svojih svojstava dopamin utječe na svakodnevicu čovjeka. Normalna razina tog hormona pomaže u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, osjećaju sreće, boljem i kvalitetnijem snu, lakšem učenju i pamćenju te boljem i lakšem fokusiranju.

Bez dopamina u organizmu ne biste imali dovoljno motivacije za ispunjavanje kratkotrajnih i dugotrajnih ciljeva.

Taj hormon jedan je od glavnih razloga radi kojih vrsta preživljava. Motivacija koju su naši preci imali za traženje hrane i novih načina preživljavanja dolazi radi tog hormona.

Istraživanja su pokazala kako manjak dopamina na laboratorijskim miševima uzrokuje njihovu bezvoljnost do te razine da su radije umrli od gladi nego tražili hranu koja im je bila relativno dostupna. Hranu bi pojeli tek kad bi im je znanstvenici doslovno doveli do njihovih usta.

Dopamin kao posljedica uživanja

Sada kad znate što je dopamin i koje su njegove uloge, dolazimo do pojma ‘dopamin rewarding system’, odnosno nagrađivanja samog sebe nakon napornih obaveza ili bilo čega što nam inače stvara stres, umor i manjak samog dopamina.

Zamislite to ovako: cijeli dan ste proveli na poslu i nestrpljivo čekate kraj radnog vremena kako biste otišli doma i ‘potamanili’ onaj komad torte koji vam je ostao od jučerašnjeg rođendana. Taj slatki, predivni,  čokoladni komad torte je samo vaš.

Čim ste kročili nogom u stan, onako umorni i iscrpljeni, taj komad torte je vaša nagrada za još jedan naporan, ali konačno završeni radni dan.

Međutim, taj komad torte nije jedina nagrada koji vaš organizam dobiva. Jedući taj komad torte, u vašem mozgu se luči dopamin, kao i svakog puta kad se nečim „nagradite“. Npr. izlaskom s prijateljima, gledanjem serija/filmova, kilometarskom narudžbom u McDonaldsa, čak i provjeravanjem notifikacija na mobitelu…

Kad se dopamin previše izlučuje jer ste stalno radili one stvari koje vam daju ‘high dopamine level’, kasnije će vam biti teže i napornije raditi stvari koje ne izlučuju toliko dopamina u vašem mozgu, kao što su odlazak na posao, učenje, trening, nošenje sa stresnim situacijama…

Znate da nećete uživati u procesu obavljanja tih stvari i, što je najbitnije, vaš mozak to zna, a već se naviknuo na visoke razine dopamina od ranije i treba mu još.

Kako riješiti ovaj problem i natjerati se raditi manje zabavne stvari?

Slično se događa i s ovisnicima. Alkohol, cigarete, marihuana, sintetičke droge, opijati…
Svakom dozom mozak dobiva ogromne količine dopamina, na koje se s vremenom navikne, do te mjere da mu se „ne da“ raditi išta drugo što iziskuje ikakav trud koji neće ni približno donijeti onu razinu dopamina koju dobije u dozi neke od ovisnosti. Tada je neophodno potražiti stručnu pomoć.

Ipak, vratimo se na manje ekstremne stvari, na onu priču sa početka.

Kako otići na posao na kišni ponedjeljak i izgurati dan do kraja?

Tu dolazimo do pojma ‘dopamine detox’ ili ‘dopamine fasting’. Pretpostavljam da već znate što znači detox, no kako ga postići kad se radi o nečemu što je stalno prisutno u vašem mozgu?

Postoji mnogo teza i polemike o ovakvom načinu života; neki psiholozi tvrde da ovakav način organiziranja vaše svakodnevice uopće nema nikakvog efekta, dok postoje ekstremni slučajevi gdje se ljudi izgube i odu u krajnosti jer nisu u stanju naći optimalnu mjeru između jednog i drugog.

Dakle, dopamine detox postiže se na sljedeći način: izaberete si jedan dan u tjednu gdje nećete raditi apsolutno ništa što vam izaziva sreću, što vam godi i što inače volite raditi u slobodno vrijeme.

Dakle, izbjegavat ćete mobitel, društvene mreže, junk food, televiziju, internet općenito, izlaske, igrice, spolne odnose,  čak i glazbu…do te mjere da će vam postati ekstremno, ali ekstremno dosadno.

Ono što jest dozvoljeno su šetnja, treniranje, učenje, meditacija, vođenje dnevnika, promišljanje o svome životu i ciljevima…

Ekstremne mjere potiču ekstremne promjene.

Ako želite biti produktivni i ne dozvoliti sebi da varate vlastiti mozak, morate se naučiti raditi one dosadne stvari i radije se radovati dugoročnom cilju od onih kratkotrajnih.

Sreća je u malim stvarima

Nakon tog detox perioda, najobičnije male sitnice, poput pizze za večeru umjesto zdravog obroka, popravit će vaše raspoloženje i naučit ćete uživati u malim stvarima.

Ovakvu tehniku možete koristiti svakodnevno.

Primjerice: za svakih kvalitetno provedenih sat vremena, nagradite se sa 15 minuta odmora. To bi značilo da ste, nakon osam sati napornog i produktivnog rada i niske razine dopamina, sebi „zaradili“ dva sata odmora u kojima si uzimate mnogo veću dozu dopamina.

Vrlo je važno da pronađete zlatnu sredinu, ne previše niske, a ni previše visoke doze dopamina. Ako želite biti produktivni, naporno raditi, a pritom “sačuvati zdravu pamet“, bitno je i da znate kako uživati u životu jer ni u čemu nije dobro pretjerivati, kako u poslu, tako ni u komforu.

Evo mene, moji ljudi 🙂

Još jedna jako bitna stavka koja također utječe na vašu razinu dopamina jest socijalizacija i druženje s ljudima čije vam društvo odgovara i daje pozitivnu energiju.

Ako ste ekstrovert ili možda čak ambivert, sigurno poznajete mnogo ljudi i imate mnoštvo prijatelja, no ipak samo s određenim osobama se navečer možete opustiti i ne razmišljati previše o čemu pričate. To su ljudi u vašem životu koje vrijedi čuvati.

To je vaš dodatan izvori dopamina i to svakom čovjeku treba (nekima više, nekima manje) jer ljudi su socijalna bića.

Sljedeći put kad se nađete s tim prijateljima, upitajte ih kako su, udijelite im kompliment ako na njima primijetite novu frizuru ili novi komad odjeće. Ne samo da će njima biti drago, nego će i vama biti drago što je njima drago! 😊

Ako vam je ovaj članak bio zanimljiv i ako ste naučili nešto što dosada možda i niste znali, čestitam, vaš mozak je dobio lijepu količinu dopamina za korištenje. Smatrajte to poklonom od mene vama! 😊
Želim vam što produktivniju i što manje stresnu svakodnevicu!

“Dosada je bolest sretnih ljudi. Nesretni se nikad ne dosađuju, jer su prezaposleni.” – Albert Camus