Možete biti hodajuća enciklopedija, poznavati savršeno svaki programski jezik i framework, no osim vašeg akademskog znanja koje je uvelike važno i bitno ( to bi spadalo u “hard skills” – doslovno prevedeno tvrde vještine; ono što se mjeri znanjem), bitno je i kakva ste osoba, kako komunicirate? Kako radite pod pritiskom? Jeste li timski igrač ili ne? Na koji način se nosite sa kritikom?

Odgovore na ova pitanja vaš potencijalni poslodavac ne može pronaći u vašem životopisu, zato je iznimno važno kakav ste dojam ostavili na razgovoru za posao i zbog čega vam možda poslodavac postavlja pitanja koja glase npr: “Što biste napravili u ovoj situaciji…?, Kako biste reagirali na…” itd.

To su dakle “soft skills”, odnosno meke vještine. One su dio vaše osobnosti. To je kombinacija više vještina – komunikacijskih, socijalnih, radnih navika, rada pod stresom, prilagodbe, a sve pod velom emocionalne inteligencije. I dok vam vaše znanje osigurava intervju, “soft skills” vam pomažu da ga uspješno prođete i na koncu dobijete posao.

Vještine ovakvog tipa se ne mogu naučiti, ne postoji određena skripta ili knjiga za njih, no na njima se može raditi i kroz ovaj članak ćemo proći neke od njih i dati prijedloge kako ih  već za vrijeme studiranja možete razviti.

Pa krenimo: 🙂

• Komunikacija – obratite pažnju na to kako se izražavate, kako slušate. Jeste li pristupačna osoba? Možete li jasno izraziti svoj problem, također, možete li s razumijevanjem saslušati drugu osobu? Kakav je vaš govor tijela?

Verbalna komunikacija kao i ona neverbalna, jedna je od najbitnijih stavki za uspješnu suradnju s kolegama. Programer bi trebao aktivno slušati kako bi razumio problem, isto tako iznijeti svoj problem ako ga ima svojim kolegama programerima, ali i onima koji to nisu, npr. office manageru, business manageru, klijentu kako bi ga i oni s lakoćom razumjeli i doprinijeli rješenju. Ako pišete dokumentaciju ili svakodnevne mailove, jeste li gramatički korektni? Doza službenosti i ispravne, gramatički točne rečenice ostavljaju dojam ozbiljnosti i odgovornosti.

• Kritičko razmišljanje – ili „razmišljanje o razmišljanju“. Kako analizirate informacije? Jeste li kreativni? Volite li istraživati, biti inovativni?  Mogućnost analiziranja informacija, dolazak do logičnih i intuitivnih rješenja, kreativnost, inovativnost, istraživanje… neke su od ključnih osobina koje bi programer trebao posjedovati. Trebao bi raspoznati razlike između ideje i realizacije iste, koji i kakav je pristup bolji i zašto. Mogućnost „razmišljanja unaprijed“ odnosno, predviđanje ishoda, procjena izvršenja zadatka ili projekta itd.
• Timski rad – kako se snalazite u timu? Kako surađujete s drugima? Uvažavate li tuđa mišljenja? Kakav je vaš odnos s kolegama?

U IT svijetu, više različitih ljudi s različitim ulogama rade na jednom projektu. Dobar odnos s kolegama i zajedničko rješavanje problema od krucijalne su važnosti za jednog programera, kao i za sve ostale članove tima kako bi se lakše i efikasnije ostvario zajednički cilj, a to je naravno uspješno završeni projekt.

• Prilagodba – surova realnost je da ne ide uvijek sve po planu i ne može se sve predvidjeti. I to je nešto što treba imati na umu. Sposobnost pronalaska alternativnih rješenja i snalaženje u novonastalim situacijama od iznimne je važnosti za uspjeh. Osim nepredvidivih situacija, kao programer, stalno upoznaješ neke nove tehnologije, nove frameworkse. Ono što je jučer bilo in, danas više nije. IT svijet se stalno mijenja i razvija i treba biti u korak s tim.
• Zdrav ego. Svaki programer, a pogotovo programer početnik – griješi. Mnogo griješi. Kako se nosiš sa kritikom, možeš li priznati pogrešku ili je guraš pod tepih? Osobito je važno priznati pogreške, upitati za pomoć i savjet. Na greškama se najbolje nauči i ako imaš mentora ili kolegu koji ti na njih ukazuje, objeručke ih prihvati i poradi na njima.
• Radna etika – dobro razvijena radna etika važna je u svakom poslu. Fokusiranost, organiziranost, odgovornost, poštivanje dogovora, dolazak na vrijeme neke su od osobina koje spadaju u ovu kategoriju. U programerskom svijetu se gotovo sve vrti oko rokova. Mogućnost izvršavanja obaveza na vrijeme važna je stavka kako bi projekt bio uspješno završen.
• Pozitivan stav – svaki radni dan pun je izazova i stresnih situacija. Dopuštaš li da te stres „pojede“ ili se uspješno nosiš s njim? Svi volimo biti okruženi veselim i pozitivnim osobama, a pogotovo na poslu. Pozitivna atmosfera je usko vezana s produktivnošću. Dobrim raspoloženjem i šalama unosiš svježinu u ponekad napornu radnu svakodnevicu. Na taj način stvaraš si priliku za razvijanje dobrih odnosa s kolegama i šefovima. 😊
• Strast – motiviranost, volja, želja za učenjem i napredovanjem. Nešto što imaš ili nemaš. Bez obzira na kojoj se poziciji nalaziš, ako voliš to što radiš, to će se vidjeti. I ne brini se ako nisi svaki dan pun entuzijazma. Svi imamo i dobre i loše dane.:) Važno je ponekad i odmaknuti se od obaveza, odmoriti se i zabaviti, kako ne bi došlo do burnout-a .

Dobra vijest je da većinu navedenih vještina možete razvijati. Ono što je važno prepoznati da akademskim obrazovanjem nismo završili i da postoje koraci kojima postajemo više zapošljivi. Iz tog razloga, vrlo je bitno da još u vrijeme studija neko slobodno vrijeme posvetimo osobnom rastu i razvoju. To može biti nekoliko sati tjedno, jednom mjesečno, češće ili rjeđe, ali je bitno održavati neki kontinuitet i stalno raditi na sebi.

Što vam može pomoći u razvijanju „soft skills“?

• Potražite neku praksu ili internship. Javite se i dođite na razgovor za posao. Tako ćete na svojoj koži najbolje osjetiti i naučiti kako to sve skupa izgleda i što vas očekuje. Ako vas odbiju, nema veze. Uvijek možete tražiti feedback i poraditi na sebi. Bogatiji ste za još jedno iskustvo i znate kako se bolje pripremiti za idući put 😊
• Razmislite koje su vam loše strane? Je li to komunikacija ili možda neorganiziranost? Što prije shvatite u čemu ste lošiji, to ćete prije imati priliku da na tome radite i poboljšate se.
• Upišite se na neki tečaj. To ne mora nužno biti nešto vezano za vašu struku, može biti bilo što što vas zanima i gdje imate priliku izražavati se, biti dio zajednice. Postoji mnogo besplatnih radionica, udruga, meetup-a kojima se možete priključiti.
• Iskustvo. Bilo koji posao preko ljeta koji radite, sigurno vam nije odmogao u razvijanju mekih vještina. Također praksa, volontiranje, promocije, konobarenje, sve su to vaša iskustva u kojima ste naučili nešto o sebi, ali i o drugima.
• Upornost. Nitko se nije naučen rodio. Strpljivost i upornost će vas zasigurno negdje dovesti. Važno je da ste dosljedni sebi i da znate da ništa ne ide preko noći.

Također, na ovoj poveznici https://enterprisersproject.com/soft-skills-TED-Talks nalaze se 8 zanimljivih TED razgovora koji vam mogu pomoći u razvijanju soft skillova.

Cjeloživotno učenje

Naše obrazovanje se još uvijek uglavnom svodi na knjigu i suho znanje, no to ne znači da trebamo zanemariti i naš osobni rast i razvoj. Važno je da izađete iz komfort zone, radite na sebi jednako koliko i učite i zasigurno ćete biti na putu ka kvalitetnoj osobi koja će se sutra s lakoćom nositi sa izazovima poslovne svakodnevice. 🙂

“Bez kontinuiranog osobnog razvoja, sada ste sve što ćete ikada postati.”

izjavio je Eli Cohen.