I ove smo godine imali priliku sudjelovati na konferenciji Regenerate Europe u izvrsnoj organizaciji partnera Veleučilišta ASPIRA i TEERA MEERA – Centra za regeneraciju i ljudski potencijal.

Željni znanja i inspiracije, baš kao na prvom izdanju, i ovaj smo put s velikim zadovoljstvom prihvatili poziv organizatora.

Drugo izdanje konferencije Regenerate Europe održalo se 2. i 3. svibnja 2024. u srcu predivnog hrvatskog Nacionalnog parka Krka, koji je sudjelovao u ulozi partnera domaćina konferencije. 

U eko-kampusu u Puljanima ovogodišnji program sastojao se od dva dana transformativnog učenja, umrežavanja i inspiracije.

Riječ je o multidisciplinarnom okupljanju stručnjaka, aktivista, entuzijasta, poduzetnika i sanjara iz Hrvatske i svijeta.

Na predavanjima i panelima imali smo priliku slušati međunarodne i domaće stručnjake i praktičare o najboljim primjerima iz prakse u regenerativnoj poljoprivredi, turizmu, gastronomiji, obrazovanju, politikama i još mnogo toga. 

Možemo je nazvati glokalnom konferencijom, po globalnom kontekstu i povratku lokalnoj inicijativi i autentičnoj primjeni.

Ovogodišnja konferencija bila je posvećena klimatskim promjenama i regenerativnom razvoju, ali osmišljena tako da bude prilagođena interesima i potrebama stanovnika koji žive na granicama NP Krka, pa i šire, kako bi ih upoznali s izazovima i prednostima tog novog odnosa prema poljoprivrednom i uopće gospodarskom razvoju koji jamči opstanak ove civilizacije. 

Nadahnuti uspjehom prošlogodišnjeg skupa i citatom ‘Dugujemo svoje postojanje tankom sloju površinskog tla i čudu kiše’, ove godine konferencija je usredotočena na ključnu ulogu regenerativne poljoprivrede u borbi protiv klimatskih promjena i sustavnoj obnovi bioraznolikosti. 

Ako niste znali, Centar za regeneraciju Terra Meera smješten je u napuštenoj dolini blizu Bribira, a pioniri Terra Meera centra postavljaju temelje za projekt zajednice posvećen lokalnoj i regenerativnoj poljoprivredi na tom području.

Cilj je revitalizirati zemlju, podržati lokalno gospodarstvo i stvoriti izvor hrane i obrazovnih mogućnosti za lokalne i međunarodne zajednice. Osnivačica centra Terra Meera je znanstvenica prof.dr.sc. Irena Ateljević.

Na konferenciji je, između ostalog, predstavljen video pilot projekta brendiranja Šibensko-kninske županije “Od farme do obale: Budi lokavore” – “Od poja do škoja naša hrana je najbolja” kao prepoznatljive destinacije održivog turizma, autentične gastronomije i lokalne proizvodnje hrane.

Posjetimo se ukratko što je uopće pokret regeneracije:

O pokretu regeneracije i holističkom pristupu iscjeljenju zemlje, koji stavlja sam život u centar svake akcije i odluke, uključivo sav život na Zemlji – livade, farme, kukce, šume, ribe, močvare, obale i oceane, čuli smo prošle godine u Splitu na prvoj konferenciji koju su održali u Hrvatskoj.

Održivost nije dovoljna, potrebna je regeneracija nakon degenerativnog sustava. Regeneracija je svojevrsna nasljednica održivosti koja je postala mainstream.

Regeneracija je globalni pokret nastao iz hitne potrebe za rješavanjem ekoloških i društvenih izazova našeg vremena.

Regeneracija prepoznaje potrebu za osobnom transformacijom kao kamen temeljac sustavne promjene.

Traži od nas da ponovno razmislimo, osmislimo i regeneriramo način na koji živimo, način na koji poslujemo i način na koji se odnosimo jedni prema drugima i prema našem zajedničkom domu, planetu Zemlji.

Budući da dugujemo svoje postojanje tankom sloju površinskog tla i čudu kiše, koristit ću se riječima iz vrlo dojmljivog videa o Regenerativnoj poljoprivredi, o kojoj nisam znala ništa prije ove konferencije, da prenesem bar dio onoga što sam čula na konferenciji:

„Nije tajna da nam nedostaje vremena da zaštitimo naš planet. Najnoviji izvještaji naglašavaju kritičnu ulogu tla u klimatskim promjenama. Više CO2 je pohranjeno u tlu nego u svim stablima svijeta.

CO2 se otpušta u atmosferu ubrzanom deforestacijom i lošim upravljanjem poljoprivredom. Tisućama godina živjeli smo u harmoniji s prirodom. Međutim, moderna poljoprivreda uništava sam habitat o kojem ovisimo.

Intenzivna poljoprivreda otpušta 30% svih stakleničkih plinova i erodira 24 bilijuna tona tla svake godine. To je područje veličine Grčke. Ako se ovo nastavi, možda nam je ostalo još samo 60 žetvi. Do 2081. A što ako rješenje leži upravo ispod naših stopala?

Regenerativna poljoprivreda obnavlja prirodni ritam našeg ekosistema oživljavajući naš okoliš za generacije koje dolaze.

Tajna leži u tlu. Nasuprot osiromašenom tlu, zdravo organsko tlo zadržava vodu i nutrijente, te pohranjuje u sebe CO2. Ideja je jednostavna, a sastoji se od 5 ključnih principa:

1. DO NOT DISTURB Ostavimo tlo na miru, tako će zadržavati CO2, a pomoći ćemo mikrobima u rastu i razvoju
2. COVER UP Neka tlo tijekom cijele godine bude prekriveno biljkama pomažući mu da ostane zaštićeno i izgradi nanovo zdravo tlo
3. NO CHEMICALS PLEASE Pesticidi i umjetna gnjojiva mogu ubiti važne mikrobe, te tako učiniti usjeve ranjive na bolesti. Na taj način dopuštamo prirodi da se sama regulira
4. BOOST BIODIVERSITY Kreirajmo bogatstvo ekosistema mnogih biljaka i životinja jednih pored drugih, kako to i priroda sama radi 
5. LISTEN TO THE LAND I konačno, regenerativna poljoprivreda izgleda različito na različitim lokacijama i važno je da uvijek slušamo zemlju

Radeći zajedno s prirodom, možemo proizvesti hranjiviju hranu, otpornije usjeve i gubiti manje vode.

I što je još važnije, mogli bismo zaustaviti ili čak obrnuti proces klimatskih promjena. Kad bi svjetsko tlo pohranilo samo 0,4% više ugljika svake godine, to bi moglo poništiti svu emisiju CO2 koju mi ljudi proizvodimo. 

Regenerativna poljoprivreda nam daje šansu da popravimo kvalitetu hrane, zaštitimo proizvodnju hrane i očuvamo zemlju od koje ovisimo.“

Vraćajući tlu i njegovom biomu zdravlje, vraća se i sposobnost da apsorbira CO2 iz atmosfere. Zanimljivo je to da se jako puno govori o previše ugljičnog dioksida u atmosferi, dok je CO2 vrlo bitan sastojak u ciklusu života biljaka i cjelokupne prirode, a o ovome se jako malo govori.

Na predavanjima i panelima imali smo priliku slušati međunarodne i domaće stručnjake i praktičare o osobnim iskustvima i najboljim primjerima iz prakse u regenerativnoj poljoprivredi, povezivanju turizma i gastronomije, transformacijskom obrazovanju, obnovi lokalne proizvodnje hrane, prehrambenom suverenitetu i očuvanju autohtonog sjemenja, osmišljavanju politika i smjernica klimatski otpornog razvoja, alternativnih modela financiranja poljoprivrednih gospodarstava, te čuti primjere mladih uspješnih regenerativnih poljoprivrednika iz Španjolske, Grčke i naše domovine, kao i iskustvo velike prehrambene korporacije koja se trudi prijeći na regenerativnu proizvodnju radi klimatskih promjena.

Slušali smo i upozorenja o klimatskim promjenama i predikcijama da nećemo uspjeti zadržati zagrijavanje planete na 1,5 stupnjeva i da se točka iza koje neće biti povratka ubrzano bliži i kakve će to posljedice imati po našu civilizaciju, ako se nešto drastično ne promijeni u našem ponašanju.

Zato su poruke s ove konferencije zapravo poruke pozitive i sna o stvaranju boljeg svijeta – jer tisuće malih kapi čine moćni slap i, metaforički rečeno, svaki pojedinac može napraviti ponešto za bolji svijet!

I za kraj, razmišljajući o sudbini nas kao pojedinaca i našeg planeta, želim ponoviti ono što sam puno puta čula:

Sve su stvari povezane. Svi smo mi povezani u potrazi za putovima.

Citat iz knjige „Put samoovisnosti“ autora Jorge Bucaya:

“Sigurno postoji put i moguće je da je

na  mnogo načina osoban i jedinstven.

Moguće je da postoji put koji je sigurno 

i na mnogo načina jednak za sve.

Ima jedan siguran put koji je na neki način moguć.

Treba naći načina te pronaći taj put i zaputiti se njime. Moguće je da čovjeku valja samome krenuti i da će se iznenaditi kad dalje na putu susretne sve one koji sigurno idu u istom smjeru.

Ne treba zaboraviti da je taj posljednji, samotni, osobni i konačni put naš most prema drugima, jedina spona koja nas nužno povezuje s okolnim svijetom. Nazovite sudbinu kako želite: srećom, samoostvarenjem,uzdizanjem, prosvijećenošću, spoznajom, spokojem, ushitom ili jednostavno krajem. Na isto Vam dođe. Svi znamo da je naš najveći izazov uspješno ostvarenje sudbine.“

Naša sudbina neraskidivo je povezana sa sudbinom svijeta!