“Možda je prava sreća što pojedini ljudi ne znaju kako o njima misli ostali svijet. Čovjek živi cijelog života i u obmanama o sebi, i u predrasudama o drugima, a to možda čini sumu njegove sreće na ovoj zemlji. Jedan veliki dio svijeta živi na taj način spokojno u svojoj laži kao svilena buba u svojoj svilenoj čahuri.” – Jovan Dučić

Jesi li vidio/la kampanju povodom Svjetskog dana osoba s Down sindromom, koji se obilježava 21.3.? Ako nisi, preporučujem spot koji će te potaknuti na razmišljanje o pretpostavkama ili predrasudama.

Pojam „predrasude” odnosi se na osjećaje ili pretpostavke o nekoj osobi na temelju, primjerice, njezine rasne ili vjerske pripadnosti, nacionalnosti, invaliditeta, spolnog opredjeljenja ili dobi, itd.

Predrasude postoje uglavnom na podsvjesnoj razini i često se nazivaju „implicitnim predrasudama”, a kao takve mogu utjecati na to kako se odnosimo prema ljudima i dovesti do toga da diskriminiramo nekoga, a da ponekad toga nismo ni svjesni.

A što ako ti kažem da gotovo svakodnevno funkcioniramo na temelju pretpostavki i da se to u psihologiji naziva Pigmalionov efekt?

Pigmalionov efekt

Poznati psiholog dr. Robert Rosenthal začetnik je termina „Pigmalionov efekt” koji govori o tome utječu li naša očekivanja na ponašanje drugih ljudi.

Robert Rosenthal i Lenore Jacobso su 1968. godine proveli istraživanje te primijenili test inteligencije na svim učenicima jedne osnovne škole, nakon čega su nastavnicima rekli da su neki učenici imali tako dobre rezultate da su sigurni kako će akademski procvjetati u sljedećoj godini.

Međutim, ti učenici su bili slučajno odabrani od istraživača. Rezultati istraživanja pokazali su kako su upravo “obećavajući” učenici postigli značajno veći porast u kvocijentu inteligencije od drugih učenika. Objašnjenje leži u ponašanju nastavnika koji su se nesvjesno više trudili oko njih opravdavajući sebi početno očekivanje.

Sam termin podrijetlo imena i značenja vuče iz korijena grčke mitologije. Pigmalion je bio mitski grčki kipar, a zaljubio se u kip žene koji je u bjelokosti sam isklesao. Galateju, njegovu idealnu ženu, božica Afrodita je na kraju po njegovoj molbi oživjela. Tako je Pigmalionova odabranica poprimila sve karakteristike koje je on i očekivao da ima, baš poput pravog „samoispunjavajućeg proročanstva”. 

Kako to izgleda u svakodnevnici?

Zanimljiva je činjenica na koje sve načine ovaj efekt može imati utjecaj na našu uobičajenu svakodnevicu. 

Samoispunjavajuće proročanstvo možeš promatrati kao kružni proces od 4 koraka:

1. Imaš vlastita uvjerenja i očekivanja o tome kakva je neka osoba.

2. Tvoja očekivanja utječu na to kako ćeš se ponašati prema toj osobi.

3. Tvoje ponašanje utječe na to kako će se ta osoba prema tebi odnositi.

4. Tvoja prvotna očekivanja se pokažu istinitima.

Primjerice, ako prije upoznavanja formiraš uvjerenje da je netko zanimljiv, dobar i sl., takve osobine ćeš u njemu tražiti, a zauzvrat će ih osoba u većoj mjeri i ispoljavati. Isto vrijedi i za negativna očekivanja.

Sad samo zamisli kako je djetetu ili odrasloj osobi živjeti ako stalno čuje ružne stvari od važnih ljudi u svom okruženju (npr. nesposoban si; šuti, ne znaš ništa; ništa ti u životu ne ide…)

Možeš li zamisliti veliki negativni utjecaj koji ove izjave mogu imati na one koji ih trpe? 

Kako onda utjecati na samoispunjavajuće proročanstvo?

Pigmalionov efekt, poznat i kao “Rosenthalov učinak” ili “učinak očekivanja”, psihološki je fenomen u kojem visoka očekivanja dovode do boljeg učinka u određenom području, a niska do lošijeg.

Pigmalionov efekt ima velik utjecaj na naš život i važno je znati da, unatoč tome što je nesvjesni proces, oblikuje djelovanje i rezultate kod druge osobe

Sportski treneri i dobri menadžeri znaju da mogu poboljšati nečiji rad tako što mogu ponuditi odgovarajući izazov za pojedinca ili tim, uz naravno izraženo povjerenje da je to moguće ostvariti.

Iskoristi Pigmalionov efekt za poticanje pozitivnih promjena u svojoj radnoj okolini. Možeš pomoći sebi i drugima da svi skupa ostvarite ciljeve i time postignete veće zadovoljstvo na poslu, ali i u životu.

Potrebno je vjerovati u potencijal drugih i podržavati ih na tom putu prema uspjehu. Tako se izražava vjera da su tvoje kolege sposobne upravljati vlastitom sudbinom, što je temeljna postavka onih koji imaju inicijativu.

Druga metoda koja potiče ljude da rade bolje jest ukazati na probleme, ali bez ponude rješenja i tako im ostaviti prostora za prolazak istih.

Ponekad je očekivati najbolje od ljudi proročanstvo koje samo sebe ostvaruje!