O nedostatku vremena sve se više priča, pogotovo o tome kako smo pod stresom jer nam dan ne traje dovoljno dugo kako bismo obavili sve što smo planirali.

Međutim, što ako tu stres zapravo ne predstavlja vrijeme koje imamo, nego naš način razmišljanja o vremenu?

Što ako bih ti rekla da je zadovoljstvo vremenom uglavnom pitanje izbora te kako zapravo izjava “imati dovoljno vremena” nije koristan cilj?  

U današnjoj kolumni pišem o tome kako eliminirati stres koji nam uzrokuje upravo stav „nemam dovoljno vremena” te ću ti prikazati metodu poboljšanja odnosa prema vremenu koju koriste uspješni ljudi, a koja uvelike pridonosi eliminaciji stresa.

Što je stres?

Stres se u zadnjih nekoliko desetljeća spominje kao glavni krivac za većinu bolesti, a pojavljuje se kad pojedinac procijeni da novonastala situacija premašuje njegove prilagodbene mogućnosti i sposobnosti.

Stres ne možemo objektivno definirati. Primjerice, nekome vožnja zrakoplovom predstavlja stres, dok netko drugi uživa u tome. 

Postoji li pozitivan stres?

„Distres“ i „eustres“ su pojmovi koji se sve češće koriste u znanstvenoj literaturi.

Prema takvoj podjeli stresa, distres predstavlja „negativan“ stres, a eustres predstavlja „pozitivan” stres, koji ima pozitivan učinak na zdravlje te u nama potiče pozitivne emocije.

Eustres je ona vrsta stresa koja nam omogućava osobni rast i razvoj te nas motivira, npr. promocija na poslu, početak novog posla, umirovljenje…

Valja napomenuti kako nekiznanstvenici tvrde da ovakva podjela stresa nema dobro znanstveno utemeljenje jer reakcija organizma na stres ne može biti dobra ili loša, nego univerzalna.

Kako kontrolirati stres?

Dobra vijest je da se stres može kontrolirati uz pomoć različitih tehnika koje možeš naučiti.

Ovaj vikend sam u suradnji s Udrugom Feniks Split održala radionicu „Kako (o)jačati rezilijentnost na stres?”, na kojoj su sudionici imali priliku naučiti nekoliko konkretnih tehnika koje razvijaju otpornost. 

Stres možemo kontrolirati individualnim pristupom i promjenom okoline.

Kada govorimo o individualnim pristupima, možemo govoriti o reduciranju pobuđenosti (npr. relaksacija mišića), kognitivnom restrukturiranju (mijenjanje sustava vjerovanja) i uvježbavanju bihevioralnih vještina (npr. raspoređivanje vlastitog vremena i učinkovito određivanje prioriteta). 

Danas postoji čitav niz psiholoških ideja koje nezamislivo olakšavaju život. U ovom tekstu pričat ću o bihevioralnom pristupu i stresu koji sami stvaramo jer nekad naprosto nismo dobro organizirani kroz dnevne aktivnosti. 

Valja znati kako osobe koje su otpornije na stres (rezilijentne osobe) imaju sposobnost nositi se s mnogobrojnim zadacima i izazovima u kojima se nalaze, ne radi nekih super moći, nego jednostavno zato što znaju efikasno upravljati vremenom!

Problem nedostatka je star koliko i vrijeme, a o tome je pisao još rimski filozof Seneka – “O kratkoći života”. U ovom tekstu objasnit ću ti jednu shemu uz čiju pomoć možeš naučiti organizirati svoje vrijeme.

Shema za upravljanje vremenom 

Shemu za upravljanjem vremenom kao vrlo jednostavan i praktičan alat koji svakome može pomoći pri organizaciji svakodnevnih aktivnosti osmislio je Stephen Covey, američki biznismen, edukator i autor (“Sedam navika visoko-efikasnih ljudi”).

Shema se sastoji od četiri kvadrata, i to za:

– važno i hitno

– važno i nije hitno

– nije važno, ali je hitno

– nije važno, nije hitno

Što je to važno i hitno? Možda su to za tebe neki rokovi, hitni slučajevi, vrijeme s obitelji, posao.

Što je važno, ali nije hitno? Oprati auto, srediti stan, vrijeme isključivo za tebe…

A hitno, ali nije važno? Možda neka putovanja, susreti, odlazak u kupovinu namirnica, plaćanje računa. 

Nije hitno i nije važno? Vrijeme pred ekranima, društvenim mrežama,…

Iz iskustva znam da većina misli kako nema dovoljno vremena za sve što žele napraviti u jednom danu/tjednu, no dobro je kad u vlastite ruke vratiš osjećaj kontrole nad svojim vremenom.

Svrha ove sheme/vježbe koju ti donosim je da postaneš svjesniji/ja svojih navika u pogledu vremena te da ubuduće donosiš odluku o tome kako ćeš rasporediti svoje vrijeme. 

• Koliko puta si izgovorio/la da želiš imati dovoljno vremena za sve stvari koje želiš te da ne želiš uvijek žuriti?

• Kad popišeš sve aktivnosti koje obavljaš u jednom danu, pogledaj što bi se dalo izmijeniti. Je li baš potrebno odlaziti u kupovinu svaki dan ili gledati serije svaku večer do kasnih sati? 

Idealno je kad su ove četiri grupe zastupljene u sličnoj mjeri, no moraš imati na umu da će u nekim situacijama najviši prioritet imati „važno i hitno”.

Pazi, ukoliko sve promatraš kao važno i hitno, može doći do negativnih posljedica – izgaranja, poznatijeg kao burnout. 

Vrijeme je isto za sve

U vremenu svi smo jednaki – svi imamo istu količinu vremena, a kad postaneš svjesan/na kako ga trošiš i gdje ti „curi”, možeš utvrditi u čemu bi mogao/la biti bolji i gdje možeš dobiti vrijeme za sebe.

U temelju tvog osjećaja da nemaš dovoljno vremena te da isto ne možeš kontrolirati, možda se krije pretpostavka da drugi i druge stvari upravljaju nama.

Ako bolje rasporediš vrijeme ili usvojiš navike koje će ti služiti, razvit ćeš „unutarnje središte kontrole” te tako osjećati veće zadovoljstvo na poslu i veću mirnoću izvan posla, odnosno eliminirat ćeš stres na koji možeš utjecati.

Rasporedi svoje dnevne aktivnosti i zadatke uz pomoć Sheme jer ćeš na taj način, kad navikneš na ovakav pristup, shvatiti koliko prednosti pruža i ubuduće uštedjeti značajnu količinu vremena!

Fotografije: Udruga Feniks Split