Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje definira se kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i doprinositi vlastitoj zajednici.

Pandemija koronavirusa izazvala je velike turbulencije u društvu pa u zadnjih nekoliko godina svjedočimo porastu mentalnih oboljenja. 

Evo što kažu brojke…

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako gotovo milijardu ljudi diljem svijeta pati od poremećaja mentalnog zdravlja, dok se u Europi čak 84 milijuna ljudi nosi s poremećajima mentalnog zdravlja.

U Hrvatskoj, pak, poremećaji mentalnog zdravlja prednjače po broju dana bolničkog liječenja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi kako je u 2021. godini registrirano ukupno 28 679 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, od kojih je 66% bilo u dobi 20-59 godina.

Najčešći uzroci hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u 2021. godini bili su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres, uključujući posttraumatski stresni poremećaj.

Ovo su zasigurno zanimljivi podaci i za poslodavce jer liječenje, smanjenje produktivnosti i bolovanje ne opterećuju samo obitelj, nego dovode i do značajnog opterećenja društva.

Ako i ti u zadnje vrijeme osjećaš kako si opterećen/a raznim aktivnostima i informacijama te osjećaš kako trebaš poraditi na mentalnom zdravlju, u nastavku kolumne možeš saznati jednostavne korake koje možeš poduzeti već danas te tako očuvati mentalno zdravlje.

Kako očuvati mentalno zdravlje? 

Kako bi održao/la ili poboljšao/la svoje mentalno zdravlje, potrebno je usmjeriti pažnju na aktivnosti koje će ti pomoći održavanju ravnoteže i kvalitete života.

Puno je toga što možeš sam/a učiniti za očuvanje svoje dobrobiti i poboljšanje svog mentalnog zdravlja, a u nastavku ti donosim neke od njih: 

1. Započni digitalni minimalizam: sigurna sam kako se često uhvatiš kako bezveze scrollaš društvenim mrežama, raznoraznim portalima, stranicama za kupnju, i onda se odjednom osjećaš loše. Živimo u svijetu prepunom digitalnog ometanja te smo ovisni o e-pošti, aplikacijama i društvenim mrežama.

Sve je više dokaza da prevelika upotreba tehnologije izaziva anksioznost, ali i otuđenost, jednostavno smo se udaljili jedni od drugih jer nam je komunikacija dostupna na dlanu. Ne možeš i ne moraš izbaciti tehnologiju iz svog života, no ono o čemu bi bilo dobro povesti računa jest koliko vremena provodiš na mrežama, kako ti to koristi i kako se osjećaš nakon svega toga.

Kod većine svojih klijenata primijetila sam kako se loše osjećaju nakon što provedu veći dio dana na društvenim mrežama jer se uspoređuju s drugima i onim što prikazuju, zatim im se javljaju misli koje im nikako nisu korisne (nisam dovoljno dobar, lijep/a, neuspješan/na sam).

Upravo radi ovoga osvijesti koliko vremena i ti provodiš na internetu te kako se nakon toga osjećaš. Vrijeme je vrijedna valuta, započni koristiti minimalno ono što ti ne koristi!

2. Opusti se: pronađi vrijeme samo za sebe koje ćeš provesti u tišini ili uz glazbu. Glazba je jezik duše koja dodiruje ono duboko u nama. Glazba služi i za ublažavanje anksioznosti, zato odaberi djela koja te opuštaju, koja nisu emocionalno izazovna.

Od trenutka buđenja do odlaska na spavanje, stalno smo okruženi podražajima i aktivnostima, stoga je važno uzeti vrijeme za sebe, odnosno vrijeme za mirovanje, i to u svakom danu jer tako pridonosiš sprječavanju kumulacije stresa.

3. Razgovaraj s bližnjima o svojim osjećajima i potrebama: osjećaji su često odraz nezadovoljenih potreba. Možda trenutačno osjećaš tugu jer si usamljen/a (nakon prekida ili odlaska drage osobe s posla) ili ljutnju jer je partner/ica prekršio dogovor, no znaj da se iza toga krije potreba za prihvaćanjem i privrženošću.

Promatraj svoje osjećaje kao znak koji će ti dati dublju perspektivu i bolji uvid u tvoje potrebe. U tome itekako pomaže razgovor s bližnjima, partnerom/icom i/ili prijateljima. Izrazi svoje osjećaje kako bi lakše zadovoljio/la svoje potrebe. 

4. Redovito vježbaj: vježbanje dovodi do smanjene napetosti mišića, poboljšava cirkulaciju te pridonosi ispuštanju nagomilane frustracije. Postoji mnogo vrsta vježbi koje možeš izabrati, sve ovisi o tvojim ciljevima.

Vježbanju pristupi postupno, postavi ciljeve koje možeš postići. Ukoliko dugo nisi trenirao/la, započni s pješačenjem, koje ne zahtijeva posebnu obuku, a vjerojatnost ozljede je manja nego kod bilo koje druge vrste vježbanja.

5.  Radi ono što voliš: na poslu provedeš otprilike 13 godina, što iznosi oko 100 000 sati tvog života. I nećemo se lagati, nije lako pronaći idealan posao na kojem ćeš biti stalno zadovoljan, ali zato uvijek možeš raditi ono što voliš izvan posla.

Prisjeti se nekog svog hobija iz ranijih dana ili aktivnosti u kojima si uživao/la. Ne zaboravi kako život većini ljudi prođe u čekanju pravog trenutka za putovanje na neku željenu destinaciju, kupnju motora, nabavku gitare, slikanje ili šivanje.

Nemoj biti jedan/na od njih; hobi će ti omogućiti opuštanje i uživanje, a to će zasigurno djelovati i na smanjene razine stresa.

Za kraj…

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo poremećaja ili bolesti. Mentalno zdravlje je značajno povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti – našom emocionalnom, psihološkom, socijalnom, duhovnom, ali i tjelesnom dobrobiti i sastavni je dio općega zdravlja.

Mnogi čimbenici te mogu zaštititi od razvoja problema mentalnog zdravlja, a uključuju: učenje socijalnih i emocionalnih vještina, rano traženje pomoći i podrške, razvoj podržavajućih, toplih obiteljskih i prijateljskih odnosa te pozitivno okruženje.

Usmjeri svoju pažnju na aktivnosti kojima ćeš očuvati svoje mentalno zdravlje i kvalitetu života. Živi život već danas, ne samo vikendom, praznicima ili za vrijeme godišnjeg odmora!

Probaj u svakom danu uzeti vrijeme za sebe koje nećeš provoditi u bespućima interneta, nego u šetnji prirodom sa svojim prijateljima, u razgovoru s dragim ljudima, u opuštanju.

Ne čekaj slobodne dane, promjenu posla ili mirovinu kako bi ispunio/la svoju želju i započeo/la svoj hobi, kreni već danas i vidjet ćeš kako će i to pozitivno utjecati na tvoje osjećaje, sliku o sebi, odnosno na tvoje mentalno zdravlje!