Osjećaš li se i ti pomalo bespomoćno i iscrpljeno zbog stresa nakupljenog na poslu? Imaš osjećaj da radni dan nema kraja, slabo spavaš, nemaš osjećaj povjerenja i suradnje s kolegama, a sebe bi zapravo nazvao/la velikim radoholičarem?

Ako su odgovori potvrdni, lako je moguće da imaš burnout sindrom, odnosno

sindrom izgaranja ili iscrpljenosti na radnome mjestu.

I mladi sagorijevaju

Pojam burnout nastao je prije 40-ak godina kako bi se opisale posljedice koje se događaju zbog duljeg izlaganja kroničnom stresu.

Kod nas se naziva i sindrom izgaranja, pregorijevanja i sagorijevanja.

Istraživanja pokazuju kako ga doživi čak oko 2/3 zaposlenih.

I u svojoj se praksi sve više susrećem s klijentima koji loše spavaju, imaju problema s prehranom, pate od kroničnog umora te su sve boležljiviji. I nije riječ o starijim klijentima, već o ljudima u kasnim dvadesetima!

Na Festivalu tehnologije i poduzetništva, točnije na panelu o mentalnom zdravlju koji je vodila Romana Ban, razgovarali smo o stresu i burnoutu.  Što je, dakle, burnout?

Što je burnout?

Svjetska zdravstvena organizacija definira burnout kao „sindrom koji nastaje kao rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu koje nije uspješno rješavano“ te navode kako postoje tri glavna simptoma:

•  osjećaj iscrpljenosti ili nedostatak energije
•  mentalno odvajanje od posla i negativni osjećaji oko vlastite karijere
•  smanjena profesionalna produktivnost

Burnout ne nastaje odjednom nego kroz duži period vremena u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom.

Gotovo u svakoj kolumni pišem kako nam naše tijelo i mozak šalju signale koje trebamo osluškivati te tako na vrijeme prevenirati razvitak „sagorijevanja“. 

Koje su faze burnouta?

Prva faza, zvana i “medeni mjesec”, praćena je visokom razinom energije i produktivnosti. Objasnimo to ovako: započinješ novi posao, optimizam i energija u tebi te nose dok rješavaš nove izazove, želiš se dokazati u najboljem svjetlu. 

U drugoj fazi počinju se javljati fizički simptomi (umor, ubrzan puls, manjak sna, glavobolje), dolazi do gubitka optimizma, stres je sve prisutniji u svakodnevnici, pojavljuje se anksioznost, a za većinu stvari nemaš vremena.  

U trećoj fazi dolazi do pojave kroničnog stresa uz jačanje prethodnih simptoma. U ovoj fazi uzimaš sve veće doze kofeina, odgađaš stvari, zatvaraš se za okolinu (posebno za obitelj) te imaš osjećaj da je na tvojim leđima dvostruko više natovarenog tereta nego što možeš ponijeti. Tijelo počinje slati signale, fizički nastupa bolest.

U fazi zvanoj “eksplozija“ dolazi do pravog burnouta. Gore navedeni simptomi su na najjačoj razini. Više i ne primjećuješ brojne signale koje ti tijelo šalje, kao ni promjene u raspoloženju i ponašanju. Ostaje samo potreba i želja za izolacijom od svih i svega. 

Posljednja faza je kada burnout faza postane dio tebe. Ne vidiš izlaz iz problema i zapravo se prepuštaš takvom stanju, umoru i depresiji. 

Koji su simptomi burnouta?

Burnout ne nastaje odjednom, nego kad smo duže vrijeme izloženi stresu, zato je važno prepoznati simptome koje nam šalje tijelo. 

U početnoj fazi imamo nedostatak energije, umor, probleme sa spavanjem (radi preopterećenosti mislima o obvezama) koji vode do nesanice, probleme s koncentracijom i pažnjom.

Možemo osjećati bol u prsima, preskakanje i lupanje srca, bol u trbuhu, vrtoglavicu, padanje u nesvijest i glavobolje.

Početne faze možeš prepoznati i po gubitku apetita i češćim obolijevanjima jer je imunološki sustav oslabljen. Javljaju se i napetosti, živčanost, tuga, osjećaj krivnje i zabrinutosti, ali i osjećaj gubitka užitka, volje za poslom, pesimizam, a u krajnjem slučaju i izolacija.

Kako prevenirati ili izliječiti burnout?

Dobra stvar je da burnout ne nastaje odjednom te ga imamo sposobnosti spriječiti samo ako smo spremni osluškivati svoje tijelo. 

Znam da je lakše reći, nego učiniti, no ako u zadnje vrijeme imaš poteškoća u postizanju osjećaja sreće i mira, ako se osjećaš umorno, žalosno, često zaboravljaš te imaš osjećaj da nemaš vremena za uobičajene potrebe i vrijeme za obitelj, vrijeme je za postavljanje granica prema sebi, poslu i drugima.

Osvijesti gore navedene simptome i nauči kad je vrijeme za pravi odmor!

Rano prepoznavanje simptoma stresa, dobra organizacija slobodnog vremena te druženje s dragim ljudima zapravo su zaštitni faktori koji sprječavaju burnout. 

Ne dopusti da ti zauzetost postane cilj sama po sebi, svaki trenutak slobodnog vremena i priliku da malo odahneš, koristi upravo za to.

Živimo u kulturi u kojoj je pretrpani raspored postao moda; što je ispunjeniji, to smo moćniji.

Iako će neki reći da je povremena pretjerana zaposlenost zapravo prirodna posljedica uzbudljivog života, razmisli nije li opasno biti stalno zaposlen? Koja je korist ako stigneš do željenog cilja, ali i do kraja svojih snaga?

Usredotoči se na male stvari oko sebe, ne dopusti da posao zavlada životom te se potrudi zadržati aktivan društveni život.

Lakše je kad imamo s nekim podijeliti svoje probleme, stoga pronađi jedno ili dvoje kolega s kojima možeš razgovarati i podijeliti svoje poteškoće.

Ako će ti biti lakše, planiraj i organiziraj svaki dan, ali samo tako da u njemu ostaviš vrijeme za dokoličarenje ili za hobi. 

Postoji još jedna iznimno važna metoda protiv burnouta, a to je sposobnost da kažeš NE stalnom prekovremenom radu, stalnom razmišljanju o poslu itd. te da se zbog toga još više poštuješ jer si time dao/la svoj ulog za svoje bolje mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje nije nešto što smiješ zanemariti!