Svaki dan svjedočimo brojnim negativnim posljedicama neodrživog življenja, odnosno naše nebrige i konstantnog zagađivanja okoliša.

Nepromišljeno ponašanje čovječanstva dovelo je do ubrzanja procesa klimatskih promjena. Ne možemo ne primijetiti kako uopće više nema izmjene godišnjih doba. U osnovnoj školi su nas učili da postoje četiri: proljeće, ljeto, jesen, zima. Međutim, iz godine u godinu naglo prelazimo iz kupaćih kostima u topliju odjeću. Nerijetko snježne pahulje doživimo u onim mjesecima u godini koja kalendarski nikako ne pripadaju zimi.

Sve navedeno negativno se odražava kako na prirodu, tako i na zdravlje čovjeka. Loša kakvoća vode, onečišćenje zraka uslijed emisije štetnih plinova i degradacija zemljišta samo su neke od brojnih negativnih posljedica.

Klimatske promjene su rastući problem koji ne trpi odgađanje, već ga je nužno rješavati odmah. Obrazovanje je glavni ključ za održivo društvo. Nove generacije bi trebalo pripremiti za neizvjesnu budućnost, koju će obilježavati učestale prirodne nepogode, širenje siromaštva te iscrpljivanje prirodnih resursa.

Pravilnim gospodarenjem otpadom, korištenjem javnog prijevoza, tehnološkim postignućima koja podliježu ekološkim zakonima i kulturnim zahtjevima možemo, ne više spriječiti, ali makar ublažiti štetu.

Kao pozitivan primjer slobodno možemo uzeti skandinavske zemlje, primjerice Dansku, gdje se tijekom snježnih dana najprije čiste biciklističke staze pa tek potom ceste jer ljudi umjesto u automobil radije sjedaju na bicikl, bez obzira na ciče zime.

Danas 35 posto građana Kopenhagena biciklima odlazi na posao, u škole, na fakultete, a tek 9 posto u te svrhe koristi osobni automobil.

Računa se da je, uz zdravstvenu, iznimno poticajna i ekonomska isplativost vožnje biciklom. Danski poslodavci uz svoje fit zaposlenike profitiraju manjim brojem bolovanja, a država smanjenim postotkom bolničkih liječenja. Svima je u interesu održati naciju zdravom jer samo tako se stvara uspješno i produktivno društvo.

Masovni i neodrživi turizam također generira negativne posljedice koje predstavljaju spektar različitih utjecaja kako na društvo i njegovu tradiciju, tako i na kvalitetu života domicilnog stanovništva. Koliko je velik taj utjecaj, najbolje se uočava kroz rast cijena proizvoda, zemljišta i nekretnina, ako gledamo ekonomski aspekt. S društvenog aspekta, negativni utjecaj uočavamo kroz gubitak tradicije, identiteta i autentičnosti podilazeći turizmu.

Preko 200 milijuna turista posjeti Sredozemno more svake godine, stvarajući 40% povećanja morskog otpada tijekom ljeta. Posljednjih godina sve su češće slike plastičnih gomila otpada na hrvatskim plažama.

Do kada ćemo zatvarati oči? Do kada ćemo se zavaravati da nas se taj problem ne tiče? Kad bi svatko od nas uložio zrnce truda da makar otpad odlaže na za to predviđeno mjesto, svijet bi bio puno čišći, a ljudi zdraviji.

Da bi se čovječanstvo održalo, potrebna je drastična, globalna promjena navika, a svaka promjena najprije kreće upravo iz nas samih. Primarni cilj svakog pojedinca trebao bi biti očuvanje okoliša, a najveća motivacija za isti pozitivan utjecaj na zdrav i kvalitetan život svakog od nas.

Nemojmo se samo održavati na životu, umjesto toga budimo održivi! Aktivno sudjelujmo u  kreiranju boljeg i zdravijeg društva i budućnosti!

Na kraju priroda uvijek pobjeđuje, stoga nam je pametnije raditi s njom umjesto protiv nje.