Pitanje stanovanja nije samo socijalno ili političko pitanje. Ono je ključno pitanje. Zajednice poput Split Tech City svakodnevno okupljaju mlade profesionalce, poduzetnike i developere koji žele graditi karijere i inovacije upravo u svom gradu. No bez pristupačnog stanovanja, talent teže može ostati, a s njim i prilike za razvoj lokalne ekonomije i tehnološkog ekosustava.

U tom kontekstu, stambena kriza postaje jedno od gorućih pitanja današnjice, a na njega se osvrnula novinarka i naša kolumnistica, Ljubica Vuko.

„Generacija koja si ne može priuštiti dom, ne može graditi svoju budućnost. U Europi nedostaje 10 milijuna stanova, najamnine su porasle za više od 30 %, a mladi i obitelji ispaštaju zbog toga”.
To je izjavio eurozastupnik Borja Giménez Larraz (EPP, Španjolska), a te riječi itekako odražavaju stambenu krizu koja se odražava na život ne samo današnje generacije mladih već i demografske trendove. Prepoznajete li sebe ili svoje prijatelje u ovoj generaciji koja si ne može priuštiti dom, u generaciji koja ne može graditi budućnost jer nema gdje stanovati? Na žalost, mnogo ih je oko nas.

Giménez Larraz je u Europskom parlamentu predstavio Izvješće o stambenoj krizi u Europskoj uniji, koje je pripremio Posebni odbor za stambenu krizu, a Parlament usvojio 10. ožujka ove godine kako bi se iznašla rješenja za pristojno, održivo i priuštivo stanovanje.

Podaci Europskog parlamenta pokazuju kako su od 2010. do drugog tromjesečja 2025. najamnine u EU-u povećane za 28,8 %, a cijene stambenih nekretnina za 60,5 %. Samo u drugom tromjesečju 2025., u usporedbi s istim razdobljem 2024., najamnine su povećane za 3,2 %, a cijene stambenih nekretnina za 5,4 %, pri čemu se u mnogim državama članicama bilježi naglo povećanje.

Osobe s minimalnom plaćom u prosjeku troše 8,6 % više svojeg raspoloživog dohotka na troškove stanovanja u odnosu na ostale zaposlenike. Gotovo 11 posto gradskog stanovništva EU-a preopterećeno je troškovima stanovanja, koji čine više od 40 % njihova raspoloživog dohotka. I još jedan poražavajući podatak – svake noći u EU-u oko 1,3 milijuna beskućnika spava na otvorenom ili u smještaju za izvanredne situacije, a među njima je gotovo 400.000 djece.

Mladi između odgođenog života i nesigurnog stanovanja

Stambena kriza s kojom se suočavaju milijuni Europljana, posebno teško pogađa mlade. Prema podacima EP-a, 2023. godine mladi u EU-u napuštali su roditeljski dom u dobi od prosječno 26,3 godine, a u određenim državama članicama gotovo 70 % mladih u dobi od 18 do 34 godine nisu imali drugog izbora osim da ostanu živjeti s roditeljima.

U Hrvatskoj taj je prosjek iznad 33. godine života.

Gotovo polovina (49,1 %) svih mladih odraslih osoba u dobi od 18 do 34 godine u EU-u 2024. je živjela s najmanje jednim roditeljem ili je pridonosila dohotku kućanstva, odnosno od njega ostvarila korist. Među tim osobama njih 47,2 % činili su studenti ili oni koji su na neki drugi način bili izvan radne snage.
Kasno napuštanje obiteljskog doma prisiljava mlađe generacije na odgodu važnih životnih odluka kao što su osnivanje obitelji, samostalan život ili preseljenje radi profesionalne karijere.

Hrvatska je, naravno, dio te priče o stambenoj nesigurnosti. Prema istraživanju koje je u veljači 2025. prezentirao eurozastupnik Marko Vešligaj, čak 70 posto mladih do 31 godine u Hrvatskoj nema dovoljno prihoda za najam ili kupnju nekretnine. Financijska priuštivost samostalnog stanovanja predstavlja veliki izazov, posebno za mlade. Samostalan život u unajmljenom stanu u potpunosti si može priuštiti svega 39 posto ispitanika, dok 28 posto uopće nema financijske mogućnosti za samostalni život.

To istraživanje je pokazalo kako mladi ispitanici kao ključne mjere za poboljšanje stambene situacije najčešće ističu poboljšanje kreditnih uvjeta (68%), povećanje državnih subvencija za kupnju prve nekretnine (64%) i smanjenje poreza i doprinosa za mlade kupce nekretnina (61%).

Njih 59% podržava izgradnju povoljnih državnih stanova za dugoročni najam, a 56% smatra kako bi trebalo regulirati tržište najma ograničenjem cijena. Gotovo polovica ispitanika (48%) ističe važnost poticanja rada na neodređeno vrijeme kako bi mladi lakše ostvarili pravo na kredit.

Postoje rješenja, ali hoće li biti dovoljno brza?

Sada, kako je rekao i Giménez Larraz, Europski parlament prvi put predstavlja plan djelovanja: paket mjera pojednostavnjenja u stambenoj politici, brže izdavanje dozvola u roku od 60 dana, ulaganje u vještine, pravnu sigurnost i zaštitu vlasnika i najmoprimaca, mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja i snažniju potporu mladima, obiteljima i osobama s invaliditetom.

“Nema više izgovora. Sada države članice moraju djelovati“, poručio je.

Stanovanje je temeljni socijalni prioritet, ističe i Irene Tinagli (S&D, Italija), predsjednica Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskom parlamentu.

“Danas Europski parlament poduzima mjere za rješavanje te hitne socijalne i gospodarske krize predlaganjem praktičnih i inovativnih rješenja. Stambena kriza ima dalekosežne posljedice na kvalitetu života Europljana, što utječe na zdravlje, socijalnu koheziju i pristup gospodarskim mogućnostima.

Djelovanje EU-a ključno je za ponovnu uspostavu ravnoteže i pravednosti na tržištu stambenih nekretnina jer svatko zaslužuje mjesto koje može nazvati domom”, izjavila je Irene Tinagli.

Mnogima sada ostaje nada da će doista naći mjesto koje mogu zvati svojim domom. Mnogi su ga mogli naći i ranije da su na razini EU-a, ali i država članica pokrenute mjere i programi priuštivog stanovanja kakvi su poznati u više europskih gradova i država.

Poznati su tako modeli izgradnje socijalnih stanova, stambenih zadruga, dijeljenje zajedničkih prostorija u zgradama, besplatan smještaj mladima koji pomažu starijima u kući, subvencije kredita i porezne olakšice za mlade pri kupovini nekretnine, mikrostanovi (ali ne tako mali kao što najavljuju kod nas)…

Prije godinu dana donesen je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. u kojem je navedeno kako u tom trenutku u našoj zemlji nedostaje više od 230 tisuća stanova, dok se gotovo milijun postojećih stambenih jedinica ne koristi u svrhu stanovanja.

Lani u prosincu i Europska komisija je predstavila prvi europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje. Tako se zadnjih mjeseci i kod nas sve više govori o priuštivom stanovanju, najavljuje gradnja novih stanova od strane lokalnih vlasti, priuštivi najam u praznim stanovima privatnih vlasnika, itd.

Reklo bi se: ipak se kreće. Kojom brzinom i hoće li biti dovoljno za promjene u stambenoj politici, tek će se vidjeti u idućim godinama. Čitamo kako je na javni poziv za Program priuštivog najma pristiglo 958 zahtjeva vlasnika nekretnina u Hrvatskoj, od kojih tek 36 u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji (13 u Splitu). Mladi i podstanari i dalje na čekanju.