Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Prijave za događaj, koje smo zaprimali do pred sam početak održavanja, jamčile su njegovu svrhovitost i uspješnost, ali i potvrdile popularnost IT industrije čak i među pravnicima.
Ivana Butorac svojim predavanjem do samog je kraja držala pažnju sudionika koji se po završetku istog nisu libili uključivati s pitanjima i komentarima.
– Law&Tech mitovi,
– Što je Law&Tech i kako se preklapaju?
– Pravnici u tech svijetu: koji poslovi postoje i vještine koje su potrebne
– Pravni aspekti koje želiš znati dok surfaš netom
“Predrasude i mitovi su nešto što nas koči u razvoju karijere i to je prva stvar s kojom se susrećemo kada želimo ući u neku posebnu nišu.”
Glavni mit koji se vezuje uz pravnike jest da nisi uspješan ako ne radiš u odvjetničkom uredu. S tom predsrasudom se Ivana susrela nekoliko puta nakon završetka fakulteta, a danas mladima poručuje:
“Pravni posao seže puno dalje od odvjetničkog ureda.”
Tech svijet je otvorio vrata i nove mogućnosti pravnicima gdje oni mogu koristiti svoje znanje i steći vještine koje izlaze van okvira odvjetništva.
Postoji uvriježeno mišljenje da na Pravnom fakultetu svi samo bubaju napamet neke zakone. I to naravno tvrde oni koji ne shvaćaju da se na tom fakultetu uči pravna logika i razmišljanje koje je nužno potrebno u tech svijetu.
Pravnik koji radi u IT-u mora znati programirati je sljedeći po redu mit koji smo srušili. Pravnik u IT-u komunicira s raznim tehničkim profilima i osigurava pravnu usklađenost usluga i proizvoda kroz savjetovanje, analizu rizika i pravno usmjeravanje.
Nekoliko godina unazad Ivana je dobila pitanje:
Tehnički profili (developer, inžinjeri i dr.) i pravnici imaju drugačije tumačenje termina i procesa. Jasno je da svi mogu pročitati zakone, ali ne mogu svi razumijeti kako pravo definira tehnologiju i pojedine tehnološke aspekte.
Tehnički profili na pitanje o spremanju podataka drže kako su osobni podaci isključivo ime i prezime i takve ne prikupljaju no pravnici znaju da su osobni podaci više od imena i prezimena, čak i ako su pseudonimizirani. Pravnici osobnim podacima smatraju i lokaciju i meta data i to spada pod GDPR.
Tehnički profil će uzeti sve male komponente od klijenta, slušat će što klijent želi i koje funkcionalnosti treba i onda će to dizajnirati, dok pravnik u IT-u “stilizira” sve ideje koje se pretvaraju u djelo na način da savjetuje o usklađivanju s pravom, znači priča o limitima, mogućnostima i rizicima da tehnologijama bude fit potrebama društva.
Pravnici toj temi prilaze s različitih aspekata – govori se o ljudskim pravima, pravu pristupa, zaštiti privatnosti, itd.
“Za mene je Law&Tech svijet u kojem svatko od nas, sa svog aspekta, pridonosi razvijanju jednog digitalnog ekosustava, digitalne transformacije koja služi za boljitak jednog društva.”
Enkripcija je tehnička mjera, koncept koji nije reguliran, ali osigurava sigurnost komunikacije od neovlaštenog pristupa. Ova sigurnosna mjera štiti povjerljivost sadržaja na način da pretvara čitljiv sadržaj u kombinaciju znakova koja je nečitka svima osim onoj osobi koja je primatelj sadržaja.
U svijetu tehnologije pravo je nužno jer:
– jamči temeljna ljudska prava,
– jamči zakonito djelovanje pravnih subjekata,
– održava ravnotežu između pojedinaca, države i poslovnih subjekata,
– osigurava minimalne rizike za društvo,
– stvara sigurni digitalni svijet protiv online kriminala i
– stvara ujednačenu digitalnu strategiju.
Ivana se osvrnula na sam početak svoje karijere kada su je prilikom razgovora za posao u IT-u pitali zašto bi oni nju zaposlili s obzirom da nema tehničke vještine. Danas je to možda pitanje koje će rijetko koji pravnik čuti, jer su poslodavci polako osvijestili postojanje potrebe za pravnicima i njihovu važnost u domeni cybersecurityja.
Unatoč gorkom početku, Ivana danas radi kao pravnica u IT-u, točnije zaposlena je kao Information Security Konzultant za EU institucije, a njena zadaća je osigurati pravnu usklađenost EU sustava, poštivanje sigurnosnih standarda i pravila privatnosti za sve građane EU.
U IT-u postoji hrpa pozicija za pravnike, a izdvajamo sljedeće: Konzultant za zaštitu podataka, Savjetnik za pravnu usklađenost, Službenik za sigurnost, Savjetnik za policy…
“IT vrednuje svakoga i svaka vještina je dobrodošla jer je to jedan multidisciplinaran svijet gdje svaka kockica vrijedi.”
Najvažnije su tzv. soft skills, odnosno komunikacijske vještine, vještina aktivnog slušanja i timski rad!
Nadalje, morate biti orijentirani na pronalazak rješenja i klijente usmjeriti na najbolje rješenje koje će biti usklađeno sa zakonom. Znatiželja, spremnost na konstantno učenje i istraživačke vještine omogućit će vam da uvijek budete u toku s najnovijim trendovima.
Ne trebamo posebno naglašavati koliko je bitno da kao pravnik poznajete zakone i razumijete nove tehnologije s pravnog aspekta.
S obzirom da ćete čitati i pisati puno dokumenata važno je da imate i odlične writing skills, ali i sposobnost prevođenja tehničkog jezika u pravni.
Kada je tek počinjala s razvojem karijere, Ivana nije znala kako doći do cybersecurityja, a ono što danas savjetuje svima jest: “Nađite kvalitetne i vjerodostojne portale ili platforme!” (Noyb.eu, GDPRhub, GDPR Croatia, Lexology). Super izvor učenja su i guidelines Article 29 Working Party i EDPS-a.
Ivana je specijalizaciju završila u Belgiji u domeni IT prava, danas se isključivo bavi cybersecurityjem, a svima savjetuje da pronađu svoju nišu te da stvaraju poslovnu mrežu i povezuju se s ljudima.
Procjena samog sebe je ključna, kako bismo saznali koje su nam jake, a koje slabe strane. Jake strane su vaše trenutno iskustvo i vještine, a slabe strane su one vještine koje vam nedostaju kako biste se mogli baviti onim što želite.
“Usudite se pitati pitanja, u tech svijetu nema glupih pitanja.”
Surfajući internetom često nismo ni svjesni količine prikupljanja naših osobnih podataka. Ivana nam je dala primjer dobre i loše prakse, odnosno kako bi kolačići trebali izgledati, a kako nikako ne bi smjeli.
Aplikacija Reface – ova aplikacija koristi Deepfake tehnologiju, a sprema naše podatke u Americi pozivajući se na privacy Shield. Na taj način keši GDPR, jer bi naše podatke trebala spremati u EU. Nadalje, prikupljaju crte našeg lica, ali tvrde da to nisu biometrijski podaci. Naravno to nije točno, jer obrisi lica jesu biometrijski podaci.
Društvene mreže prikupljaju enormnu količinu podataka o nama bez da to uopće znamo. Primjerice, FB prikuplja informacije o nama prema onome što lajkamo, dijelimo, o čemu pišemo poruke, uzima podatke o našim kontaktima u telefonu, prati kako reagiramo na sadržaj FB-a…
FB je raširen i na druge društvene mreže te i na taj način prati našu aktivnost stvarajući online personu i targetirano nam prikazuje određene stvari.
“Pazite što dajete društvenim mrežama!”
Na samom kraju Ivana se osvrnula na fun facts vezano za prikupljanje osobnih podataka, ali i strpljivo odgovarala na sve upite sudionika.
Podijeli
