Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.

Postani član

Matej Sakoman: I mozak je organ koji se svima može razboljeti!

Romana Ban

Romana Ban

26.02.2022.

Na posljednjem online predavanju koje smo organizirali u sklopu svog mjeseca posvećenog mentalnom zdravlju, ugostili smo poduzetnog psihologa Mateja Sakomana. Osnivač je tvrtke Resisto, kao i Kluba psihologa i HR stručnjaka.

Njegov je interes u području psihologije raznolik i zanimljiv: bavi se mentalnim zdravljem, ljudskim resursima, organizacijskom psihologijom i training&gaming – RPG razvojnim avanturama, koje služe za razvoj menadžera i timova, osobito onih koje vole SF, fantasy i gaming. 

Sto ljudi, sto ćudi

Na samom početku predavanja slikovito nam je prikazao važnost osobnosti za reagiranje na podražaje iz okoline. Upozorio je kako stres može dovesti do mentalnog poremećaja

Stres je reakcija na stresor, a može biti neurološka, hormonalna, fizička, psihička i imunološka. Stresori mogu biti kronični i iznenadni, vanjski i unutrašnji, blagi i teški.

Što se tiče burnouta, tek je 2019. godine prvi put uveden u internacionalnu klasifikaciju bolesti kao sindrom isključivo vezan uz rad.

“Postoje tri dijagnostička kriterija za burnout, ali srce burnouta je cinizam, tj. kad počnemo negativno gledati ljude i situaciju.”

Burnout je vrlo sličan depresiji i bilo je pitanja je li uopće potrebna dijagnoza istog kad ima toliko podudarnosti s depresijom, kazao je.

Mitovi o mentalnom zdravlju

Sakoman je zatim prokomentirao najčešće mitove vezane za mentalno zdravlje.

1. Mentalne bolesti su znak slabosti i pogađaju slabe ljude

Charles Darwin i Abraham Lincoln među ljudima su koji su patili od anksioznog i depresivnog poremećaja, stoga stres može slomiti i najsnažnije od nas, zaključio je.

2. Mentalno zdravlje je privatna stvar kojoj nema mjesta na radnom mjestu

Postoji teza da se osobe koje rade posao koji ne odgovara njihovim sposobnostima brže umaraju i tako kod njih može prije doći do burnouta ili mentalnog oboljenja.

Neke tvrtke počinju sve više poticati svoje zaposlenike da pričaju o svojoj borbi s mentalnim poteškoćama i sl. jer je to jedan od načina da se ljudima pomogne: “Ako vidiš da se i drugi ljudi oko tebe bore s takvim stvarima, nekako ti bude lakše.”

“Sasvim je ok ne biti ok.”

3. Nemam nikakav poremećaj i to znači da sam mentalno zdrav

Psihologija ide u novom smjeru i govori o dva aspekta mentalnog zdravlja – pozitivnom i negativnom. Pozitivan aspekt mentalnog zdravlja se odnosi na zdrav karakter. Npr. netko može imati potpuno dobru genetiku, a biti mentalno bolestan zato što nema zdrav karakter.

Do prije 20-ak godina mentalnom zdravlju se više prilazilo iz percepcije bolesti i liječenja bolesti, dok se danas priča o mentalnom zdravlju okreće prema procvatu, korištenju svih svojih potencijala, tome da čovjek koristi svoje vrijeme i resurse da bude produktivan i sl.

Tri stupa zdravog karaktera koji nas čuvaju od mentalnih bolesti su:

  • stup realiteta (tj. odgovornosti, samodirektivnosti) – predstavlja naš odnos prema radu, svijetu, životu;
  • stup humanosti – prediktivan za poremećaje osobnosti;
  • stup duhovnosti (smisla) – duhovna dimenzija koja čini čovjeka boljim.

4. Narušeno mentalno zdravlje je rijetko

Predavač je iznio poraznu statstiku koja govori kako svaka četvrta ili peta osoba ima neki mentalni poremećaj.

“Dakle, narušeno mentalno zdravlje nije rijetko, već se tiče svih nas; u gotovo svakoj obitelji postoji netko s narušenim mentalnim zdravljem!”

Te brojke su se, dodao je, tijekom pandemije još povećale. Isto tako, prema nekim istraživanjima, barem 70% ljudi će tijekom svog života proći kroz epizodu narušenog mentalnog zdravlja.

5. Depresija nije prava bolest

Depresija je polako ušla među deset najvećih uzročnika patnje u svijetu, a sad je već na prvom mjestu neslavnog trona.

“Depresija je prava bolest, koju treba liječiti!”

Dva glavna simptoma depresije su anhedonija, tj. potpuni manjak interesa za sve aktivnosti koje su osobu nekoć veselile, i depresivno raspoloženje velike tuge, žalosti i teških emocija.

Jedan ili oba navedena simptoma, koja se pojavljuju dva uzastopna tjedna većinu dana svakoga dana, uz barem pet dodatnih simptoma koji hendikepiraju život (umor, problemi s pamćenjem, suicidalne misli, osjećaj bezvrijednosti, insomnija i sl.), označavaju stanje depresije.

Sakoman je napomenuo kako i osjetljiviji i čvrsti ljudi mogu pasti u depresiju.

“Istraživanja pokazuju da je depresija kao zaraza koja pogađa djecu i mlade sve ranije i sve češće!”

6. Ljudi koji imaju probleme s mentalnim zdravljem traže pomoć

Čak i u SAD-u 60% njih ne traži pomoć!

Predavač je istaknuo i pozitivan utjecaj poznatih ljudi koji otvoreno progovaraju o svojim iskustvima s narušenim mentalnim zdravljem. Što više poznatih o tome priča, rekao je, ljudima bude lakše da i sami potraže pomoć.

Porazno je što većina ljudi s narušenim mentalnim zdravljem koji ne potraže profesionalnu pomoć, svoj problem ne podijele čak ni s kolegama ili nadređenima. Naime, strahuju za svoju karijeru i ugled u očima nadređenih, boje se nošenje sa stigmama i sl. 

“I mozak je organ koji se svima može razboljeti!”

7. Ni psihoterapija ni lijekovi ne mogu pomoći i truju ljude

Još jedan mit o mentalnom zdravlju vezan je za korištenje farmakoterapije. Sakoman je iznio zanimljive podatke koji opovrgavaju navedeni mit.

Primjerice, prosječan korisnik terapijskih usluga je u boljem stanju nego 80% onih koji ne idu na psihoterapiju. 60% manja je šansa da će se simptomi pogoršati kod osoba koje idu na psihoterapiju. Prema nekim istraživanjima, 60-70% djece je doživjelo “oporavak”, a ne samo poboljšanje kod nekih anksioznih poremećaja ako su rano krenuli na psihoterapiju.

“Psihoterapija nije psihijatrija!”, istaknuo je, dodavši: “Interakcija psihoterapije i farmakoterapije je najsnažnija.”

8. Duhovnost je za stare bakice

Ukratko – nije! Oni kojima je duhovnost bitna razvijaju 73% manju vjerojatnost obolijevanja od depresije, između ostalog je istaknuo predavač.

9. Mentalno zdravlje je isključivo stvar izbora

Osobe različito reagiraju na stres i to je sasvim normalno.

“Mozak je najsloženija tehnologija u kozmosu!”

Sakoman se u nastavku predavanja još detaljnije dotaknuo osobnosti, neuroticizma i anksioznih poremećaja, a nakon predavanja je odgovarao na brojna zanimljiva pitanja pristigla od publike.

Zahvaljujemo mu još jednom na izdvojenom vremenu i izvrsnom predavanju, čiju snimku možete pogledati ovdje.

Podijeli


O autoru:

Romana Ban

Voli strastvene i dobronamjerne ljude koji stvaraju promjene za dobrobit cijele zajednice te se nada ostaviti pisani trag o što više njih kao izvršna urednica portala Split Tech City. Volonterka u duši, suosnivačica Kluba mladih Split, mama.

Povezane novosti