Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.

Postani član

Male tajne uspješnog učenja

Romana Ban

Romana Ban

25.01.2022.

U mjesecu posvećenom obrazovanju, ne možemo se ne osvrnuti na sam proces učenja.

Zbog toga smo odlučili ugostiti stručnjakinju koja podučava kako učiti! Riječ je o Mirni Čugura, magistri psihologije zaposlenoj u Centru Madrugada.

Njen je posao, između ostalog, voditi trening strategija uspješnog učenja (preporučujem pročitati članak do samog kraja! 😉 ). Na samom početku našeg razgovora je naglasila:

“Učenje je prirodan proces, ali većina nas ne zna kako učiti!”

Naime, kako kaže, učenje samo po sebi dolazi prirodno, kreće još od najranije dobi i omogućuje nam da se prilagodimo i opstanemo u svijetu, što najbolje vidimo na primjeru male djece, koja radoznalo istražuju svijet i postavljaju brojna pitanja bez da ih posebno usmjeravamo.jne

Mirna Čugura, Centar Madrugada

Odnos prema učenju razvija se, ističe, od malih nogu.

“Djeca uče opažajući druge, uče putem vlastitog iskustva, uče na temelju posljedica ponašanja, putem pokušaja i pogrešaka itd. Ipak, s prijelazom u školu javlja se potreba za novom vrstom učenja, mnogo zahtjevnijom. Većina ljudi pod pojmom učenja podrazumijeva samo ‘školski’ oblik učenja. Dakle, ako govorimo o tom učenju, većina nas ne zna kako učiti”, pojašnjava Mirna.

Odnos prema učenju kao takvom razvija se u obitelji, gdje su djeci upravo njihovi roditelji najvažniji modeli. Roditelji trebaju djecu motivirati za učenje, naglašavati im važnost učenja i vrijednost znanja, poticati ih na čitanje knjiga, usmjeravati ih na igre koje zahtijevaju kognitivne aktivnosti i sl.

Je li teže naučiti određenu teoriju ili steći novu vještinu?

S obzirom na to da se svi razlikujemo po svojim interesima i sposobnostima, i proces učenja ovisi o samoj osobi i – to je u redu!

Mirna nas podsjeća kako je psiholog Howard Gardner naveo čak sedam različitih vrsta sposobnosti (inteligencije) kod ljudi: matematička, verbalna, prostorna, kinestetička, glazbena, intrapersonalna i interpersonalna.

“Osoba s izraženom verbalnom inteligencijom uživat će u čitanju knjiga, brzo će pamtiti nove informacije i vjerojatno će biti odlična u učenju predmeta poput stranih jezika”, pojašnjava Mirna i dodaje:

“S druge strane, osobe s izraženom kinestetičkom inteligencijom brže će usvojiti vještine koje uključuju koordinaciju pokreta ili manipulaciju predmetima, dok će osoba s izraženom matematičkom inteligencijom brzo shvatiti apstraktne odnose i matematičke pojmove.”

“Uključi me i razumjet ću…”

Kad pričamo o učenju, ne možemo se ne sjetiti Konfucijeve “Reci mi i zaboravit ću. Pokaži mi i možda ću zapamtiti. Uključi me i razumjet ću.” 

Proces učenja u kojem je učenik aktivno i osobno uključen zaista ima efikasne rezultate i rezultira dubljim razumijevanjem, potvrđuje naša sugovornica:

“Učenici se trude sami nešto shvatiti, povezuju ono što uče sa ranijim sadržajima, nastoje sami doći do zaključaka i samim time je učenje smislenije. U posljednje vrijeme se sve više stavlja naglasak na važnost aktivnog učenja u obrazovnom sustavu, što je zaista pohvalno.”

Utjecaj učenja na mozak

Dugo se vjerovalo da se naš mozak razvija do adolescencije te da njegov kasniji razvoj nije moguć. Danas znamo da naš mozak ima jednu fascinantnu osobinu – plastičnost.

“Plastičnost mozga odnosi se na njegovu mogućnost prilagodbe i sposobnost reorganizacije, kako u strukturi, tako i u funkcioniranju. Naš mozak se ustvari može stalno mijenjati te stvarati nove neurone i veze među njima, a za to su mu potrebni poticaji u vidu novih iskustava, doživljaja, aktivnosti. Učenje je stoga izvrstan alat putem kojeg se mozak razvija i održava aktivnim. Kontinuirano učenje, čitanje, rješavanje križaljki, kao i prakticiranje drugih kognitivnih aktivnosti, stimulirajuće je za naš mozak i ima brojne benefite.”

Ponavljanje – majka znanja?

Upitali smo Mirnu je li ponavljanje doista majka znanja, a ona nam je odmah istaknula:

“Ponavljanje je majka učenja!”

Objašnjenje se krije, pojasnila je, u odnosu pamćenja i učenja. Da nemamo sposobnost pamćenja, ne bismo mogli ni usvojiti informacije, odnosno nešto naučiti.

“Pamćenje dijelimo na senzorno, kratkoročno i dugoročno. Da ne duljim, ono što nas zanima i što je ustvari ‘učenje’ je prebacivanje informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.”

U kratkoročnom pamćenju su one informacije kojih smo trenutno svjesni i zadržavamo ih za trenutnu upotrebu. Kako bismo uspješno prebacili te informacije u dugoročno, gdje će biti trajno pohranjene, potrebno je ponavljati.

“Primjerice, ako želimo zapamtiti neku definiciju, neće nam biti dovoljno samo pročitati ju jednom, nego i ponavljati kako bi se ista uspješno pohranila. Dakako, nije dovoljno ponoviti ju samo nekoliko puta taj isti dan. Ponavljati je potrebno i sutra i preksutra, odnosno u vremenskim razmacima, čime se povećava vjerojatnost da ćemo tu definiciju zapamtiti dugoročno, odnosno naučiti”, objašnjava Mirna.

Može li se naučiti kako učiti?

“Na učenje utječu brojni faktori, od kognitivnih sposobnosti, osobina ličnosti pa sve do motivacije, stoga ne mogu reći da postoji univerzalan recept za sve”, ističe naša sugovornica.

Ipak, nastavlja, postoje savjeti koje učenje čine uspješnijim i odraslima i djeci. Prvenstveno učiti treba s razumijevanjem, i to tako da povezujemo sadržaje s već naučenim, odvajamo bitno od nebitnoga, učimo prepričavajući sadržaj i ispitujemo sami sebe.

Nadalje, korisno je služiti se mnemotehnikama koje olakšavaju pamćenje, primjerice predočavajući si definicije u obliku pjesmica (djeca) ili koristeći mentalne mape.

Vrlo je važno i imati unaprijed određeno mjesto za učenje jer nam to olakšava sam početak učenja, kao i ukloniti sve potencijalne distraktore kako bismo spriječili pad koncentracije (TV, mobitel).

Učenje je uvijek dobro i planirati unaprijed te na taj način izbjeći “kampanjski” rad, koji je čest problem. 

Kako bismo bili motiviraniji za rad, trebamo odrediti cilj učenja te pratiti napredak, a na kraju se i nagraditi ukoliko je učenje bilo uspješno.

Nikad ne treba zaboraviti ni na kvalitetan san, prehranu i tjelesnu aktivnost.

“Za mlađu djecu vrijede isti savjeti, ali je uloga roditelja u tome da im pomognu u svladavanju ovih vještina učenja. Roditeljska pomoć se, dakle, ne odnosi na to da roditelji djeci pišu domaće zadaće, nego da potiču dijete da redovito uči, uče ih na što treba obratiti pažnju, pomažu im da shvate što je bitno, a što nebitno, uče ih koristiti umne mape, uče ih planiranju vremena, sažimanju gradiva itd. Djecu, dakle, treba naučiti kako učiti!”

Moderne tehnologije kao pomoć u učenju?

Dotaknuli smo se i prednosti i nedostataka modernih tehnologija za proces učenja. 

Prednost je zasigurno to što se danas može brzo i lako doći do različitih informacija i pristupiti širokoj bazi podataka, što nam otvara vrata učenju najraznolikijih sadržaja.

“Osim toga, sadržaji se sada prikazuju u slikovnim i video oblicima, što je mnogima zanimljivije i olakšava predočavanje gradiva, pa samim time i razumijevanje. Moderne tehnologije omogućuju učenicima i da oni sami sudjeluju u procesu učenja, istražuju i povezuju informacije naučene u školi”, dodaje Mirna.

Ipak, ističe, često se događa da učenici u bespućima interneta ne uspijevaju razaznati točne od netočnih informacija te ne razvijaju kritičko razmišljanje upravo zbog nepropitivanja informacija do kojih su došli toliko brzo.

Sve više se javljaju i problemi s pažnjom i koncentracijom kod klasičnih oblika učenja, što je rezultat izloženosti video i slikovnim sadržajima koji su djeci, naravno, mnogo zanimljiviji i podražajno bogatiji. 

“Moderne tehnologije trenutno doživljavaju svoj ‘boom’ u svijetu učenja te nam preostaje samo za vidjeti hoće li više pomoći ili odmoći”, zaključuje Mirna. 

Aplikacije za pomoć pri učenju

Upitali smo Mirnu za preporuke aplikacija koje učenicima, ali i ostalim zainteresiranima,  mogu pomoći pri učenju, a ona je izdvojila:

“Odlična aplikacija koja omogućuje organizaciju i planiranje učenja je My Study Life, gdje se mogu zapisati bilješke s predavanja, rokovi i slično. Često su učenici koji unaprijed planiraju učenje i vode bilješke ustvari i motiviraniji za samo učenje te im je samim time proces učenja lakši. 

S obzirom na to da je učenicima većinom matematika bauk, preporučila bih Photomath, aplikaciju kod koje je potrebno samo uslikati zadatak i ona automatski izbaci rješenje. Naravno, ne preporučujem je zbog toga (haha), nego zato što nudi i detaljan opis rješavanja zadataka korak po korak, što učenicima uvelike olakšava razumijevanje.”

Među aplikacijama za učenje stranih jezika izdvojila je Memrise i Duolingo.

“U posljednje vrijeme viđam sve više YouTube kanala na kojima ima korisnih sadržaja na temu učenja, čak i videa gdje se obrađuju lekcije iz različitih predmeta. Takva videa gledam kao besplatne instrukcije i sve to može biti vrlo korisno, pod uvjetom da ih je snimila stručna osoba”, dodaje.

Cjeloživotno učenje – floskula ili potreba? 

Za Mirnu nema sumnje – cjeloživotno učenje je u 21. stoljeću definitivno potreba!

Zbog ubrzanih promjena kojima svjedočimo jednostavno je, smatra, nemoguće biti u korak sa zahtjevima i potrebama sadašnjice ako konstantno ne unaprjeđujemo postojeća te razvijamo nova znanja i vještine. 

“Pritom ne mislim samo na tehnološke promjene, koje zasigurno stvaraju velik pritisak na starije generacije, nego i na brojna nova otkrića i promjene u određenim područjima, koje i od mlađih generacija zahtijevaju dodatne edukacije i usavršavanja, unatoč završenom školovanju. Završetak formalnog školovanja nije kraj i našeg učenja. Dakle, kroz cijeli se život trebamo usavršavati i širiti svoja znanja.”

Učenje – prozor u svijet rasta!

Nažalost, svjesna je Mirna, zbog školskih obveza, provjera znanja, vremenskih rokova i ocjena, učenje se veže s negativnim emocijama i kod mnogih izaziva stres. Međutim, kako ističe, učenje ne mora biti mučenje. 

“Uz pravilne smjernice, učenje može biti aktivnost koju rado i uspješno obavljamo. Kao što sam već navela, ne učimo samo u školi; učili smo i kao mali te smo zahvaljujući tome opstali i prilagodili se svijetu. Učenje nas čeka i u odrasloj dobi zbog zahtjeva vremena i stalnih promjena, stoga ne trebamo gledati na učenje kao na mučenje, već kao prozor u svijet rasta, razvoja i osobnog unaprjeđenja!”

Poklanjamo trening strategija uspješnog učenja!

Ako ćete ponijeti samo jedan zaključak iz ovog intervjua, neka to bude činjenica da se učiti – može naučiti!

A ako ćete ovih dana okušati sreću u samo jednom darivanju na društvenim mrežama, neka to bude ‘giveaway’ kojim ćemo vam ubrzo na svom Instagram profilu pokloniti trening strategija uspješnog učenja u Centru Madrugada!

“Naš trening strategija uspješnog učenja namijenjen je svima koji bi željeli poboljšati svoj pristup učenju – učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima te uključenima u cjeloživotno učenje.”

Na prvom susretu razgovara se o dosadašnjim načinima učenja, teškoćama koje su klijenti primijetili i područjima koja bi željeli poboljšati.

Nakon toga se radi kratka procjena pažnje, pamćenja, motivacije i stilova učenja te se na temelju rezultata razgovora i procjene zajednički planira daljnji rad.

Daljnji susreti se baziraju na učenju i korištenju novih strategija učenja, a u Centru Madrugada najviše vole kad je to na materijalu koji polaznici sami donesu i koji im predstavlja izazov.

“Generalni ciljevi ovog individualnog rada su postići samostalnost u učenju, samostalno postaviti ciljeve u učenju i isplanirati vrijeme, poboljšati upamćivanje i povezivanje gradiva te odabrati odgovarajuću strategiju učenja za određeno gradivo.”

Hvala Mirni na razgovoru i Centru Madrugada na treningu koji će usrećiti nekoga od vas! 🙂

Podijeli


O autoru:

Romana Ban

Voli strastvene i dobronamjerne ljude koji stvaraju promjene za dobrobit cijele zajednice te se nada ostaviti pisani trag o što više njih kao izvršna urednica portala Split Tech City. Volonterka u duši, suosnivačica Kluba mladih Split, mama.

Povezane novosti