Umjetna inteligencija bila je tema našeg trećeg ‘online’ izdanja Women in tech meetup Split. O ovoj je temi u svom predavanju “Quo vadis, AI?” govorila Hajdi Ćenan, suvlasnica ‘fintech’ startupa airt, koji izrađuje AI (eng. artificial intelligence) rješenja za banke.

Dalmatinka u svijetu (umjetne inteligencije)

Hajdi je rođena u Splitu, a odrasla u Kaštel Kambelovcu. Išla je u splitsku 1. jezičnu gimnaziju, a nakon srednje škole odlazi u Njemačku, gdje studira međunarodni biznis. Iz Njemačke se vratila u Hrvatsku, ali ne u rodno mjesto, već u Zagreb, gdje i danas živi.

U dosadašnjoj karijeri promijenila je tri industrije: započela je u medijskoj, nakon toga se našla u svijetu digitalnog marketinga, a sad je jedna od rijetkih žena u svijetu tehnologije.

Edukacijom do rušenja predrasuda

Danas promovira žene u tehnologiji različitim edukacijama, a obavlja i ulogu potpredjednice Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju.

“Svi zapravo svakodnevno koristimo umjetnu inteligenciju. Najjednostavniji primjeri za to su ‘Google translate’ i ‘Netflix’. Međutim, umjetna inteligencija još uvijek uzrokuje strah jer ljudi nisu sigurni kako funkcionira”, uvela nas je Hajdi u ovu zanimljivu temu.

Hajdi nas je zatim provela kroz povijest umjetne inteligencije (jeste li znali da se navedeni pojam pojavljuje još 1956. godine?!) te objasnila razliku između iste i, primjerice, pojmova “machine learning” i “deep learning”.

Tri pitanja o AI

Posebno se osvrnula na tri najčešća pitanja vezana za umjetnu inteligenciju:

• Postoji li umjetna inteligencija?

Znanstvena fantastika je učinila svoje pa često ljudi na sam spomen umjetne inteligencije imaju asocijacije o inteligentnim robotima koji će nas sravniti sa zemljom.

“Algoritmi su uspješniji od ljudi u jako uskom području (eng. ‘artificial narrow intelligence’), tako da mislim da smo dosta daleko od takvog scenarija. Ipak, nekad se zapitam prati li umjetna inteligencija znanost ili obrnuto. Neke stvari su se zaista prije pojavile u filmovima nego u stvarnosti. Primjerice, današnji mobiteli su kopija komunikatora iz Star Treka i sl.”, kazala je Hajdi.

• Ima li AI predrasude, radi li diskriminaciju?

S obzirom na to da se algoritmi umjetne inteligencije baziraju na dostupnim podacima, tj. na neki način imitiraju povijest, mogu biti diskriminirajući.

“Nažalost, ako dostupni podaci imaju u sebi nekakav oblik diskriminacije, to će se odraziti i na rezultat algoritama. Primjerice, odabirat će muškarce kao najbolje kandidate za posao ili ženama nuditi manje iznose za kredit. Bilo je svakakvih primjera, ali ne čudi što se to događa jer umjetna inteligencija nije svemoguća. Međutim, i zbog ovakvih situacija potrebno je više žena u tehnologiji, kao i heterogenost timova koji rade na AI projektima”, istaknula je predavačica.

• Hoće li umjetna inteligencija utjecati na moje radno mjesto?

Hoće – jer svaka industrijska revolucija utječe na poslove koji su (ne)potrebni.

“Prije 20-ak godina je postojalo zanimanje Operater u telefonskoj centrali – ta osoba je zaprimala i prespajala pozive. Danas je nezamislivo da postoji takvo radno mjesto. S druge strane, danas postoji hrpa mobilnih aplikacija, što znači da su se nova radna mjesta stvorila. Dakle, neki će poslovi nestati zbog umjetne inteligencije, ali neki treći će se pojaviti”, zaključila je.

Za one koji žele više

Na samom kraju predavanja, Hajdi je preporučila literaturu i online tečajeve za one koji žele znati više.

Ako ste propustili ovo predavanje, možete ga pogledati na našoj Facebook stranici.

Budite s nama i ove srijede u novom ‘online’ izdanju Women in tech meetupa, na kojem će gostovati Andrijana Majstorović iz Tvornice snova. Vidimo se!