Kako izdržati korona-karantenu ili kultura u doba korone

Dragi čitatelji,

posljednjih desetak dana svi mi svjedočimo promjeni života o kakvoj do sada nismo mogli ni sanjati. Još donedavno s nevjericom smo gledali Wuhan – grad duhova, tu i tamo nekog čovjeka koji se ne usudi izaći vani bez zaštitne maske i odijela. Možda nam je čak ta slika bila pomalo i smiješna. Međutim, kako je virus doskočio u Europu i razmnožio se kod naših susjeda Talijana, tako nam je polagano silazio osmijeh s usana. Umjesto toga, sa zebnjom i zabrinutošću slušali smo vijesti o uplovljavanju broda Marko Polo u našu luku i pitali se: jesmo li mi sljedeći?

Nažalost, jesmo. Virus je stigao i u Crnu Goru – europsku državu koja je među posljednjima odolijevala koronavirusu. Mogli bismo reći kako nema pošteđenih u ovoj priči. Možda upravo iz tog razloga, religiozni ljudi koronu povezuju s pošastima biblijskih razmjera koje čovječanstvu dođu iznenada kao svojevrsna opomena. Opomena poput one koju svećenici izgovaraju na obredu pepeljanja na blagdan Čiste srijede: „Čovječe, sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“. Možda je upravo ovo onaj “botun” koji nas resetira na tvorničke postavke.

Lijepa strana karantene

Kad bi na trenutak zanemarili činjenicu da se borimo s nečim neizvjesnim, a samim time i potencijalno opasnim kao što je obolijevanje od COVID – 19 , za mnoge ljude provođenje „karantene“ na koju smo pozvani bila bi idilična situacija. Zašto? Svi članovi obitelji su opet na okupu i mogu pregršt vremena uživati sa svojom djecom i ostalim ukućanima, konačno imaju priliku biti prisutni duhom i tijelom u svakom trenutku svog dana.

Nema stresa i jurnjave, prometnog kolapsa. Možemo više računa voditi i o prehrani i zdravije se hraniti na način da se više posvetimo kuhanju jela i redovito konzumiramo sve obroke u danu. Zbog izbjegavanja odlazaka u trgovine, hranu možemo nabavljati od lokalnih proizvođača. Ako imamo vlastiti vrt, možemo se i u njemu zabaviti pa usput odradimo i tjelovježbu. Zbog svega toga i činjenice da smo doslovce prisiljeni biti u kući, stignemo i zadrijemati pa smo vjerojatno i fizički odmorniji. Možda smo i raspoloženiji i opušteniji za seksualni život pa stvaramo korona baby boom generaciju. 😊

Realna strana karantene?

To bi bio onaj idealni scenarij. Ipak, nažalost, zbog svakodnevnog informiranja od strane medija  koji prate epidemiološku situaciju u našoj zemlji i koji bilježe povećanje broja zaraženih i prve smrtne slučajeve, ne možemo biti posve mirni u svojim glavama. S vremena na vrijeme, koliko god se trudili, u našim glavicama se pali lampica s pitanjima čijih se odgovora bojimo: „Što ako se zarazim ja ili netko od mojih bližnjih? Što ako netko od mojih voljenih smrtno nastrada? Što ako mi suprug/a dobije otkaz na radnom mjestu?“. Ovakva i slična promišljanja su sasvim normalna i moramo biti svjesni činjenice da se ona javljaju u svim glavama, a ne samo u našoj. To je onaj prirodni instinkt – pojačan oprez u situaciji opasnosti i evolucijska potreba da zaštitimo svoje najmilije. Samo što je trenutno ponajviše zakamuflirana u našim mislima – a mi psiholozi kažemo kako sve počinje od misli!

Filozofsko poimanje karnatene 🙂

Isto tako, moramo imati na umu da, bez obzira na to kako misao zvuči, ona nužno ne odgovara istini. Zapravo, ako zađemo čak i malo dublje, u jedno filozofsko poimanje, čitav naš jezik i govor kojim se svakodnevno služimo je zapravo jedna imaginarna stvarnost. Jednostavno govoreći, nešto postoji samo zato što smo mi to tako nazvali i imenovali. Ne nužno i u realnosti. Imajmo to na umu, posebice u ovim danima. Distancirajmo se od naših misli na način da sami sebi kažemo:

U redu, ovo je sada samo trenutna misao u mojoj glavi, nastala kao posljedica brige, no ne mora odgovarati pravoj istini – realnosti.

Važno je da se od svojih misli odvojimo prije nego one krenu „drmati“ našim tjelesnim sustavom u vidu ubrzanog rada srca, znojenja, omaglice, osjećaja nedostatka zraka itd. – svemu onom što se krije iza naziva „panični napadaj“. Jedan od najboljih načina da preveniramo taj „katastrofični“ roj misli u našoj glavi jest da se organiziramo. I sada vrijedi ono zlatno pravilo koje kaže kako je organizacija pola posla.

Planiranje je važno – čak i u karanteni!

Iznimno je važno da prije svakog novog dana dobro isplaniramo onaj sljedeći. Možda vam to na prvu zvuči kontradiktorno: „Pa što ću se sada isplanirati kada napokon imam cijeli dan pred sobom i ne moram nikud ići?“. E pa, dragi moji, upravo zbog toga jako je važno da u svakom dijelu dana znamo što nam je činiti. U suprotnom, velikoj većini dogodit će se scenarij neispunjenosti na kraju dana. Onaj dobro poznati nutarnji osjećaj grižnje savjesti jer smo dan potrošili bezveze, a koji nas onda sprječava u doživljaju ugode – uživanju, koje je uglavnom rezervirano navečer, u trenucima kada smo zavaljeni u naslonjač pred tv-om i slično.

Ne zaboravimo, svatko od nas ima potrebu osjećati se produktivno i korisno, imati neku svrhu svog postojanja. Neće nam se ništa strašno dogoditi ako smo tog osjećaja lišeni jedan-dva dana, ali na duge staze će utjecati na naše psihičko zdravlje. To će se onda manifestirati pojačanom anksioznošću i depriviranošću. Što nam je onda činiti?

U psihologiji je jako dobro poznat koncept SMART postavljanja ciljeva, koji će nam dobro doći i u ovoj situaciji. Prilikom definiranja svakodnevnih ciljeva, važno je da oni budu fomulirani na način da slijede sljedeća pravila:

  • Specifični – konkretno isplanirajte nekoliko zadataka toga dana i zapišite ih na papir. S obzirom na situaciju izolacije, mogu se odnositi na brigu o kućanstvu, brigu o djeci ili kućnim ljubimcima, tjelovježbu, kuhanje obroka, nabavku namirnica, čitanje knjiga, gledanje filmova, zajedničko provođenje vremena. Ovo posljednje je iznimno važno planirati. Bez obzira na to što sada najednom zajedno dijelite prostor čitav dan, to ne znači da se time podrazumijeva i da kvalitetno provodite vrijeme zajedno. Pazimo da jedni drugima ne budemo samo sustanari, vodimo računa da vodimo ispunjen suživot sa svojim ukućanima.
  • Mjerljiv – moramo znati koliko napredujemo prema cilju. Primjerice, ako smo se odlučili na usvajanje neke nove vještine ili hobija. Jesmo li na početku, na polovici puta ili smo ostvarili zadani cilj? Sve ono što smo ostvarili fino prekrižimo u našim bilježnicama. Taj naizgled djetinjast čin u kojem olovkom prešaramo napisana slova zapravo sa sobom nosi magičnu dozu ispunjenja i zadovoljstva samim sobom, a to je ono što želimo za sebe svakog dana – zato križajte!
  • Achievable – odnosno ostvarljiv: pazimo da ne postavimo sebi nedostižne ciljeve! Primjerice, ako mislimo da će ova situacija izolacije potrajati dugo vremena, možemo pred sebe postaviti prevelik broj ciljeva ili ciljeve koji su prekompleksni ili čija ostvarivost ne ovisi u potpunosti o nama (npr. tehnička podrška, suradnja s drugim ljudima, dostupni digitalni alati i sl.). Ako ne napredujemo tempom koji smo očekivali, lako ćemo zapasti u zamku frustracije koja onda djeluje demotivirajuće.
  • Relevantan – važno je da ciljevi odgovaraju našoj svakodnevnici, da su povezani s našom radnom, socijalnom ili obiteljskom ulogom, da odgovaraju našoj ličnosti. Primjerice, ako smo po prirodi introvert, cilj u kojem za taj dan planiramo ostvariti 5 video poziva s prijateljima, u konačnici za pojedinca može djelovati zamarajuće.  Važno je da postupno napredovanje prema nekom višem cilju ili ostvarenje većeg broja zadanih ciljeva obogati nas kao osobu te doprinese razvoju naše osobnosti na način da unaprijedi naša znanja i vještine.
  • Time measured – odnosno vremenski određen. Neki od nas će sebi zadavati manji broj tzv. svakodnevnih jednostavnijih ciljeva, neki će uz to postaviti i neke zahtjevnije ciljeve za čiju je  realizaciju potrebno više vremena. Važno je poštivati rok izvedbe i truditi se ne „probijati” granice i ne prokrastinirati. Zašto? Upravo zbog činjenice da „imamo cijeli dan pred sobom“ pa lako možemo ući u zamku da ostanemo u krevetu, a zatim lako nađemo izgovor kako sad ne možemo započeti jer smo se kasno ustali, prvo dok popijemo kavu, ručamo, pa nam iza ručka „padne život“ po dalmatinski i prođe dan… A to je ono što ne želimo.

Želimo iskoristiti svaki dan jer, kad ovo jednog dana prođe (a nadamo se  da ubrzo hoće), vjerujem da ćemo žaliti za ovim „vremenom u karanteni“. Vremenom u kojem smo bili pozvani da usporimo, da odmorimo… Da pored posla, kojeg sada obavljamo od kuće, ono dragocjeno dodatno vrijeme u danu koje smo dobili jer ga više ne gubimo na uobičajene prometne gužve, pametno iskoristimo. U nastavku predlažem nekoliko ideja što možete raditi.

Kultura u doba korone

Moram priznati da sam osobno oduševljena kulturom u doba korone.

Ovdje možete dobiti objedinjen popis kulturnih ustanova koje su virtualno odlučile otvoriti svoja vrata. Imate priliku iz udobnosti svog naslonjača pogledati posljednje kazališne hitove poput predstave „Kako smo preživjele“ u izvedbi ZKM-a ili „Vučjak“ u izvedbi HNK Zagreb i mnoge druge. Slažem se da doživljaj nije identičan onom kad sjediš u gledalištu i uzbuđeno čekaš početak predstave, no ipak osjećaj je lijep iz čistog razloga jer si se duhovno obogatio i barem malo proširio svoje vidike.

Za sve vas koji imate djecu, predlažem da ovdje pronađete neku digitalnu poslasticu i za njih prije nego što vam, u karanteni, živce dovedu do točke pucanja. 😊

Za sve knjigoljupce, prenosim sretnu vijest o mogućnosti online posudbe 116 e-knjiga Gradske knjižnice Marka Marulića, kao i posebnu ponudu učlanjenja u istu za 50kn.

Pobrinite se za svoje mentalno zdravlje!

I za kraj, vraćam se na psihologiju. Kao što možete vidjeti iz medija, brojni stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja također su odlučili biti što dostupniji građanima Lijepe naše kako bi im pružili savjetodavnu pomoć i podršku u ovom neizvjesnom vremenu. Na web stranici Društva psihologa Split možete vidjeti popis i kontakte svih udruga i ustanova, a posebno želim istaknuti broj broj 091 515 74 04, na kojem od 0-24 možete dobiti besplatnu psihološku pomoć ukoliko procjenjujete da se sami više ne možete nositi s ovom situacijom izolacije, straha i brige.

Za sve koji osjećaju pojačanu tjelesnu napetost, tjeskobu, nemir i slična stanja, predlažem da dvaput na dan odvoje vrijeme za vježbe progresivne mišićne relaksacije. Progresivna mišićna relaksacija jedna je od znanstveno dokazanih tehnika koja djeluje na prevenciju i smanjenje posljedica prekomjernog stresa, kao i na ublažavanje anksioznosti, zbog čega se osoba posljedično bolje osjeća.  Zvučni zapis vježbi možete poslušati ovdje.

#ostanitedoma

I da, to ne trebam posebno ni napominjati jer već i ptice na grani znaju: ograničite usmjeravanje pozornosti na medijska izvještavanja jednom do maksimalno dvaput dnevno. Pratite vijesti iz provjerenih medijskih kuća kojima inače vjerujete. Isto tako, držite se svoje svakodnevne rutine događanja jer to nam pomaže u očuvanju osjećaja sigurnosti. Naravno, uz svakodnevnu obvezu pridržavanja higijenskih standarda i #ostanimokodkuće. Vjerujem kako to stvarno više nije potrebno naglašavati. Ali, eto, nek se nađe! 😉

Napisala: Marina Bakota, mag.psih.

Podijeli

O autoru

Startup.hr

Misija udruge je biti neovisna središnja institucija kroz koju splitska tehnološka zajednica ostvaruje svoje opće interese. Vizija udruge je da tehnološki sektor bude najznačajnija gospodarska aktivnost u Splitu.