Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.

Postani član

Ja protiv sebe – natjecanje iz motivacije

Suzana Špika Šimera

Suzana Špika Šimera

03.09.2021.

Jeste li doktorirali samomotiviranje ili ste prvak u smišljanju izgovora?

Motivacija je kompleksna, višedimenzionalna i promjenjiva kroz vrijeme. Postoji velik broj teorija i sustava motivacije. Danas ih zaobilazim i preispitujem motivaciju na dnevnoj razini. Brze zaključke i odluke koje izvodimo automatski, koje smo prestali preispitivati i vozimo na autopilotu.

Sposobnost vs. motivacija

Stvarno niste sposobni ili ne znate zašto biste pokušali?

A priori stav “Ja to ne mogu/ ne znam” sa sigurnošću uvijek dovodi do istog ishoda – neće se dogodit jer niste ni pokušali. Vrijeme ide, ljudi odlaze, ideje propadaju, ciljevi se ne dosežu, a sve to ne jer niste sposobni nego jer niste motivirani. Ili vas je strah, kojem je u nazivniku opet motivacija – niste dovoljno motivirani da se suočite sa strahom i pokušate. 

Nedavno sam pročitala primjer sa hodanjem po dasci. Ako vas netko pita da hodate po dasci dugoj 20 metara koja je položena na tlo, bez problema ćete to napraviti. Znate da ste sposobni, da to vrlo lako možete i rizika nema. Ako je ta ista daska na 50 metara visine, brzo ćete zaključiti da to ne možete. Ipak je previsoko. Strah vas je. Što ako padnete? Ako je ta ista daska na 50 metara i trebate je prijeći jer s druge strane spašavate vlastito dijete, odjednom možete. Čak i ako niste sigurni, sigurno ćete pokušati. Vaša sposobnost hodanja po dasci je jednaka u sva tri slučaja, promijenila se motivacija pod utjecajem percepcije okolnosti. Promijenila se procjena rizika, tj. njegova isplativost.

O čemu promisliti sljedeći put kad brže bolje zaključite da nešto ne možete:

  1. Da li je stvarno istina da nemam sposobnost ovo napraviti?
  2. Što je najbolje što se može dogoditi ako uspijem?
  3. Što je najgore što se može dogoditi ako ne uspijem?

Ako zaista nešto niste sposobni napraviti, pitanje je da li želite biti. Ako da, imate definiran prostor za osobni razvoj. Ako ne, proslijedite priliku te nastojte ne misliti o njoj kao o propuštenoj. Poštujte sebe u svojoj odluci i ne unosite si nemir. Drugo pitanje se odnosi na procjenu dobitka koji vam može biti vrijedan motivator da se pokrenete i usudite. Treće je procjena rizika u svrhu osvješćivanja kako posljedice možda nisu u tolikoj mjeri katastrofalne da bi vas odvratile od pokušaja.

Ljubav vs. motivacija

Nije to to ili ste stvarno lijenčine?

Ovo je jedan od razloga zašto kao HR ozbiljno shvaćam svako zapošljavanje. Osoba nije broj. Dolazi sa svojim interesima, vrijednostima, snovima i ambicijama. Što kad je mismatch osobe i radnog mjesta? Nerijetko u životopisima vidim “traganje za samim sobom”. Na primjer, imate kombinaciju srednje tehničke škole pa fakulteta društvenog smjera te još nekoliko manje ili više povezanih seminara. U redu je tražiti sebe i ne odustati dok god se ne pronađete.

Na intervjuu je potrebno ustanoviti osjeća li osoba ljubav prema poslu za koji se prijavila. Ako je tu slučajno, motivacija će vrlo brzo splasnuti. Kad radite posao koji ne volite, u pravilu ste nezadovoljni, nesretni i manje produktivni. U situacijama kad se slučajno zalomite na nekom poslu, posao možete obavljati korektno, ali “mlako”. Gubi se voljni moment za sve dodatno i bolje, kao i potpuni osjećaj postignuća kada nešto uspješno dovršite. Najbolja verzija sebe smo kada radimo nešto iz ljubavi.

Ako ćemo pretočiti i u međuljudske odnose, pravilo je jednako. Sigurno sad nisam rekla ništa novo, ali zašto se onda mirimo sa osrednjim ili lošim poslom (ili odnosom)? Zato jer ne volimo promjene. Rizične su i bolne pa radije biramo biti tu gdje jesmo. Malo ili puno nesretni ili nezadovoljni, ali barem sigurni u to što možemo očekivati i sutra i prekosutra i svaki dan do kraja života. Prekrasna i sigurna zona komfora.

Ako se nalazite na poslu koji vas “ubija”, možda nemate problem sa motivacijom za rad, ili bolje rečeno – niste lijenčine. Možda jednostavno taj posao nije najbolje rješenje za vas!

O čemu promisliti ako svaki dan samo čekate da taj dan prođe:

  1. Da li sam sretan na poslu kojeg radim?
  2. Što me u životu pokreće?
  3. Kako izgleda moj tipično dan, a kako želim da izgleda?

Prvo pitanje sam vezala konkretno za posao, ali se može odnositi na bilo koga ili što. Ako je odgovor da, drago mi je zbog vas i slobodno preskočite ostala pitanja. Ako je odgovor ne, promislite da li ste spremni na promjenu. Smjer promjene možete dobiti odgovarajući na druga dva pitanja. Ako ste pak zaključili kako je promjena “veće zlo” od trenutne situacije, nastojte iz te odluke izvući motivaciju za dalje jer odluka je vaša.

Izbor da stanje ostane jednako umjesto da nešto mijenjate je vaš. Radi se o preuzimanju kontrole i odgovornosti za vlastiti život što je za vas sigurno puno adaptivniji i zdraviji stav od onoga da vašim životom upravljaju drugi ljudi i okolnosti. U trećem pitanju namjerno pitam o danu, a ne o trogodišnjim i petogodišnjim planovima jer ono što najčešće zaboravimo je živjeti u sadašnjosti. Život se događa svaki dan. Vaše dnevne aktivnosti određuju vašu kvalitetu života i zadovoljstvo njime, a ne nešto što će se možda dogodit za tri ili pet godina.

“You often feel tired, not because you’ve done too much, but because you’ve done too little of what sparks a light in you,”

-Alexander Den Heijer, Nothing You Don’t Already Know.

Vrijeme vs. motivacija

Stvarno nemaš vremena ili imaš pametnijeg posla?

Svi imamo jednaki broj sati u danu, stvar je prioriteta. Za ono što smatramo vrijednim (odnosno vrjednijim) svog vremena, u to ga biramo uložiti. U našoj glavi se stalno vrše ROI (return on investment) procjene za sve što život sadrži. Uspoređujemo aktivnosti prema tome koja će nam donijeti ono što više želimo ili više onoga što želimo te biramo uložiti vrijeme u tu aktivnost nauštrb druge.

Nudi vam se prilika za dodatni posao mimo vašeg primarnog posla i zaključite da nemate vremena. Nije istina. Imate vremena nego birate to vrijeme uložiti u nešto drugo – u hobi, obitelj, gledanje serija. I sve je to uredu, samo budite svjesni da vremena u danu imate jednako koliko i ostatak čovječanstva te da se radi o vašem izboru u što ćete ga uložiti.

O čemu promisliti sljedeći put kad zaključite da ste tako turbo zauzeti stvarima od svemirske važnosti?

  1. Imam li jasno definirane ciljeve u životu?
  2. Računam li točno životni ROI ili se samozavaravam? 
  3. Može li neko vrijeme biti pametnije uloženo?

Osnova produktivnog rasporeda vremena u određene aktivnosti je da znate što su vam ciljevi. Ako vrludate, vrludat će i vaše aktivnosti u koje ulažete vrijeme. Vrijeme će proći, a vi nećete biti bliže vašem cilju. Za početak definirajte ciljeve. Sigurno nećete stići ako ne znate kamo idete. U drugom pitanju analizirajte aktivnosti u koje ulažete vrijeme. Ne mora baš svaka budna minuta biti korak prema cilju, potrebno se i odmoriti, stati i razmisliti. Ali za aktivnosti u koje birate uložiti većinu svog vremena budite sigurni da su ispravan put prema cilju. Samozavaravanje može biti u obliku linije manjeg otpora kad birate određenu aktivnost jer je lakša ili vremenski kraća, ali nedovoljno vodi prema cilju.

Samozavaravanje je također uvjeravanje sebe da zaista za nešto nemate vremena. Korisno je promislit zašto za to nešto uporno odbijate pronaći vrijeme. Dio lijeka za samozavaravanje je u trećem pitanju. Zaključili ste da vam više od svega treba odmor. Treba li vam jedna epizoda omiljene serije ili baš vikend maraton? Balans u životu je koristan.

Ja sam prvak u smišljanju izgovora upravo u kategoriji VRIJEME vs. MOTIVACIJA

Nemate vremena za tjelovježbu? Sigurno? Niti 10 minuta za kratki intenzivni trening? Ako vam treba izlika za tjelovježbu, slobodno se javite. Imam ih oko pola milijuna na lageru. Sve redom različite verzije rečenice “Nemam vremena.” To mi je, uz HR, uža specijalnost. 🙂 Ako se usudite podijeliti svoje izlike u komentarima, dajem i ja svoje na uvid. Ako ne, ostajem samoprozvani prvak u ovoj kategoriji 😛

Podijeli

Povezane novosti