Moj dojam je da je burnout kao stanje među poslovnim ljudima prilično normalizirano – nije rijetkost čuti da zaposlenici i voditelji među sobom govore „u burnoutu sam, imam previše posla“, pritom ne misleći na „pravi“ burnout, nego na nešto veće poslovne zahtjeve koji su pred njima i koji im stvaraju veću količinu stresa, ali za koju ipak procjenjuju da se s istom mogu nositi. 

Međutim, ima i onih koji burnout zaista doživljavaju. Doživjeti pravi burnout može biti zaista negativno i zastrašujuće iskustvo.

Kako dolazi do burnouta?

Burnout je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim i velikim stresom.

Do burnouta mogu dovesti situacije poput:

• dugotrajne izloženosti nerealnim zahtjevima za koje procjenjuješ da nemaš resurse s njima se nositi 
• nedostatak kontrole nad svojim poslom – npr. ne možeš utjecati na odluke o tome da se zaposli dodatna osoba za pomoć u poslu kojeg kontinuirano radite prekovremeno; nemogućnost da kažeš „ne“ na određene zadatke i sl.
• nejasna očekivanja – ako ne znaš što tvoj nadređeni od tebe očekuje, vrlo je vjerojatno da se na poslu nećeš osjećati ugodno te da ćeš biti u stanju kontinuirane anksioznosti 
• loši međuljudski odnosi – možda imaš šefa koji vas mobbingira, kolege koji spletkare i sl., što može dovesti do osjećaja se ne uklapaš u okolinu, a istodobno ju smatraš prijetećom i nesigurnom
• nedostatak balansa privatno-poslovno –  primjerice, ako kontinuirano radiš prekovremeno, i to još pod velikim pritiskom, druge će važne uloge u tvom životu početi patiti te ćeš vrlo vjerojatno početi osjećati nezadovoljstvo time

Kako se stres nastavlja kroz dulji period vremena, dolazi do gubitka interesa i motivacije, koja se nalazila tu kad si prihvaćao/la određenu poslovnu ulogu.

Kako se osjećaju ljudi u burnoutu?

Ljudi u burnoutu često se osjećaju:

• kontinuirano nesretno 
• nezadovoljno na poslu
• bespomoćno i kao da, što god napravili, ne mogu pozitivno utjecati
• cinično
• bezidejno i nekompetentno iako objektivno imaju sve kompetencije za obavljanje posla

Kako je količina stresa u burnoutu zaista visoka, efekti istog se prelijevaju i na privatni život, tako da mogu patiti i privatni odnosi, gdje primjerice gubiš interes i energiju za druženje s prijateljima, igru s djecom, razgovore s partnerom i sl. 

U konačnici, stres može utjecati i na fizičko zdravlje, narušavajući funkcioniranje imunosustava, stoga nije čudno da možeš češće nositi s prehladom, glavoboljama ili migrenama, probavnim problemima i sl. Česti su problemi i s nesanicom ili apetitom (povećan ili smanjen). 

Koji su znakovi burnouta?

Kako prepoznati jesi li u burnoutu?

• ako nemaš volje ni za čim
• osjećaj besmisla i unutarnje praznine
• ako ne nalaziš barem malo zadovoljstva u zadacima koje radiš
• imaš dojam da si stalno umoran/na
• imaš dojam da, što god napraviš, to nije dovoljno dobro ili se ne cijeni
• ne uživaš u stvarima na poslu u kojima si prije uživao/la 
• izoliraš se od drugih 

Svakome se od nas dogode opisana stanja. Međutim, ako ovakav osjećaj traje dulje vremena, moguće je da si na putu burnouta.

Burnout se ne događa preko noći, već se podmuklo „došulja“ ako ne prepoznajemo simptome na vrijeme.

Kako si pomoći?

• popričaj s nekim bliskim o tome što osjećaš – kad nekome ispričaš svoje probleme i podijeliš emocije i misli koje nosiš, otvaraš mogućnost za dobiti podršku i savjet. 
• pronađi osobe koje su doživjele burnout te popričaj s njima, saznaj što im je pomoglo u toj situaciji. Probaj prepoznati koje savjete možete primijeniti kod sebe.
• pronađi nešto što te veseli mimo posla i dediciraj vrijeme za to – potrebno je „nahraniti“ um i stvarima u kojima uživaš, tako da pokušaš napraviti balans i s pozitivnim emocijama
• ako nisi u mogućnosti promijeniti posao koji te je doveo do burnouta, pokušaj pronaći barem 3 stvari koje te na poslu vesele te se fokusiraj na njih
• provedi vježbu postavljanja prioriteta sam/a sa sobom – potrebno je maknuti fokus s onoga što te je dovelo do burnouta (posao) na ostala područja života koja smatraš bitnima. Na taj način „treniraš“ mozak da pronalazi i pozitivne aspekte u tvom životu:
  • Što mi je u životu bitno?
  • Što me veseli?
  • Na što se želim fokusirati?
  • Kako ću omogućiti samom sebi da usmjerim svoje vrijeme i energiju na stvari koje me ispunjavaju?
  • Kako ću se kontinuirano podsjećati na svoje prioritete?
  • Što mi je potrebno da kažem „ne“ stvarima/događajima i ljudima koji me udaljavaju od prioriteta? (postavljanje granica) 
• fizički se kreći – otiđi u šetnju, ostavi ekrane i pokreni svoje tijelo. Tijelo aktivno komunicira s umom i emocijama. Ako pokreneš tijelo, pokrenut ćeš i endorfine, koji su hormoni sreće

Kao najvažniji savjet bih izdvojila:

potraži stručnu pomoć u nošenju s burnoutom!

Psiholozi i psihijatri su stručni ljudi koji kroz različite tehnike mogu pomoći da se sa stresom nosiš na kvalitetan način. 

Nije sramota tražiti pomoć, dapače – to je velika snaga!

Fotografije: Unsplash