Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Pozornica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Splitu 1. i 2. lipnja 2023. svijetlila je zelenom bojom. Ugođaj je bio fascinantan, osvjetljenje iz kazališnih rekflektora obasjavalo je barokne lože i obuklo cijelo kazalište u zelenu boju.
Drugo izdanje Green Future konferencije okupilo je međunarodne tehnološke lidere, tvrtke, institucije, kreatore politika, znanstvenike i druge dionike iz sektora održivog razvoja.
Pedesetero govornika iz svijeta i Hrvatske okupilo se u našem gradu. Došli su razmijeniti ideje i iskustva iz područja zelenih tehnologija, urbane i e-mobilnosti, održivog poslovanja i energetike.
Zaslužujni za to su organizatori Ognjen Bagatin, Tomislav Buljubašić i Marijan Čipčić iz Green Future Conference, trojica entuzijasta koji su pokrenuli ovu uspješnu priču s ciljem pokretanja priče o zelenoj tranziciji i pozicioniranja Splita kao idealnog mjesta za ovakvu vrstu događaja.
Za vrijeme trajanja dvodnevne konferencije, ispred HNK je Grad Split, kao aktivni sudionik događaja, postavio šator u kojem je predstavio svoja tehnološka rješenja kroz Smart City Split aplikaciju. Dakle, i mi konja za utrku imamo!
Misija konferencije je održivi život 2050. Došli smo do prekretnice i moramo prijeći na zeleno.
Kao društvo neprestano iskorištavamo znatne prirodne resurse, što šteti Zemljinoj klimi, bioraznolikosti i budućem životu.
Što zeleni prijelaz uključuje, kako tehnologija može pomoći i što je već sada dostupno?
Tri područja su u fokusu ove konferencije:
1. OKOLIŠ Kako nam tehnologija može pomoći da se prilagodimo klimatskim promjenama? Shvaćamo li da se klimatske promjene događaju zbog navika svakoga od nas?
2. ENERGIJA Što su alternativni izvori energije i u kojoj su fazi tehnološkog razvoja i primjene u svakodnevnom životu?
3. E- MOBILNOST Koji su alternativni oblici urbane mobilnosti? Koliko smo spremni promijeniti svoje navike, udobnost i politiku u korist održive budućnosti?
Tehnološki lideri, poduzetnici, znanstvenici, aktivisti i kreatori javnih politika podijelili su s publikom svoja rješenja i iskustva u potrazi za odgovorom na pitanje:
Kako dizajnirati efikasnije društvo i ekonomiju uz zelene tehnologije?
Nedavno sam na jednom predavanju čula da dizajner ima odgovornost za prostor i vrijeme. Potpuno točno. Uz održivost bi se trebala vezati odgovornost jer ne ide bez nje.
Klimatska kriza jedna je od najvećih prijetnji čovječanstvu danas. Više nitko ne dvoji o tome postoji li uopće problem. Učinci klimatske krize vidljivi su nam lokalno, ali i u čitavom svijetu kroz porast prosječnih temperatura, ekstremne vremenske prilike, promjenu inteziteta i učestalosti padalina, porast razine mora itd.
Emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim djelovanjem jedan su od glavnih uzročnika klimatske krize. Europska Unija svojim ambicioznim planom obvezala se prema Pariškom sporazumu na obvezu smanhenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u odnosu na emisije iz 1990. godine.
Zašto je EU donijela ovu regulativu? Zato što naše ponašanje prema okolišu ostavlja trajan trag, poput otiska. Zato u ovom slučaju pričamo o ugljičnom otisku.
Što je ugljični otisak? Ugljični otisak predstavlja količinu ispuštanja CO2 i drugih stakleničkih plinova u atmosferu koju izravno ili neizravno uzrokuje neka osoba, tvrtka, proizvod ili događaj.
Potrošnja energije, logistika i putovanje najviše doprinose uvećanju ugljičnog otiska te imaju najveći utjecaj na klimatske promjene.
Ipak se (po)kreće.
Odgovorno i održivo poslovanje i ponašanje uvelike može smanjiti ugljični otisak pojedine tvrtke, organizacije ili zajednice. Zato svojim djelovanjem svatko od nas može poduzeti korake kako bi ostavljao manje otiske i pomogao u prevladavanju klimatske krize.
Tvrtke na području EU obvezne su po najnovijim regulativama Unije smanjiti otisak te su dužne ukalkulirati nove strategije u svoje poslovanje.
Kao što sam čula na ovoj konferenciji u više navrata, održivost je tu da bi ostala i to se neće promijeniti. Jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih metoda nadoknade CO2 je sadnja stabala:
tisuću stabala odrasle šume može godišnje pohraniti, odnosno kompenzirati, čak do 25 tona CO2.
U nastavku ću izdvojiti važne i zanimljive poruke s nekoliko predavanja ovogodišnje Green Future Conference.
A otkud prvo krenuti nego od svoje kuće!? Čuli ste za Boranku, akciju pošumljavanja opožarenih područja. Jeste li znali da je Boranka dio šire akcije tj. programa CO2MPENSATING BY PLANTING? Nismo ni mi. Ovo je prvi program neutralizacije ugljičnog otiska sadnjom stabala u Hrvatskoj.
To smo čuli u prezentaciji Saveza izviđača Hrvatske, koji su zajedno s agencijom Hearth i Hrvatskim šumama napravili taj program, praktički sistem ključ u ruke, samo trebate doći ako želite sudjelovati, a i posjetiti stabla koja ste pomogli posaditi.
Rezultat: 100 000 zasađenih stabala u Hrvatskoj do sada!? Edukativni dio projekta je program za škole Šumoborci, koji uključuje edukacije o važnosti šuma i zaštite okoliša.
‘Social scientists are the most important now.’ Matt kaže da ne treba biti genijalac za promijeniti stvari i vidjeti što kao društvo trebamo promijeniti. Kako razmišljamo je super važno. Danas moraš imati mišljenje.
Naše ceste nisu dizajnirane za nas nego za automobile. Trebamo ponovno vratiti sebi prostor u gradovima. Moramo staviti čovjeka na prvo mjesto i za njega graditi infrastrukturu. Moramo raditi stvari jednostavnije i staviti čovjeka u centar zbivanja i njegove potrebe, inače se ništa neće promijeniti.
Sigurno znate za najpoznatiji zeleni neboder u Milanu, onaj na kojem raste šuma. Zaštitni znak Milana i najpoželjnija nekretnina za život. Najučinkovitija strategija snižavanja temperature u gradovima (a znamo da su gradovi toplinski otoci) je sadnja i povećanje broja stabala.
Fascinantno je bilo čuti i vidjeti kako su to uspjeli. Stabla su testirali na vjetar brzine tornada u jednom od dva laboratorija!? Sve je pomno testirano i planirano, svaki detalj, da bi se moglo održati i rasti. Čitav eko sustav, sustav navodnjavanja u vlasništvu je grada Milana, a ne vlasnika stanova.
Promjena u energetskoj tranziciji prema obnovljivim izvorima se događa. Sada. I u Hrvatskoj. Ali za promjenu treba stvoriti uvjete, smanjiti birokraciju, čak i za liderstvo treba stvoriti uvjete. Vidjeli smo primjere dobre prakse širom Europe. Od Berlina do Švedske.
Ono što je meni privuklo pažnju je holistički pristup, koncentrirajmo se na ljude. Ono što radimo sada, strategije koje sada poduzimamo oko obnovljivih izvora dat će rezutate kroz desetljeća koja dolaze.
Švedska tehnološka tvrtka, učinkovitost u pomorskom prijevozu, radikalno pomicanje performanci električnih čamaca i brodova.
Najdojmljiva prezentacija o električnim hidrogliserima, nula emisija, bez buke, nula vibracija. Rješenja i za mini trajekte za javni prijevoz. Izgledaju kao da lebde, ne stvaraju valove. Jedan primjer kako alternativni prijevoz može biti efikasniji od konvencionalnog.
Najentuzijastičniji gost. Putujući Azijom, zgrozio ga je prizor plaže pretrpane plastičnim bocama te ju je naumio očistiti. Postao je senzacija sa svojim uspješnim akcijama i sve se pretvorilo u pokret.
Sebe je nazvao trashpacker, najprije je bio backpacker. Fantastičan tip!
Koja rješenja stvarno trebamo da spasimo svoj dom? Prelazak na obnovljive izvore energije. Pred nama je dug put, stara rješenja nam više ne trebaju. Trebamo efikasnija rješenja koja će biti vidljivija u kraćem periodu.
Dobra informacija je da se već sada više novca ulaže u climatetech nego u fintech. Digitalne tehnologije će oblikovati energetski sustav budućnosti. Trebamo nove platforme za povećanje sustava vjetra, vode i solarnih sustava.
“Počnimo sada graditi budućnost bez ugljika!”, poručio je Hayden.
Svi su zapravo govorili isto – moramo mijenjati i redizajnirati način kako živimo, mijenjati navike jer po starom više ne ide.
Izgradnja ekosustava čistih tehnologija je izazov i maratonski put promjena je pred nama.
Business as usual više nije opcija.
Već se radujemo sljedećoj Green Future konferenciji u Splitu!
Fotografije: Milan Šabić
Podijeli
