Kako već i ptice na grani znaju, Erasmus+ je europski program za obrazovanje i osposobljavanje, koji nudi brojne prilike mladima te obrazovnim institucijama u Europi.

Kroz razmjene, mobilnost, stručno usavršavanje i međunarodnu suradnju, Erasmus+ promiče međukulturalno razumijevanje i obogaćuje obrazovanje mladih ljudi.

Program, također, doprinosi jačanju europskog identiteta i razvoju kompetencija potrebnih za uspješno sudjelovanje u globalnom društvu.

Prilike za svakoga

Osobno sam sudjelovala u više vrsta Erasmus+ projekata, ali mislim da su one ključne i lako dostupne svim mladima sljedeće:

1.) Kratkoročne razmjene mladih/projekti – obično traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o konkretnom projektu. Tijekom razmjena, mladi se okupljaju iz različitih zemalja Europe kako bi sudjelovali u raznim aktivnostima i programima. Tematski fokus varira od projekta do projekta, ali obično se bave pitanjima kao što su međukulturalno razumijevanje, aktivno građanstvo, razvoj vještina, ekologija, umjetnost i kultura, te različite društvene teme. Više informacija potraži ovdje.

2.) Europska volonterska služba (EVS) – omogućuje mladima da volontiraju u drugim zemljama Europe i izvan nje. Trajanje EVS-a obično varira od 2 mjeseca do 12 mjeseci, ovisno o projektu i organizaciji koja provodi volontiranje. Mladi ovim putem imaju priliku sudjelovati u različitim volonterskim aktivnostima koje se bave širokim spektrom tema, uključujući obrazovanje, kulturu, okoliš, socijalnu integraciju i druge. Ovo iskustvo pruža mladima priliku za razmjenu kultura, stjecanje novih vještina i obogaćivanje svog osobnog i profesionalnog razvoja putem volontiranja u različitim državama i okruženjima. Više informacija potraži ovdje.

3.) Erasmus+ studijski boravak (SMS) – omogućuje studentima diljem Europe studiranje na partnerskim sveučilištima. Trajanje boravka obično varira od nekoliko mjeseci do godine dana, ovisno o dogovorenom programu i sveučilištu domaćinu. Tijekom boravka, studenti sudjeluju u akademskim aktivnostima kao što su predavanja, seminari i istraživanja. Studenti mogu birati između različitih destinacija i sveučilišta kako bi obogatili svoje obrazovanje i stekli međunarodno iskustvo. Tematski fokus i predmeti koje studenti mogu studirati tijekom Erasmus boravka ovise o njihovom odabiru i dostupnim programima na partnerskim sveučilištima. Više informacija potraži ovdje.

4.) Erasmus+ stručna praksa (SMP) – omogućuje stjecanje praktičnog znanja u struci tijekom boravka na partnerskim organizacijama diljem Europe. Trajanje prakse obično varira od 2 do 12 mjeseci – tijekom stručne prakse, studenti sudjeluju u stvarnim radnim zadacima i aktivnostima kako bi stekli praktične vještine i iskustvo u svojoj struci. Cilj ovog projekta je omogućiti studentima da steknu praktično iskustvo u stvarnom radnom okruženju, unaprijede svoje vještine i povežu teoriju s praksom. Više informacija potraži ovdje.

Najbitnije je kvalitetno se informirati!

Iako se radi o raznim tipovima projekata i prijava, važno je naglasiti da sve potrebne informacije (van linkova u članku), kao i ostale vrste projekata, možeš pronaći na stranicama Europske Unije.

Također, glavna razlika između četiri navedena tipa je da je za kratkoročne razmjene i EVS nužno pratiti ažurno otvorene prijave (zasad samo putem FB grupa za kratkoročne projekte te putem EVS web stranice za volontiranje), dok natječaji za studijski boravak i stručne prakse izlaze na web stranicama sveučilišta, većinom jednom godišnje.

Kako je doživjeti Erasmus iz prve ruke?

Iako sam do sada sudjelovala na više tipova razmjena, zadnji posjet Islandu bio je poseban – radilo se o projektu Mystery shopping Training for youth leaders and youth workers, koji se održao u Reykjaviku od 3.-9.9.2023. godine.

Projekt je fokus interesa usmjerio na borbu protiv alkohola i općenito problema ovisnosti –  kroz razna iskustva, diskusije i razmišljanja sudionika. Na svim aktivnostima sudjelovali su članovi udruga iz različitih zemalja – Litve, Norveške, Srbije, Bosne i Hercegovine, Islanda, Slovenije i Hrvatske.

Važno je naglasiti da smo, osim edukativnog sadržaja, dobili i slobodno vrijeme za istraživanje glavnog grada i prirodnih ljepota Islanda, što nam je svakako omogućilo još bolje razumijevanje kulture i običaja države u koju smo stigli. 

Aðalsteinn Gunnarsson, koji je bio naš veseli domaćin na Islandu, podučio nas je kako se ta svestrana država bori s problemom alkohola te što on zapravo znači za njih:

„Naš cilj je naglasiti važnost javnog blagostanja i zdravlja, čuvati snažne zakone koje imamo o alkoholu i stvarati okruženje slobodno od alkohola kao i drugih droga. Strategija je usmjerena na širenje informacija i izlaganje industrije alkohola s prevencijom utemeljenom na dokazima. Núll Prósent je pokret mladih koji potiče mlade ljude da se uključe u zajednicu, javno izražavaju svoje mišljenje i sudjeluju u vršnjačkim grupama. Sudjelovanje s delegatima u mnogim suradničkim grupama ključan je faktor za širenje informacija. Uloga uzora je važna, a mladima pružamo priliku da budu svoji, slobodni od utjecaja industrije.“ 

Osim toga, naglasio nam je i zanimljive činjenice o Islandu i zašto bi upravo ti trebao/la tu državu odabrati za svoj sljedeći Erasmus+:

„Imamo bogatu tradiciju pripovijedanja priča. Imamo riječ “jæja” koja može razbiti led u bilo kojoj situaciji i može značiti apsolutno sve ili ništa. Generacija moje majke odrastala je u kućama od treseta. Jedemo čudnu hranu, zapravo gotovo sve.“

Cita Jenko, Slovenka koja je bila jedna od organizatorica projekta, predstavila je svoju udrugu i njihov cilj: 

„Naša organizacija “No Excuse” provodi radionice o alkoholu i drugim (uključujući ilegalne) tvarima u osnovnim školama. Također provodimo projekt Mystery Shopping kako bismo smanjili prodaju alkoholnih proizvoda maloljetnicima. Potičemo mlade ljude da postanu aktivni u svojim zajednicama putem radionica, događanja i konferencija na kojima mogu steći vrijedne informacije, kako za sebe, tako i za društvo“.

Prokomentirala je i projekt u čijem je bila vodstvu:

„Projekt se iskazao vrlo informativnim jer mi je pružio bogatstvo informacija o upotrebi alkohola i strategijama prevencije koje su primijenjene u drugim zemljama. Posebno me intrigirala prevalencija alkoholne kulture među balkanskim zemljama. Također sam impresionirana strategijama koje su primijenile Litva, Island i Norveška te se nadam se da ćemo neke od tih strategija implementirati u Sloveniji u budućnosti.“

Za kraj je opisala Sloveniju i skromno sve pozvala da je posjete:

„Slovenija je mala zemlja koju karakteriziraju obilne planine, šume i relativno kratka obala. Ponosimo se poznatim filozofom Slavojem Žižekom, koji uživa međunarodno priznanje.“

Odvažite se, krenite i upoznajte Europu iz nekog drugog kuta!

Fotografije: Paula Srdanović