Digitalna karijera: Tajne uspješne developerske karijere

Višegodišnji Netokracijin projekt koji povezuje studente i poslodavce, ovoga se puta održao u virtualnom okruženju u petak, 4.12. s početkom u 11 sati putem Zoom platforme.

Nakon varaždinskog FOI-a, osječkog FERIT-a te zagrebačkog FER-a, panel rasprava „Kako razviti uspješnu developersku karijeru”, pod vodstvom izvršne urednice Netokracije, Ana Marije Kostanić, zaključena je sa FESB-om u suradnji sa Optimo Routeom, uspješnim zagrebačkim startup-om, telekomunikacijskim gigantom Hrvatski Telekom, tvrtkom i digitalnom agencijom Seekandhit te udrugom mladih programera, DUMP. Tako su studenti FESB-a, ali i svi zainteresirani mogli poslušati izlaganja uspješnih hrvatskih IT stručnjaka i postavljati im pitanja.

Uvodno predavanje održao je Marin Šarić, CEO tvrtke Optimo Route. Nakon što je 13 godina proveo u inozemstvu te magistrirao robotiku i kombiniranu elektrotehniku – računarstvo te je radio i u Silicijskoj dolini, vraća se u Zagreb s idejom za startup. Danas je to veoma uspješna tvrtka za planiranje rasporeda i putovanja radne snage koja posluje s više od 2000 klijenata diljem svijeta.

Kako se odlučiti za tvrtku/tim?

Pitanje na koje nam je Marin pokušao iz svog iskustva dati odgovor jest kako pronaći dobru ekipu, odnosno tim te se uspješno usavršavati u svijetu IT-a; u kojem timu raditi, od koga učiti, tko su ljudi koje ćeš viđati svaki dan. Uspoređuje prestižna sveučilišta i veće tvrtke te navodi da i to ima svoje prednosti i mane te šanse za upasti u dobar i kvalitetan tim su tim manje što je tvrtka veća.

Savjetuje da se ne povedete sa imenom tvrtke, već da pomnije istražite s čim se tvrtka bavi, zanima li vas to te da se ne ustručavate postavljati pitanja, npr. “Od koga ste vi najviše naučili? Koji je najteži projekt na kojem ste do sada radili?” Ističe kako su mu odgovori na ova pitanja uvelike pomogli da se odluči gdje na koncu želi raditi.

Naglašava da pojedinca zapravo najviše određuje tim u kojem radi i ljudi od kojih svakodnevno uči te potiče na istraživanje i stvaranje kontakata s osobama koje su godinama u ovom poslu.

Nemojte bježati od pogrešaka

Ana Marija je zatim predstavila i ostale sudionike u panel raspravi; Tonči Kučić – tehnički voditelj Hrvatskog Telekoma koji je diplomirao na FESB-u te je kroz 15 godina iskustva imao priliku okušati se u svim radnim procesima fiksnog i mobilnog operatera, zatim CTO tvrtke Seekandhit, Andrej Boboš sa preko 20 godina iskustva u software developmentu te Krešimir Čondić, student FESB-a te predsjednik udruge DUMP.

Andrej Boboš, nakon predstavljanja svoje tvrtke ističe kako programeri koji dođu raditi kod njih odmah budu uvršteni na stvarni projekt, sa seniorima i svim ostalim članovima tima kako bi se što brže i kvalitetnije integrirali u posao. Naglašava kako je važno griješiti – pogreške su jako bitne i od njih ne treba bježati jer se iz pogrešaka najviše nauči.

Koncept, a ne jezik

Tonči se nadovezuje sa crticama iz vlastitog iskustva, gdje je, kako kaže, u svojoj prvoj tvrtki u kojoj je bio zaposlen, prošao kroz sve dijelove razvoja i različite projekte te mu je to pomoglo da se pronađe i na koncu opredijeli za ono što ga zanima. Savjetuje svim studentima i studenticama da se ne fokusiraju na programske jezike, već na koncepte. Da nauče razmišljati, dostavljati svoja rješenja na probleme koje imaju te da je sintaksa programskog jezika nešto što se lako nauči. Također, ističe da se ne bi trebalo ograničiti na samo jedan programski jezik ili framework već da imaju na umu da su programeri ‘problem solveri’ te da je programski jezik na koncu samo alat kojim se programeri koriste.

Nadalje, priča o važnosti evaluacija i praćenje vlastitog napretka te ako napredak ne vidite ili ne osjećate to je znak za promjenu. Iznimno je bitna otvorenost prema učenju jer kao što svi već znamo, IT svijet je iznimno dominantan i brzo se mijenja, te ono što smo znali jučer, možda nam danas više neće trebati te ćemo morati učiti nešto novo.

Angažiranost studenata, projekti, soft skills

Na Ana Marijino pitanje o tome koliko su studenti angažirani što se tiče usavršavanja svojih znanja van samih predavanja i kolegija, Krešimir kaže da kroz udrugu DUMP i brojne radionice koje organiziraju prođe povelik broj studenata, no da ima i onih koji se ne aktiviraju na vrijeme, odnosno koji čekaju diplomu kako bi se ubacili u posao, što smatra da nije dobro i da bi trebalo što ranije stjecati iskustva i vještine koje će naposljetku dati prednost nad onima koji nisu iskoristili te mogućnosti.

Marin se nadovezuje savjetom kako samo programiranjem možete postati dobar programer, nevažno u kojem segmentu, bilo to web aplikacije, mobilne aplikacije ili programiranje igrica, bitno je raditi na projektima jer se tako najefikasnije i najbolje uči. Ako nemate ideju za projekt, možete pronaći nekakav ‘open source’ projekt i pokušati dodati neku funkcionalnost. Čak i ako se vaše rješenje odbije, već ste bogatiji za jedno iskustvo za razliku od nekoga tko na fakultetu prolazi s ocjenom odličan. Andrej dodaje da je jako važan i razvoj „soft skillova“.

Što se samog fakulteta tiče, Tonči smatra da ga treba završiti jer on ipak daje malo širu sliku o području te preko njega upoznajete prijatelje i svoje buduće kolege s kojima ćete jednog dana raditi. Učvršćujete poznanstva i gradite odnose. Također dodaje da ocjene na fakultetu nisu mjerilo znanja te da osoba koja prolazi s 5 ne mora nužno postati izvrstan programer. Njegova poruka je da se ne bojite developmenta, već da vjerujete u sebe i da ne budete previše samokritični.

Nije važno u čemu programiraš, već kako programiraš

Pitanje koje postavlja Ana Marija glasi što oni kao poslodavci konkretno gledaju i kako procjenjuju projekte s kojima dođe osoba koja se želi kod njih zaposliti. Marin odgovara kako je bitno ‘majstorstvo’, odnosno da, što god odaberete, bilo kakav projekt ili tehnologiju, da izvučete maksimum iz toga, isto kao i bilo koji drugi zanat. Odnosno, nije važan broj programskih jezika u kojima programiraš, već je važno kako programiraš. Andrej se nadovezao sa razlikovanjem između senior i junior programera, istaknuvši kako seniori pišu veoma jednostavan kod gdje se lako može uočiti što taj kod radi, dok je kod juniora to malo teže uočljivo, upravo zbog nedostatka iskustva.

Marin naglašava da kod treba biti nadogradiv i održiv te da je iznimno važno pronaći balans između apstrakcije i konkretnog, odnosno između jednostavnog i složenog.

Budite “brži” od fakulteta

Prilikom zaposlenja, novopečeni programer se susreće s jako puno noviteta i stvari koje nije imao prilike naučiti na fakultetu, poput project managmenta, task and time managmenta, agilnih metoda, Scrum-a. Mana fakulteta je ta što se sporo mijenjaju, sporo se uvode novi kolegiji za područje koje se iznimno brzo razvija i mijenja. Stručnjaci su se složili da je simulacija pravih projekata nešto što fakultetima nedostaje te da jedino na praksi u konačnici programeri dolaze u doticaj s navedenim metodama. Toplo preporučuju da se prijavite na hackatone, da idete na internshipe, da radite vlastite, samostalne projekte, izrađujete blueprintove. Što više iskustva pokupite, više vrijedite, bez obzira na ocjene i na godine.

Krešimir (DUMP) dodaje kako ima mnogo tvrtki i internshipa, da je studente općenito strah prijaviti se na internship, koji uvelike daje potrebno iskustvo i prednost nad onim studentima koji se nisu aktivirali. Naglašava važnost rada na sebi i da volite to što radite, bez obzira na vrstu programskog jezika i projekta kojeg ste odabrali.

Zaključak

IT zajednica je bogata i šarolika, prepuna različitih putova, mogućnosti i opcija. Važno je da studentske dane iskoristite usavršavajući svoje vještine, da razmislite gdje sutra želite raditi, da ste angažirani na projektima i izvan fakulteta te da stvarate odnose koji će vam pomoći u razvoju soft skillova, ali i na vašem putu da postanete dobar i kvalitetan programer. Nemojte čekati diplomu, neka ona vas dočeka kao spremnog i entuzijastičnog developera koji je spreman kročiti u uzbudljivu avanturu stvaranja novih tehnologija u kojima je, kaže Marin, samo nebo granica.

„Nikada nećete požaliti što ste riskirali, ali požalit ćete što niste učinili stvar koja je bila rizična“,

kaže Yann Lecun.

P.S. Ako ste kojim slučajem propustili ovu zanimljivu raspravu, cijelu je možete naknadno pogledati ovdje, a sa svim dodatnim pitanjima slobodno se obratite Andreju (posao@seekandhit.com ) ili Marinu (jobs@optimoroute.com). 🙂

Podijeli

O autoru

Ivona Knaus