Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.

Postani član

Design Hub Split: Dizajn može rješavati društvene probleme!

Alen Marić (Design Hub Split)

Alen Marić (Design Hub Split)

04.05.2022.

Inicijativa Design Hub Split bavi se promicanjem dizajna i vizualne kulture te potiče pristup prema dizajnu i podizanje svijesti o važnosti struke.

Na mjesečnoj razini organiziramo razgovore s relevantnim ljudima iz struke, koji nam prenose svoja vrijedna iskustva.

U misiji olakšavanja čitanja

Naš posljednji sugovornik, Petar Reić, završio je preddiplomski studij grafike u Zagrebu i diplomirao novinarstvo i odnose s javnošću na zadarskom sveučilištu.

Reić je osnivač laboratorija za vizualnu komunikaciju OmoLab i startupa Omoguru.

OmoLab razvija alate koji olakšavaju i poboljšavaju čitanje osobama s teškoćama čitanja, a glavna tema našeg razgovora bio je upravo OmoLabov projekt, aplikacija i alat koji olakšava i poboljšava čitanje.

Suradnja s Hrastovcem

Istraživanja kažu da je svaka deseta osoba disleksična, a Reić se s disleksijom susreće preko supruge i djeteta.

Pokušavajući im olakšati čitanje, počinje istraživati i susreće se s već postojećim fontovima, Dyslexy Font i Open Dyslexic. Ubrzo uviđa da ovi fontovi, iako olakšavaju čitanje, nisu ipak dovoljno prilagođeni za čitanje.

Nastavlja istraživati i slučajno nailazi na logo Marka Hrastoveca, dizajnera i tipografa iz Varaždina koji živi i radi u Zagrebu. Hrastovec je magistrirao u Zagrebu na Studiju dizajna, nakon čega odlazi na postdiplomski studij oblikovanja pisma Type and Media na Royal Academy of Art u Den Haagu. Danas predaje na fakultetu i osnivač je studija Hot Type.

OmoType

Sljedeće tri godine Reić i Hrastovec intezivno surađuju, provode brojna istraživanja u suradnji s logopedima i dječijim psiholozima, a rezultat suradnje je OmoType pismo, oblikovano za osobe s disleksijom, koji nudi prilagodbu jedinstvenim potrebama svakog korisnika.

Reić i Hrastovec su usporedili OmoType s već postojećim pismima, a testiranja u suradnji s Udrugom za djecu i mlade koji imaju poteškoće u čitanju i pisanju – Dyxy, pokazala su da djeca od dobi od 10 do 14 godina brže čitaju s OmoType pismom te je zabilježeno manje pogrešaka u usporedbi s pismima Dyslexie Font, Times New Roman i Arial.

Testiranja su pokazala da djeca koriste najmanje mentalnog napora dok čitaju s OmoType-om.

OmoType se sastoji od više od 240 stilova koje, u aplikaciji Lexie ili na web stranici koja u sebi ima ugrađen plugin, možete prilagođavati po svojoj želji.

Njegove glavne karakteristike su to da su sva slova jedinstvena i bez deformacija, što pomaže njihovoj čitljivosti, te se može prilagođavati različitim veličinama i razmacima između slova.

Osim toga, produženi “vratovi” i “repovi” slova smanjuju oscilacije tijekom čitanja i velika slova su istaknuta kako bi se lakše razlikovala od ostalih slova.

Aplikaciju koristi više od 30 000 korisnika, dok je plugin w3Lexie zastupljen od više od sto web stranica, od državnih poput e-građani, do privatnih.

Važnost suradnje

Na primjeru ovog projekta jasno je vidljiva važnost suradnje, pogotovo kad se govori o inkluzivnom dizajnu, o kojem se i dalje nedovoljno promišlja.

Reić i Hrastovec otvorili su diskurs o ovom problemu u javnom prostoru te su ponudili rješenje – pismo prilagođeno osobama s disleksijom koje je prilagođeno i za osobe koje nemaju problema s čitanjem.

Korisnici aplikacije i plugina govore kako ovo nije promijenilo samo percepciju čitanja, već i života.

Dizajnom do boljitka zajednice

Mogućnosti dizajna su velike i rješavanje problema određenih društvenih problema dizajnom je moguće.

Djelovanje dizajnera se mora proširiti na lokalnu zajednicu, tj. globalnu, ponekad čak bez honorara.

Odvajanje vremena i znanja u svrhu boljitka zajednice važno je jer tako zajednica raste, a to nema cijenu.

Nažalost, sustav u kojem živimo doveo nas je do toga da je imperativ naplatiti se i ugrabiti što više možemo, dok je djelovanje u zajednici nešto na što nas se mora natjerati, a zapravo bismo upravo mi trebali to inicirati.

Podijeli

Povezane novosti