Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Kad je već takvo doba da su nam online predavanja postala normalna pojava, zašto to ne iskoristiti na najbolji mogući način?
Nadam se da ste primijetili kako se trudimo odabrati najzanimljivije stručnjake iz različitih područja kao predavače i paneliste na Split Tech City online eventima. 🙂
Po tom smo kriteriju prošlog tjedna pozvali Alena Juginovića, postdoktoranda na Zavodu za neurobiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta na Harvardu.
On se bavi utjecajima deprivacije spavanja, odnosno loše kvalitete spavanja, na zdravlje i životni vijek, o čemu nam je održao predavanje.
Simpatičan i stručan – tako bismo ukratko mogli predstaviti ovog mladog znanstvenika iz Splita, koji nam je na samom početku, posve nevezano za temu predavanja, priznao:
“Splitsko vrijeme je nezamjenjivo!” 🙂
Uz sjećanje na anegdotu kad je jedan stariji čovjek zaspao tijekom njegova predavanja u gradskoj knjižnici, Alen je započeo:
“Nadam se da vi nećete zaspati i da ću vam uspjeti pokazati koliko je spavanje važno i koliko nije pasivno stanje!”
Uslijedilo je predavanje koje je publiku samo dodatno razbudilo, sudeći po količini postavljenih pitanja i reakcija. 🙂
Alen je govorio o tome što su spavanje i cirkadijalni ritam, otkrio nam je zašto je spavanje važno, zabavio nas zanimljivostima vezanim uz spavanje te nam rekao nešto više o istraživanjima u području spavanja koja provodi sa svojim suradnicima.
Predavač nas je upoznao s jednom od službenih definicija spavanja:
Spavanje je stanje promijenjene svijesti karakterizirano relativnom inhibicijom senzoričke aktivnosti, inhibicijom gotovo svih skeletnih mišića i smanjenom interakcijom s okolinom.
Istaknuo je kako je za odrasle ljude od 18 do 65 godina idealno spavati 7-9 h dnevno, i to tijekom noći!
Za spavanje je potreban, kako je kazao, delikatan balans različitih neurotransmitera, od kojih nam je iznimno važan adenozin – molekula koja se oslobađa kad mi radimo mentalne i fizičke procese te nas čini pospanima.
“Neki dijelovi mozga su aktivniji u spavanju nego u budnosti!”
Posebno se to odnosi na fazu REM spavanja, tj. dijela spavanja povezanog s “bizarnim, ludim snovima koji nemaju veze sa stvarnošću”.
Non-REM spavanje dijeli se u tri stadija; prvi je stadij najkraći, tada “plitko” spavamo i lako nam se probuditi, a za ovu je fazu karakterističan i tzv. hipnički trzaj – osjećaj padanja kad tek zaspimo.
Drugi non-REM stadij spavanja najduže traje i ima posebne EEG karakteristike, dok treći stadij karakterizira duboko spavanje, koje nam je osobito potebno za konsolidaciju pamćenja i za osjećaj odmornosti.
Nakon stadija 3 obično ulazimo u REM spavanje, koje se naziva paradoksalnim spavanjem jer je mozak u toj fazi aktivniji nego pri budnosti; tada dolazi do bizarnih snova i aktivacije simpatičkog dijela živčanog sustava, koji podiže krvni tlak i frekvenciju srca.
Pretraga koja se koristi za određivanje stadija spavanja je polisomnografija, “zlatni standard” za dijagnozu brojnih poremećaja spavanja.
Alen nam je ispričao zanimljivu priču o čovjeku koji je prije nekoliko stotina godina primijetio kako se njegova biljka danju otvara, a noću zatvara, što je nastavila činiti čak i kad ju je premjestio u tamu.
Zaključio je da biljka “ima nešto u sebi što joj govori kad je dan”.
“To nešto” je cirkadijalni ritam – endogeni ciklički ritam s periodičnošću od oko 24 h koji regulira ciklus spavanje/budnost.
Otkriven je, dakle, kod “jedne skromne biljke”, a detaljno opisan u vinske mušice, za što je dodijeljena Nobelova nagrada 2017. godine.
Glavna skupina neurona koja kontrolira ciklus spavanja nalazi se u hipotalamusu, a da bi ta skupina neurona “znala” kad je vani dan, a kad noć, najvažniji znak za to je – svjetlo.
Predavač je napomenuo kako svjetlo ne mora biti sunčevo, već može biti i od mobitela, tv-a, kućne rasvjete i sl.:
“Lako možemo zavarati svoje tijelo da je vani dan tako što konstantno gledamo u mobitel…”
Spavanje je iznimno važno za pamćenje, osobito duboki stadij spavanju u stadiju 3 i u REM-u.
“Kad imate nedovoljno dug dubok stadij spavanja, pamćenje će biti lošije – ono što ste pokušali zapamtiti dan ranije će biti lošije, kao i ono što pokušavate zapamtiti idući dan, kad ste slabo naspavani.”
Međutim, kako je Alen objasnio, ne radi se samo o pamćenju informacija nego i o imunološkom pamćenju:
“Imunološki sustav je generalno slabiji kad čovjek kronično loše spava.”
Osim smanjene produktivnosti i lošije koncentracije, uslijed kroničnog nespavanja događaju se i poremećaji raspoloženja.
Alen je iznio i neke crne brojke vezane za (ne)spavanje:
“Više od 100 000 prometnih nesreća godišnje događa se zbog toga što ljudi slabo spavaju pa zaspu za volanom ili nisu dovoljno koncentrirani za volanom.”
Loše spavanje ima i vrlo loš ekonomski utjecaj jer cijena koja je povezana s umorom i gubitkom produktivnosti iznosi oko 150 milijardi dolara godišnje samo u SAD-u, naglasio je.
Ljudi koji loše spavaju obično imaju povećane razine stresa tijekom dana – loše spavanje dovodi do stresa i kognitivnih deficita tijekom dana.
S druge strane, akutni i koronični stres negativno utječu na spavanje. Također, stres povećava rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih problema i dijabetesa.
Ostala stanja za koja loše spavanje povećava rizik su određene vrste raka, kao kolorektalni i rak dojke.
Kronično loše spavanje povećava rizik za neurološke i određene psihijatrijske poremećaje, kao što su demencija, depresija, iritabilnost i sl.
Zanimljivo je da loše spavanje povećava unos kalorija, osobito iz slatke i slane hrane:
“Loše spavanje povećava razine hormona koji nam povećava apetit (grelin), a u isto vrijeme snižava razine hormona koji snižava apetit (leptin). Zbog toga čak i nekoliko tjedana lošeg spavanja može povećati kilažu!”
Uz nesanicu, jedan od najčešćih kliničkih poremećaja spavanja je apneja – poremećaj zbog kojeg ljudi u potpunosti prestanu disati minimalno 10 sekundi u određenom periodu tijekom spavanja, što se kod nekih događa čak 100-200 puta!
Alen se dotaknuo i ključnog sastojka napitka za kojim mnogi od nas posežu u borbi s pospanošću.
Kofein blokira vezanje adenozina na svoje receptore i time odgađa pospanost, pojasnio je.
S obzirom na to da različito djeluje na pojedince, nema generalnog pravila koliko učinak kofeina traje; na neke ljude uopće ne djeluje zbog određenih genetičkih razloga koji uzrokuju mutacije ili promijenjenu konfiguraciju adenozinskih receptora.
Nadalje, Alen nam je otkrio kako je zanimljiva studija iz Švedske dokazala kako ‘beauty sleep‘ uistinu postoji: ljudi koji spavaju optimalno vrijeme izgledaju atraktivnije!
Podijelio nam je i male tajne velikih podočnjaka te pojasnio zašto je zijevanje zarazno.
Među nevjerojatne činjenice o spavanju zasigurno spadaju parasomnije – sve aktivnosti koje čovjek radi za vrijeme spavanja, a kojih bude nesvjestan, primjerice hodanje, jedenje i agresija u snu!
Mnogo smo zanimljivosti čuli te osvijestili važnost kvalitetnog sna za fizičko i mentalno zdravlje.
Još jednom zahvaljujemo Alenu na gostovanju, a vas pozivamo da, ako vas zanima više detalja, pogledate snimku predavanja.
P.S. Ne propustite online predavanje psihologa Mateja Sakomana “Mitovi i istine o mentalnom zdravlju”, kao ni uživo panel raspravu “Je li moguće ostati mentalno zdrav u digitalno doba?”.
Podijeli
