Ne propusti četvrti Split Tech City Festival!


Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.

Postani član

AEstetika: Tina Božan – Slova međusobno pričaju

Paula Srdanović

Paula Srdanović

13.06.2024.

“Rođena sam u Splitu, porijeklom sam iz Omiša, malog gradića na ušću rijeke Cetine – nedaleko od Splita. Poznat je po svojoj bogatoj povijesti, a ona krucijalna je – gusarstvo. Zanimljivo je da su omiški gusari čitavo 12. i 13. stoljeće bili vladari mora od Splita do Dubrovnika. Grad je specifičan po svojim malim ulicama i brojnim trgovima na kojima se odvijao javni život“, istaknula nam je Tina Božan za početak.  

„Renesansni kameni natpisi u Omišu predstavljaju vrijedan corpus za epigrafska istraživanja, pružajući uvid u jezik, stil i tehnike klesanja koje su se koristile u tom razdoblju. Analiza ovih natpisa može otkriti mnogo o društvenim, religijskim i kulturnim aspektima života tadašnjih stanovnika.

Brodovi, kao neizostavan dio života priobalnih zajednica, nose na sebi jedinstvene tragove individualne kreativnosti i zanatske vještine. Rukom ispisani natpisi i brojevi često su odražavali osobni pečat vlasnika ili graditelja broda, pružajući uvid u estetske preferencije i tehničke vještine zajednice. Ovi elementi, koji su često izrađivani bez formalne obuke, oslikavaju autentičnost i spontanost mediteranskog načina života.“

Važnost hobija i obrazovanja u svakodnevnom stvaralaštvu 

„Moj put kroz školovanje bio je dinamičan i ispunjen različitim izazovima i prilikama za učenje. 

Nakon završetka srednje ‘Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju’ na četverogodišnjem smjeru ‘Multimedija’, upisala sam preddiplomski studij ‘Dizajn vizualnih komunikacija’ na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Trenutno sam na diplomskom studiju Tipografije, koji bih trebala završiti u srpnju ove godine.“

Osim samog školovanja, kao i mnogi dizajneri, Tina je veliku važnost pridala hobijima:

„Danas je jako važno imati hobi ili zanimaciju jer je to prvenstveno ono što radimo zbog nekog istinskog osobnog zadovoljstva.”

“To je savršen spoj igre, rada i učenja, pa tako i stvaranje dodatnih slojeva na naš identitet. Samostalno istraživanje teorije i prakse fotografije prije formalnog obrazovanja na Umjetničkoj akademiji dalo mi je značajnu prednost, ne samo tehnički, već i kreativno. Želja da pristupim fotografiji na osoban i originalan način rezultirala je stvaranjem autentičnih radova koji su prepoznati i nagrađeni na skupnim izložbama.“

Iako je slobodno vrijeme najbolje vrijeme za kreativnost, neki od temelja su postavljeni i tijekom samog školovanja:

„Najbolje što sam izvukla iz svog školovanja je duboko razumijevanje tipografije i dizajna, kao i sposobnost kritičkog razmišljanja i kreativnog izražavanja. Kroz različite projekte i zadatke, naučila sam kako analizirati i procijeniti radove, kako svoje tako i tuđe, te donositi promišljenije odluke koje vode do boljih rješenja. Takav način razmišljanja mi je omogućio da pristupam svakom problemu otvoreno, razmatrajući različite perspektive i tražeći inovativne načine za njihovo rješavanje. Osim tehničkih vještina, stekla sam dragocjene kontakte te prijateljstva s ljudima koji dijele moje interese i entuzijazam prema dizajnu.”

Ljubav prema tipografiji

„Komuniciranje određenih emocija ili poruka kroz pisma zahtijeva kombinaciju funkcionalnosti i konteksta, pa na kraju i estetike. Jedan od ključnih načina na koji postižem željene efekte je pažljivim odabirom elemenata kao što su veličina, oblik, boja itd.

Naprimjer, odabirom serifnih fontova komuniciramo ozbiljnost i tradiciju, dok sans-serifni fontovi mogu djelovati više moderno i progresivno. Također, veličina i raspored slova mogu naglasiti važnost određenih poruka i stvoriti određenu atmosferu.“

Pisana riječ, kao temelj komunikacije u dizajnu, predstavlja esenciju interakcije između dizajnera i publike.

„Kada stvaram pismo ili lettering, proces rada obično počinje inspiracijom koju pronalazim u svakodnevnom okruženju ili u povijesnim izvorima. Skiciram svoje ideje kako ih vizualiziram u glavi, ili me potakne neki zanimljiv primjer slova koje vidim na ulici, staroj signalizaciji, ili u arhivskim primjercima iz prošlosti.”

“Oblikovanje pisma je dugotrajan proces koji uključuje konstantno testiranje, dodavanje i oduzimanje elemenata.”

“Na kraju, često dolazimo do rješenja koje je potpuno drugačije od onoga koje smo zamislili na početku. Cilj je stvoriti skladnu cjelinu u kojoj svako slovo priča istu priču. Ključno je znati donijeti odluke u pravom trenutku i pronaći način kako izvesti nešto zanimljivije i originalnije. Istina je da rad s tipografijom može biti ograničavajući zbog činjenice da je prostor za velike intervencije često ograničen. No, upravo u tim ograničenjima leži čar tipografije“, pojasnila nam je sugovornica.

Lettering za samoinicijativnu handmade božićnu čestitku

„Korištenjem boje, teksture i drugih vizualnih elemenata, mogu dodatno pojačati ili suptilno naglasiti određene emocije ili poruke. Ključno je imati na umu kontekst u kojem će se dizajn pisma koristiti. Ono što funkcionira u jednom okruženju možda neće imati isti učinak u drugom, stoga je važno pažljivo prilagoditi dizajn pisma specifičnim potrebama i ciljevima projekta“, kazala je

„Također, moj pristup izradi pisma ručno i digitalno varira ovisno o specifičnim zahtjevima i ciljevima projekta, ali i osobnim preferencijama. Kada radim ručno, često se oslanjam na tradicionalne alate poput olovke, pera, kista ili pak običnog flomastera kako bih stvorila jedinstvene i autentične oblike slova. S druge strane, kada koristim digitalne alate, poput programa za dizajn, imam mogućnost preciznije kontrole nad svakim detaljem i brže iteracije dizajna. Digitalno oblikovanje također olakšava reprodukciju i skaliranje slova, što je posebno korisno u projektima koji zahtijevaju veće količine teksta. Unatoč razlikama u procesu, u oba pristupa nastojim zadržati isti kreativni duh.”

Dizajn plakata ‘Reper iz Sobe’ / Organizacija by Adriatic Social Club & Skatepark klub Kolo

Za kraj tipografske priče, Tina nam je pojasnila kako vidi tipografiju u budućnosti: 

„Tipografija je kroz povijest smatrana konzervativnim i tradicionalnim aspektom vizualne komunikacije. Iako su osnovni principi tipografije ostali nepromijenjeni, tehnološki napredak u posljednjih nekoliko godina značajno je izmijenio pogled na područje rada. 

Edukacija u području tipografije prošla je kroz nekoliko faza. Tradicionalni pristup tipografiji uključivao je ručno crtanje i izradu slova, što je zahtijevalo specifične vještine i dugogodišnje iskustvo. Danas, zahvaljujući digitalnim alatima za crtanje slova, dizajneri mogu lako kreirati, prilagoditi i eksperimentirati s tipografskim rješenjima. Ovo je značajno smanjilo barijere za ulazak u područje tipografije, omogućujući većem broju ljudi da se bave dizajnom slova. Svaka nova tehnologija donosi sa sobom i nove zahtjeve.“ 

Poslovni angažmani i svijet odraslih

„Kada su u pitanju poslovni angažmani, definitivno bih izdvojila suradnju s kolegom dizajnerom Svenom Sorićem, s kojim uglavnom radim na oblikovanju prijeloma i naslovnica za knjige. Jedan od meni dražih zajedničkih projekata je publikacija ‘Priče s obala Kupe & Save: ljudi i događaji o kojima se premalo zna’ autora Zdravka Strižića i pok. Vladimira Pajtlara. Ova knjiga, izdana zajednički od strane Turističke zajednice Grada Siska i Gradske galerije Striegl uz financijsku potporu Grada Siska i Državnog arhiva u Sisku, ističe se kao poseban projekt zbog svoje kulturne vrijednosti i doprinosa lokalnoj zajednici.

Suradnja na ovakvim projektima pruža mi priliku da primijenim svoje tipografske vještine u stvaranju vizualno privlačnih i informativnih publikacija, dok istovremeno doprinosim očuvanju i promociji lokalne povijesti i kulture. Rad na publikacijama poput ove omogućuje mi da kroz dizajn ispričam priče koje su važne i relevantne za zajednicu.

Dizajn publikacije u suradnji sa Svenom Sorićem ‘Priče s obala Kupe & Save – ljudi i događaji sisačkog kraja o kojima se premalo zna’ / Izdavač Gradska Galerija Striegl

Također, Tina nam je istaknula još jednu važnu suradnju:

“Suradnja s dizajnerom Dejanom Kršićem, koji me angažirao za izradu ručnih natpisa za knjigu ‘And if I devoted my life one of it’s feathers? Aesthetic Responses to Extraction, Accumulation, and Dispossesion’, koju uređuje Miguel A. Lopez. Ova knjiga, izdana od strane Kunsthallea Wien, predstavlja značajan doprinos suvremenoj umjetnosti i teorijskom promišljanju o temama ekstrakcije, akumulacije i otuđenja. Ova suradnja omogućila mi je da svojim kaligrafskim vještinama stvaram natpise koji su doprinijeli estetici knjige. Rad na projektu s takvom renomiranom institucijom poput Kunsthallea Wien predstavlja važan korak u mojoj karijeri i pruža priliku za širenje vidika i stvaranje radova koji imaju globalni utjecaj i prepoznatljivost.”

Istaknuvši ova dva projekta, mlada studentica potakla nas je na razmišljanje cijenimo li dovoljno tradiciju i dajemo li joj dovoljno na važnosti?

Inkluzija u društvu i istaknute nagrade

„Do sada sam obavljala različite nastavne aktivnosti koje su obuhvaćale radionice, predavanja i asistiranje na različitim događanjima; počevši od sudjelovanja u programu Umjetničke akademije u Splitu tijekom Noći Muzeja, gdje sam izrađivala kaligrafske natpise, do asistiranja na tipografskoj radionici pod nazivom ‘Revival okoline’ na Kombo festivalu 2022. godine, surađivala sam s različitim kolegama i institucijama kako bih prenijela svoje znanje i iskustvo na druge.

Nakon toga, održala sam svoju prvu samostalnu radionicu u sklopu projekta ‘Dizajnerska početnica’ na temu ‘Stickeri’, koja je bila namijenjena učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole. Ova radionica predstavljala je priliku za mene da podijelim svoju strast prema dizajnu s mladim generacijama i potaknem ih na kreativno izražavanje.

Dizajn etikete za pivo ‘San Servolo’ / HDD biennalna izložba 19/20 – Posebno priznanje

Također, održala sam predavanje na temu ‘Fotografija u grafičkom dizajnu’ u srednjoj Obrtničkoj školi u Splitu, gdje sam prezentirala svoje projekte i iskustva iz područja dizajna, ističući važnost fotografije kao sastavnog dijela dizajnerskog procesa“, ponosno nam je prepričala Tina i istaknula samo mali dio dosadašnjih postignuća.

„Što se tiče izložbi, sudjelovala sam na nizu značajnih događaja koji su obuhvaćali Festival znanosti, također 2020. godine sam osvojila posebno priznanje Hrvatskog dizajnerskog društva u sklopu Biennalne izložbe 19/20 u studentskoj kategoriji za projekt ‘San Servolo’. To priznanje mi je od iznimne važnosti zato što sam se te godine prvi put prijavljivala na takvu vrstu natječaja – jedan je od dva rada koji su ušli u užu selekciju. Tu su još i izložbe u renomiranim institucijama kao što su Hrvatsko narodno kazalište i MKC Galerija u Splitu.“

Novi iskoraci

„Moji planovi za budućnost usmjereni su na nastavak obrazovanja i daljnje usavršavanje u području tipografije i type design-a. Nakon završetka diplomskog studija na modula Tipografije na Umjetničkoj akademiji u Splitu, selim se u Nizozemsku kako bih pohađala master program Type and Media na Kraljevskoj Akademiji u Den Haagu (KABK). Radujem se intenzivnoj godini s ljudima iz raznih zemalja koji dijele moje interese, što je super prilika za osobni i profesionalni razvoj“, navela je Tina, kojoj od srca želimo još puno uspjeha!

Naslovna fotografija: Klementina Tadin

Podijeli


O autoru:

Paula Srdanović

Po struci prvostupnica inženjerka multimedijske i grafičke tehnologije. Još od srednje škole interesi su mi usmjereni na volontiranje, uključivanje u zajednicu, kreativni rad te vlastiti napredak i rad na području multimedije. U slobodno vrijeme preferiram putovanja, slobodne aktivnosti u prirodi i treninge različitih vrsta.

Pretplati se Pretplati se

Povezane novosti