Dizajn nije samo stvaranje estetski privlačnih vizuala; on predstavlja pričanje priča, očuvanje kulture i često osobno istraživanje.

Za Ritu Correia, mladu grafičku dizajnericu iz Portugala – točnije sa otočja Azora, tipografija je odabrani medij kojim spaja staro s novim, istražujući portugalsku tradiciju kroz prizmu suvremenog dizajna. Ritini recentni radovi uključuju kombiniranje tipografije i kulturno značajnih dekorativnih pločica, što ju je izdvojilo u dizajnerskoj zajednici.

Upoznala sam Ritu tijekom Erasmus semestralne razmjene, gdje smo ubrzo otkrile da dijelimo zajedničku ljubav prema svojim rodnim krajevima i strast prema njihovom razvoju. Osim toga, obje smo posvećene dizajnu i širenju njegovih vrijednosti među mladima.

U ovom intervjuu, Rita nam otkriva svoj put u svijet dizajna, svoju strast prema tipografiji, pristup spajanju kulturnih elemenata te izazove s kojima se suočila na tom putu.

Put ka tipografiji

Ritin ulazak u svijet grafičkog dizajna nije bio sasvim direktan, ali je uvijek bilo jasno da će biti kreativan. Sa sjetom se prisjeća svojih srednjoškolskih dana kada je ljubav prema dizajnu započela, ne u tipičnoj umjetničkoj klasi, već na satu geometrije.

„Moj put u grafički dizajn započeo je u srednjoj školi — imala sam profesora geometrije koji je bio i grafički dizajner“, prisjeća se Rita

Citat Dietera Ramsa „Dobar dizajn je što manje dizajna“, koji je visio na zidu učionice, zaokupio je njenu pažnju i usadio joj ljubav prema minimalističkoj filozofiji dizajna.

Njezina se strast dodatno razvila kada je upisala Preddiplomski studij komunikacijskog dizajna na FBAUP-u (Fakultet likovnih umjetnosti Sveučilišta u Portu).

„Kada sam saznala što sve obuhvaća studij, odmah sam se zaljubila“, kaže Rita. Ipak, njezin interes za tipografiju postao je dominantan tek tijekom drugog semestra, kada je pohađala kolegij iz tipografije. “Profesor, veliki entuzijast za tipografiju, potpuno mi je promijenio pogled na grafički dizajn.”

Od tada, tipografija postaje srž njenog rada. Njeno duboko uranjanje u svijet tipa postavilo je temelje za većinu njezinih umjetničkih istraživanja, u kojima kombinira tradiciju i suvremeni dizajn.

Ljubavno pismo portugalskim pločicama

Jedan od najistaknutijih Ritinih projekata uključuje spoj tipografije s kultnim portugalskim dekorativnim pločicama. Ove pločice, poznate kao azulejos, zaštitni su znak portugalske arhitekture, ukrašavajući crkve, domove i javne prostore.

„Ovaj projekt mi je jako drag“, kaže Rita, govoreći o projektu koji je započeo neočekivano. „Kad sam se preselila u Porto, bila sam opčinjena prekrasnim pločicama koje su prekrivale gotovo svaki kutak grada.“

Jednog dana, spontano je fotografirala pločice na crkvi Igreja do Carmo i nešto neobično privuklo joj je pažnju. U složenim uzorcima, gotovo savršeno oblikovano slovo ‘B’ pojavilo se pred njom.

Taj trenutak postao je iskra za ideju: Može li pronaći sva slova abecede unutar dizajna pločica u Portu? Odgovor je bio – da. Nakon mukotrpnog fotografiranja i analize pločica, Rita je uspjela sastaviti cijelu abecedu iz tih ukrasnih uzoraka. Neka slova bila su odmah prepoznatljiva, dok su druga zahtijevala manipulaciju i kolažiranje.

Odlučila je iskoristiti svoju novootkrivenu abecedu za slaganje tradicionalnih portugalskih poslovica, dajući novi život ovim vizualnim simbolima portugalskog identiteta.

Međutim, samo pronalazak slova nije bio dovoljan. „Pitala sam se što bih mogla napraviti s ovom abecedom. Nije bila baš čitljiva, a ni smanjenje dizajna nije dobro funkcioniralo“, objašnjava. Inspiracija je došla kad je počela razmišljati o kulturnom značaju pločica i njihovoj ulozi u predstavljanju baštine Porta.

Odlučila je iskoristiti svoju novootkrivenu abecedu za slaganje tradicionalnih portugalskih poslovica, dajući novi život ovim vizualnim simbolima portugalskog identiteta.

„Za mene, paralela između tih poslovica i tradicionalne umjetnosti oslikavanja pločica bila je tako jasna — oboje prenose pučku mudrost i znanje, te čuvaju portugalsku baštinu“, kaže.

Njezini završni radovi, koji spajaju poslovice s abecedom stvorenom od pločica, duboko su odjeknuli kod gledatelja, utjelovljujući i vizualnu i kulturnu povijest Porta.

Istraživanje novih dizajnerskih granica

Iako je projekt s tipografijom i pločicama donio Riti veliku pažnju, njezina znatiželja tu nije stala. U posljednje vrijeme, Rita se posvetila tipografiji, dizajnu slova i izdavačkim projektima, osobito onima koji uključuju stvaranje fizičkih knjiga.

„U posljednje vrijeme sam jako povezana sa svime što uključuje slova, paginaciju, tisak i fizičku izradu knjiga“, objašnjava Rita. Njezina fascinacija knjigama potječe iz djetinjstva, kada je gledala svog oca kako ručno izrađuje bilježnice.

Iako se neko vrijeme bavila web dizajnom i programiranjem, Rita se u posljednje vrijeme sve više okreće taktilnom svijetu knjiga. „Izuzetno poštujem programere i developere, ali u posljednje vrijeme više energije ulažem u projekte vezane uz knjige i sigurna sam da je to ono čime želim dugo baviti“, dodaje.

Proces dizajna: spajanje tradicije i inovacije

Ritin dizajnerski proces često je fluidan, no istraživanje igra ključnu ulogu u svim njezinim radovima, osobito kada se crpe inspiracija iz kulturnih tradicija. Projekt s tipografijom i pločicama zahtijevao je pažljivu ravnotežu između poštovanja tradicije i uvođenja suvremenih elemenata.

„Provela sam puno istraživanja jer se ovaj projekt bavio kulturnom baštinom“, objašnjava Rita. „Mnoge pločice koje sam koristila potječu iz crkava i prikazuju svece te druge religijske simbole. Morala sam biti pažljiva da ne uvrijedim nikoga kad sam ih izdvajala iz konteksta.“

Za Ritu, konzultacije sa stručnjacima i kolegama bile su ključne.

„Nikada ne možeš biti potpuno imun na kritiku, ali ako si napravio svoje istraživanje i potražio savjet, možeš prihvatiti kritike s rezervom.“

Ovakav promišljeni pristup omogućio je Riti da slavi i uzdiže tradiciju portugalske kulture, a da pritom ne otuđi publiku.

Navigacija kroz izazove s klijentima

Naravno, ne ide svaki dizajnerski projekt glatko, a Rita je imala nekoliko zahtjevnih klijenata. Prisjeća se jednog posebno teškog projekta tijekom studija, kada je njezin razred radio na stvaranju vizualnog identiteta za pravog klijenta.

„Klasična situacija: klijent nije znao točno što želi, ali je stalno odbijao naše ideje“, prisjeća se s osmijehom.

„Rješenje je bilo u boljoj komunikaciji. Postavljaj pitanja i postavljaj ih sve dok ne dobiješ jasnu ideju što klijent zapravo traži.“

Iako projekt nije završio sretno — klijent se na kraju vratio na svoj originalni dizajn — za Ritu je to bilo vrijedno iskustvo. „Iako stvari nisu ispale kako sam očekivala, znala sam da sam dala sve od sebe, i to je ono što je najvažnije“, reflektira se.

Balansiranje kreativnosti i studija

Kao studentici, upravljanje akademskim obvezama i kreativnim projektima ponekad je izazovno. Za Ritu, pronalazak te ravnoteže bio je proces pokušaja i pogrešaka.

„Na početku studija, previše sam vremena trošila na projekte“, priznaje. „Shvatila sam da mnogi od njih nisu zahtijevali moju potpunu pažnju tjednima ili mjesecima.“

S vremenom je naučila učinkovitije upravljati svojim vremenom i pronaći način kako uskladiti studij s osobnim projektima.

Sada, kada se priprema za upis na diplomski studij iz grafičkog dizajna i uredničkih projekata na FBAUP-u, osjeća se samopouzdanije u svojoj sposobnosti da balansira različite obveze.

„Završila sam studij, obavila praksu i radila na umjetničkim projektima — stvari koje su mi se na početku činile nemogućima“, kaže Rita.

Pogled u budućnost

Ritina budućnost izgleda svijetlo dok kreće u diplomski studij, no njezini dugoročni snovi još su uzbudljiviji. Planira se vratiti u svoj rodni grad na Azorima i otvoriti nezavisnu izdavačku kuću koja bi se fokusirala na umjetničke knjige s naglaskom na dizajn.

„Želim stvarati knjige koje naglašavaju oblik i formu, knjige koje nude drugačije iskustvo od onog što je trenutno na tržištu.“

Također se nada da će u budućnosti moći izdavati vlastite fontove, dodatno istražujući svoju ljubav prema tipografiji.

Savjeti za mlade dizajnere

Mladim dizajnerima Rita nudi nekoliko vrijednih savjeta:

„Prigrlite proces učenja. Biti dizajner znači biti vječni učenik, ne samo dizajna, već gotovo svakog područja. Da biste isporučili najbolji rezultat, morate savladati ne samo dizajnerske principe, već i temu kojom se bavite.“

Rita potiče mlade dizajnere da ostanu znatiželjni, nastave tražiti znanje i ostanu povezani sa svojim kreativnim kolegama. „Umrežavanje je ključno”, naglašava.

„Najbolji način za rast kao dizajner je kroz interakciju s drugima, dijeljenje ideja i otvorenost prema novim perspektivama.“

Za Ritu, dizajn nije samo stvaranje lijepih stvari. Riječ je o stvaranju smislenih veza između ljudi, kulture i priča koje oblikuju naš svijet. Dok ide naprijed, njezin će rad zasigurno nastaviti povezivati prošlost i sadašnjost, čuvajući suštinu tradicije dok pomiče granice suvremenog dizajna.