Od prvog izdanja glasovite TED konferencije prošlo je gotovo 40 godina, a u međuvremenu su održane tisuće inspirativnih govora. Zahvaljujući internetu i transkriptima govora prevedenim na više od sto jezika, mudre misli i nove spoznaje svakodnevno inspiriraju milijune ljudi diljem svijeta.

Vjerojatno ne postoji tema kojoj nije bio posvećen barem jedan TED govor, a među područjima koja publiku posebno oduševljavaju svakako su učenje i obrazovanje.

S obzirom na to smo upravo tim temama posvetili cijeli siječanj, danas ćemo vam istaknuti i prigodne TED govore, koji vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima!

John Green: “Štreberski vodič za online učenje”

Spisatelj, YouTuber i podcaster John Green u svom je TED govoru podijelio s publikom oduševljenje stvaranjem online kanala i zajednica za učenje.

Priznao je da je kao dijete bio zaista loš učenik: “Mislim da je razlog mojim lošim ocjenama bio taj što mi se obrazovanje činilo kao niz prepreka koje je netko postavio pred mene, a ja ih moram sve preskočiti kako bih postigao odraslost.”

Velika promjena mu se dogodila kad je promijenio školu:

“Postao sam učenik jer sam se našao u zajednici učenika. Našao sam se okružen ljudima koji su slavili intelektualizam i angažman.”

Nakon završene srednje škole i čak dvaju fakulteta, radio je odličan posao i napisao prvu knjigu, nakon čega je dao otkaz.

“Našao sam se bez zajednice za učenje i bilo je očajno”, priznao je.

Srećom, otkrio je mogućnosti koje internet nudi za stjecanje novih znanja, ali i za širenje znanja o svemu što njega čini sretnim.

To ga je ohrabrilo da nastavi učiti i u odrasloj dobi, tako da više ne osjeća kao da je učenje nešto rezervirano isključivo za mlade.

Daphne Koller: “Čemu nas uči online obrazovanje”

Daphne Koller je suosnivačica Coursere, vodeće globalne platforme za online učenje, a svojim je TED govorom publici nastojala približiti razloge i ciljeve pokretanja ovog projekta.

Svjesna da nemaju svi jednake mogućnosti, htjela je omogućiti najkvalitetnije obrazovanje što većem broju ljudi.

“Cilj nam je bio okupiti najbolje nastavne predmete najboljih predavača s najboljih sveučilišta – i to besplatno ponuditi svima u svijetu!”

Možda bi netko mogao pomsiliti da se Daphne zalaže za ukidanje sveučilišta, no ona samo teži određenim promjenama:

“Možda bismo trebali provoditi manje vremena na sveučilištima puneći umove naših studenata sadržajem kroz predavanja, a više vremena provoditi na potpaljivanje vatre njihove kreativnosti, njihove mašte i njihovih vještina rješavanja problema na način da zapravo razgovaramo s njima. Kako da to učinimo? Tako da koristimo aktivno učenje u učionici.”

Ako bismo mogli ponuditi obrazovanje vrhunske kvalitete svakome diljem svijeta besplatno, to bi postavilo temelje obrazovanja kao osnovnog ljudskog prava, istaknula je Daphne.

Tako bi svatko diljem svijeta, tko ima mogućnosti i motivaciju, mogao dobiti vještine i znanja koja su mu potrebna kako bi osigurao bolji život za sebe, svoju obitelj ili svoju zajednicu.

Nadalje, to bi omogućilo cjeloživotno učenje: “Šteta je da toliki broj ljudi prekida proces učenja kad završi srednju školu ili fakultet. Imajući ovaj zadivljujući sadržaj dostupan, mogli bismo naučiti nešto novo svaki put kada bismo to željeli, bilo samo kako bismo proširili vidike ili kompletno promijenili svoj život.”

I konačno, zaključila je suosnivačica Coursere, to bi omogućilo cijeli niz novih inovacija jer se zapanjujući talenti mogu pronaći posvuda.

“Možda je sljedeći Albert Einstein ili sljedeći Steve Jobs negdje u zabačenom selu Afrike. I ako bismo mogli ponuditi toj osobi obrazovanje, onda bi ona mogla osmisliti sljedeću genijalnu ideju kojom bi učinila ovaj svijet boljim mjestom za sve nas ostale.”

Diana Laufenberg: “Kako učiti? Iz pogrešaka”

Profesorica Diana Laufenberg osvrnula se na učenje iz grešaka u procesu obrazovanja.

Na početku govora je istaknula koliko se pristup informacijama promijenio u samo nekoliko generacija.

Njeni baka i otac, primjerice, morali su ići u školu kako bi došli do informacija, koje su bile pohranjene u knjigama i glavama učitelja. Ona je, pak, kao dijete u kući imala zbirku enciklopedija, što je značilo da joj je znanje bilo dostupno u kući:

“Bilo je nevjerojatno jer nisam morala čekati da odem u knjižnicu kako bih prikupila informaciju. To je bilo različito od bilo kakvih iskustava prijašnjih generacija i promijenilo je način na koji sam ja bila u interakciji s informacijom čak i na toj maloj razini.”

U svom dugogodišnjem profesorskom stažu u različitim američkim državama, shvatila je kako se svi nastavnici moraju pomiriti s idejom dopuštanja djeci da dožive neuspjeh kao dio procesa učenja, a o kulturi jednog točnog odgovora koji se može zaokružiti na ispitu s višestrukim odgovorima tvrdi:

“To nije učenje! To je potpuno pogrešna stvar za tražiti – reći djeci kako nikada ne smiju biti u krivu. Tražiti od njih da uvijek imaju točan odgovor ne dopušta im da uče.”

Učenje mora uključiti dozu neuspjeha jer neuspjeh je sastavni dio procesa, istaknula je.

Svoj je govor zaključila napomenom da trebamo prestati promatrati edukaciju kao dolazak u školu kako bismo prikupili informacije.

Trebali bismo, kako je rekla, poticati učenje putem iskustva, osnaživati glas učenika i prihvaćati neuspjeh. 

Ramsey Musallam: “3 pravila kako potaknuti učenje”

Ramsey Musallam je profesor kemije kojem je, kako kaže, bila potrebna jedna po život opasna situacija da ga probudi iz 10-godišnjeg pseudopoučavanja i pomogne mu shvatiti da su pitanja učenika početak pravog učenja.

Čvrsto vjeruje kako su pitanja i radoznalost magneti koji nas vuku prema nastavnicima i koji nadilaze granice tehnologije ili pomodnih riječi u obrazovanju. 

“Ako imamo hrabrosti zbuniti svoje učenike, zaokupiti ih i potaknuti na prava pitanja, kroz ta pitanja mi nastavnici dobivamo informacije koje možemo koristiti za kreiranje robusnih i informativnih metoda kombinirane nastave.”

Tri pravila koja danas koristi pri planiranju nastave su sljedeća:

1. Znatiželja je na prvom mjestu. (“Pitanja mogu biti put do sjajne poduke, ali nikako obrnuto.”)

2. Prihvatite zbrku. (“Pokušaj i pogreška i dalje mogu biti neformalni dio onoga što činimo svakodnevno.”) 

3. Vježbajte razmišljanje. (“Ono što radimo je važno, zaslužuje našu pažnju, ali i naše razmatranje.”)

Ramsey je zaključio:

“Ako mi kao nastavnici napustimo jednostavnu ulogu širitelja znanja te usvojimo novu paradigmu nekoga tko njeguje radoznalost i propitkivanje, možda unesemo nešto više smisla u njihov školski dan i potaknemo njihovu maštu.”

Ken Robinson: “Kako izbjeći obrazovnu dolinu smrti”

Sir Ken Robinson bio je cijenjeni profesor, govornik i promicatelj uloge umjetnosti u procesu obrazovanja. Održao je nekoliko čuvenih TED govora, a mi vam danas ističemo jedan koji će vas zasigurno dotaknuti.

“Tri su načela na kojima počiva procvat ljudskog života, a koja su u suprotnosti s kulturom obrazovanja u kojoj većina učitelja mora raditi i većina učenika izdržati”, započeo je.

Prvo je načelo, kako je kazao, to da su ljudska bića prirodno različita i raznolika.

“STEM predmeti su važni, no nisu i dovoljni. Istinsko obrazovanje mora pridati jednaki značaj umjetnostima, humanističkim predmetima, tjelesnom odgoju. Umjetnosti nisu značajne samo zato što poboljšavaju rezultate u matematici. One su važne jer govore onim dijelovima dječjeg bića koje ostali predmeti ni ne dotiču.”

Drugo načelo za koje je istaknuo da potiče procvat ljudskog života je znatiželja. Uspijete li zapaliti iskru znatiželje u djetetu, tvrdio je, ono će vrlo često učiti bez ikakve daljnje pomoći.

“Djeca su prirodni učenici. Uloga učitelja je u olakšavanju i pospješivanju učenja.”

Naveo je kako smatra da je dio problema u činjenici što se dominantna obrazovna kultura usredotočila na testiranje, umjesto na poučavanje i učenje: “Testiranje je, naravno, važno. Standardizirani testovi su vrijedni. Međutim, oni ne bi smjeli biti dominantni u našoj obrazovnoj kulturi.”

Naposljetku, kao treće načelo istaknuo je sljedeće: “Ljudski je život u svojoj suštini – stvaralački. Zato se naši životopisi razlikuju. Mi kreiramo svoje živote, i možemo ih re-kreirati tijekom življenja. To je zajedničko sredstvo razmjene u bivanju ljudskim bićem. To je razlog zašto je ljudska kultura toliko zanimljiva, raznolika i dinamična. Svi mi stvaramo vlastite živote u nestalnom procesu zamišljanja alternativa i mogućnosti, a jedna od uloga obrazovanja jest da probudi i razvije te stvaralačke snage. Inače, imat ćemo kulturu standardizacije.”

Istaknuo je i nekoliko bitnih stavki djelovanja visokoučinkovitih obrazovnih sustava, poput finskog.

Kao prvo, kazao je, oni individualiziraju poučavanje i učenje:

“Oni prepoznaju da su učenici ti koji uče i da ih sustav treba uključiti i potaknuti njihovu znatiželju, njihovu individualnost, njihovu kreativnost. Samo tako ih se može potaknuti da uče.”

Drugo što čine, istaknuo je Ken Robinson, jest da vrlo visok status pridaju učiteljskom zanimanju:

“Oni prepoznaju da nije moguće unaprijediti obrazovanje ne odaberete li sjajne ljude da poučavaju i ne ustrajete li u tome da im pružite stalnu podršku i profesionalni razvoj. Ulaganje u profesionalni razvoj nije trošak. To je investicija.”

I treće, zaključio je, visokoučinkoviti obrazovni sustavi odgovornost za obavljanje posla predaju školama:

“Vidite, velika je to razlika u odnosu na obrazovanje zasnovano na principima zapovijedi i kontrole. Obrazovanje nije mehanički sustav. Ono je ljudski sustav. Tiče se ljudi, ljudi koji ili žele učiti, ili ne žele učiti. Svaki učenik koji odustaje od škole čini to iz razloga ukorijenjenog u vlastitom životopisu. Možda im je dosadna. Možda im je nevažna. Možda smatraju da je u neskladu sa životima koje žive izvan škole. Postoje trendovi, ali priče su uvijek jedinstvene.”

TED kao dobra navika 🙂

TED je zaista riznica znanja i inspiracije. Neka vam u naviku uđe gledanje barem jednog videa dnevno i učinit ćete puno za sebe!

P.S. Javite nam koji su vas TED govori najviše oduševili! 🙂