Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Htjeli mi to priznati ili ne, siječanj nas nekako uvijek potakne na promjene. Označava početak nove godine i tješi da imamo dovoljno vremena da u nadolazećoj ostvarimo sve ono što nam se dulje vremena mota po glavi.
Prošla godina je označila vrijeme značajnih promjena, na površinu izbacila neka nova zanimanja, ali i pokazala skoro pa beskorisnim neka postojeća. Naglasila je važnost digitalizacije i praćenja najnovijih tehnoloških trendova, čak i kada se radi o ne IT firmama.
U skladu s tim, pojavila se potreba za određenim vještinama koje ćete morati svladati (ako već niste) ukoliko želite (p)ostati konkurentni na tržištu rada.
Prema podacima Svjetskog Ekonomskog foruma (iz 2020., a proteže se i na 2021.) najpoželjniji skillovi su:
Ova vještina je ključna i može donijeti veliku promjenu u karijeri. Problemi su neizostavan dio svakog poslovnog dana, a osoba s razvijenom ovom vještinom sposobna je realno sagledati problem i bez tuđe pomoći pronaći optimalno rješenje. Važno je napomenuti da je potpuno normalno ponekad zaglaviti i promišljati o mogućim strategijama koje će donijeti rješenje, a onda tu na svjetlo izlazi i kreativan karakter te inovativan pristup.
Ova vještina s razlogom se nalazi na vrhu popisa pa opet neshvatljivo je kako nas njoj ne uče ni u školama ni na većini fakulteta. Štoviše, mlade ljude koji kritički razmišljaju se sputava te tjera da a priori prihvaćaju servirane informacije kao točne.
Primijetili ste da dijete u danu postavi impresivan broj pitanja; s odrastanjem se broj pitanja smanjuje, oslanjamo se na već poznate činjenice i naše kritičko razmišljanje stagnira.
Nedostatak kritičkog mišljenja u odrasloj dobi uzrokuje puno problema, a jedna od nuspojava njegovog nedostatka je podložnost manipulacijama.
„Samo je jedna stvar teža od toga kako naučiti misliti kritički – pokušati definirati taj koncept na razumljiv način.“ (M. Guillot)
Kreativnost u osobi je danas jedna od najcjenjenijih osobina, pogotovo u poslovanju gdje rezultira svježim i zanimljivim idejama. Doduše, postoje i određeni problemi vezani za kreativnost, npr. njen subjektivan karakter – ono što je za mene kreativno vama ne mora biti. Nadalje, skoro pa nemoguće ju je izmjeriti; netko može baciti na stol 10 ideja, od kojih niti jedna nije iskoristiva, dok druga osoba ima samo jednu ideju, ali ona se pokaže kao prava.
Unatoč tome što je kreativan pristup poslu iznimno poželjan, ipak ćete morati zasukati rukave jer kreativnost je 20%, a naporan rad čak 80% procesa.
Svaki član tima je različit, ima svoje emocije, navike, ponašanje i stoga ga se treba “tretirati” kao individualca, zasebno od ostatka tima. Osoba koja ima razvijene vještine upravlja ljudima prihvaća različitosti u karakterima i svoj stil vođenja prilagođava svakom pojedinom zaposleniku, istovremeno potičući svakog člana tima na ispunjenje svog punog potencijala. Ovakav način rezultira efikasnošću i zadovoljstvom.
Pravilno usmjeravanje i koordiniranje je nužno kako bi se ostvarili poslovni ciljevi, a preduvjet dobre koordinacije je izvrsna komunikacija.
Koordinacija zahtijeva pomno praćenje svih poslovnih aktivnosti i interesa, ali i utvrđivanje prioriteta.
Za emocionalnu inteligenciju se kaže da je vladar poslovnog svijeta. U praktičnom smislu ona označava svjesnost o vlastitim emocijama i načinima na koje one utječu na naše ponašanje, a isto tako i sposobnost njihovog pravilnog komuniciranja i izražavanja. Statistika pokazuje da je EQ odgovorna za čak 58% vašeg radnog učinka, a visok IQ ne znači i visoku EQ.
Emocionalno inteligentni ljudi znaju prepoznati emociju i pristupiti joj na posve drugačiji način. Znaju motivirati sebe, samopouzdani su, prihvaćaju pogrešku imajući na umu da nitko nije savršen.
Svatko od nas dnevno donese jako velik broj odluka, od onih banalnih pa do onih jako bitnih. Neke ne zahtijevaju puno promišljanja, dok one poslovne ipak zahtijevaju sistematizaciju i određenu razinu kompetencije i odgovornosti. Nema mjesta sporosti, jer sporost i neznanje generiraju negativne posljedice.
“Nema ništa teže, i zbog toga ništa vrijednije, od sposobnosti donošenja odluka!” (Napoleon Bonaparte)
Uslužno orijentirani ljudi u stanju su prepoznati tuđe sposobnosti i želje čak prije nego su one izrečene i stavljaju se na raspolaganje drugima.
Dobre pregovaračke vještine u poslovnom svijetu važna su pretpostavka osobnog uspjeha pojedinca, ali i poslovnog uspjeha tvrtke. Na vanjske čimbenike ne možete utjecati, ali na sebe možete; usklađivanjem vlastite verbalne i neverbalne komunikacije, kvalitetnom razmjenom informacija, jasno definiranim ciljevima i aktivnim slušanjem sugovornika.
Preduvjet je, naravno, dobro poznavanje materije o kojoj pregovarate; što više znate to će vam biti lakše argumentirati u vlastitu korist.
Ukoliko vam ova vještina nije urođena, ne brinite, može se naknadno svladati, ali zahtijevat će puno vježbe.
Posljednja na listi ali ništa manje bitna našla se ova vještina. Ona se ogleda se u uspješnom žongliranju s više pojmova istovremeno i uspješno, a osim toga označava i moć prilagodbe zahtjevima okoline. Svaka osoba nije ista, jednako kao što i svaki klijent nije isti, i iz tog razloga nužno je prilagođavanje, a upravo o razvijenoj kognitivnoj fleksibilnosti ovisi koliko brzo i uspješno će te se uspjeti prilagoditi.
Povjesničar i futurist Yuval Noah Harari u svojoj knjizi “21 lekcija za 21. stoljeće” navodi da biste bili ukorak sa svijetom 2050. godine nećete trebati samo izmišljati nove ideje i proizvode – već ćete iznad svega uvijek iznova trebati “izmišljati” sebe!
Sretno! 🙂
Podijeli
