U mjesecu studenome prošle godine, na Ekonomskom fakultetu u Splitu, svoje mjesto je pronašao Studentski Poduzetnički Inkubator (SPI), projekt vrijedan 302.450,00 kn. Projekt je financiran u iznosu od 288.047,61 kuna od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.

Svi proaktivni i poduzetni studenti Sveučilišta u Splitu, jednom po semestru, ovdje mogu pronaći utočište za svoje poduzetničke ideje. Kroz Inkubator na raspolaganju imaju tehnički opremljen coworking prostor, edukacije i radionice, networking evente i mentorsku podršku. Na njihovom putu do samozapošljavanja, podršku im daju i mentori od kojih je dio nastavno osoblje Ekonomskog fakulteta, a dio vanjski suradnici odgovarajućeg znanja i iskustva.

Kroz koji dan, edukacije završavaju čak 23 ideje iz raznoraznih područja poput IT-a, turizma, socijalnog poduzetništva, financija, ali i ekologije. Po završetku edukacija, prva grupa korisnika Inkubatora nastavlja rad na realizaciji svojih poslovnih modela uz mentorsku podršku.
Svim studentima su uvijek otvorena vrata kad im zatreba pomoć od SPI-ja te se mogu uključiti i u druge aktivnosti koje Studentski poduzetnički centar Fakulteta provodi – Program Poticanja Poduzetništva #3P, međunarodni poduzetnički kamp Summer Jam te Microsoft Startup Academy (SSA) na kojoj od njenog početka sudjeluju kao partneri za splitsko područje.

Ukoliko ste mladi student s dobrom idejom, prijave za novi ciklus programa SPI-a započeti će krajem veljače. Svakako, pozvani ste na mnogobrojna predavanja i radionice koje se organiziraju, a više o svemu možete saznati na web stranici i Facebook stranici SPI-ja.

O cijelom projektu, popričali smo i s prof.dr.sc. Majom Fredotović, koja je i prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na Fakultetu.

Kako je nastao Studentski Poduzetnički Inkubator?

Fakultet već od 2008./2009. radi na tome. Počeli smo kroz jedan TEMPUS projekt koji je bio orijentiran unapređenju nastave i poduzetništva. Glavni nositelj je bio Ekonomski fakultet u Zagrebu, a mi smo bili partneri. U sklopu tog projekta osnovao se Studentski poduzetnički centar. Osnovali smo i Studentsku poduzetničku akademiju. Nakon toga smo u suradnji i na inicijativu de facto naših bivših studenata, koji su u međuvremenu postali mladi poduzentici, napravili jednu međunarodnu ljetnu školu iz poduzetništva sa stranim partnerima. Kao rezultat te suradnje, imamo jedan međunarodan projekt o poduzetništvu i onda je nekakav logičan slijed bio da i razmišljamo o nečemu na temu inkubatora.

Koje su prednosti inkubatora?

Inkubator je danas nešto što je jako potrebno, posebno kada govorimo o mladim ljudima. S jedne strane, studenti izlaze s puno različitih znanja, a s relativno malim dodirom s praksom. Realni svijet im dođe nešto kao šok kako izlaze iz sustava obrazovanja. S druge strane, s obzirom na (slabo)postojeću suradnju akademije i gospodarstva, mislim da je to jedan fini način koji pruža mogućnost unapređenja te suradnje, uspostavljanje nekakve komunikacije, koja za gospodarstvo može biti puno interesantnija nego predstavljanje firmi na predavanjima studentima jer kontakt kroz inkubator je jedan kontinuirani kontakt. Studenti mogu puno realnije doći do predodžbe što su problemi, na što se moraju pripremiti. Gospodarstvenici dolaze u izravan kontakt sa studentima koji su zainteresirani za poduzetništvo, koji bi po nekoj logici sutra njima bili interesantni. Također, mi kao akademija dobivamo kvalitet jer nam praksa ulazi u nastavu.

Koje je vaše mišljenje o inkubatoru?

Kad govorimo o samom inkubatoru i kad gledamo populaciju startupova, tj. poduzetnika početnika, mislim da koliko god ste se vi dobro pripremili za svoj poduzetnički projekt, ipak je teorija i istraživanje preko interneta jedna stvar, a stvarni život druga. Mislim da većina onih koja krene u vlastiti posao ili u samozapošljavanje, ima nekakvo potrebno vrijeme prilagodbe na nove životne uvjete, a pogotovo oni koji pokreću vlastiti posao. Inkubator doživljavam kao policu osiguranja jer prvenstveno, poanta inkubatora je da vi takvima pružate podršku. Mi ne bi gubili kontakt sa našim polaznicima kada osnuju firmu i kada se etabliraju na tržištu, već da imaju svoju sigurnu kuću u koju mogu doći s problemima.

Uskoro završava edukativni dio programa prva grupa polaznika. Jeste li pratili njihov rad? Jeste zadovoljni?

Ne da sam zadovoljna, nego sam iznenađena, u pozitivnom smislu. Vrlo sam zadovoljna iskazanim interesom studenata. Mi smo u ovom projektu bili poprilično oprezni u našim ciljnim veličinama. Zbog broja prijavljenih, na kraju smo morali čak raditi selekciju, što nas je iznenadilo. Polaznici su sad prošli osnovnu edukaciju i sad razvijaju svoj nacrt poslovnog plana. Mi ćemo ih uključiti i u razne događaje gdje će pokazati naučeno. U svakom slučaju, oni ostaju i dalje u Inkubatoru razvijati ideje jer od ideje do posla je jako, jako dugi put.

Kako se mladi snalaze u poduzetničkim vodama? Kakve su im ideje?

U principu, mladi su malo prestrašeni, nije lako poznavati šumu Striborovu propisa. S druge strane, rizici su veliki. Prvenstveno im treba pomoć, podrška, ohrabljenje, nešto što im neće dopustiti da tek lako odustanu na prvu loptu. Mladi ljudi su opterećeni s ničim, i oni stvarno imaju pregršt različitih ideja. Ništa danas nije lako otvoriti, a još teže je održati. Otvaranje praonice rublja je također poduzetnički pothvat. Prema tome, i neki takvi poslovi koji daju kruh za dvoje, troje ljudi, također su izrazito važni i nijedne ne treba zapostaviti.

Osim u Inkubatoru, imaju li mladi još negdje drugdje mogućnosti?

Djeluje i Ured za transfer i tehnologiju koji predstavlja direktan izlaz i mogućnost mladoj, inovativnoj firmi da se plasira i stvori novu kvalitetu kontakata vani, tako da mislim da se stvara jedna mreža i podrška mladima da se osmijele. Nije to nikakva izmišljotina, to je nešto što vani svugdje normalno funkcionira, a ovdje još nismo imali takvih pokušaja, pa se u ovim godinama volim smatrati pionirom.

Kakvi su planovi za budućnost?

Što se tiče samog projekta pokretanja SPI-ja, on je na polovici svog djelovanja de facto ispunio svoje ciljeve. Mi smo u međuvremenu sa Sveučilištom kao glavnim partnerom dobili jedan veliki Erasmus+ projekt gdje razvijamo posebne nastavne materijale, i plan nam je dalje razvijati platformu čiji će jedan dio biti open source i dostupan svima na svijetu. Sad radimo na ekipiranju mentora koji bi pratili studente. Ono što nam je u planu, i što smo polako započeli je međunarodno umrežavanje. Sve ove kontakte sa stranim sveučilištima i s njihovim poduzetničkim centrima i inkubatorima da objedinimo kroz ovu našu platformu tako da se sustavno i kontinuirano organizira komunikacija između studenata i mentora, naših i stranih. Izuzetnu podršku nalazimo u Sveučilištu tako da se nadamo da se suradnja nastavlja, ne samo kroz rektorat, nego da će nam se pridružiti i više sastavnica. Jako je bitno da u tim timovima imate ljude različitih kompetencija.