Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Nakon prošlogodišnje pauze, jedva smo dočekali ovogodišnje izdanje DUMP DAYS konferencije, koja se iznimno ove godine održava u hibridnom obliku.
Zanimljivih i korisnih panel rasprava, predavanja i radionica ne nedostaje, a nas je posebno zainteresirao panel na kojem su sudjelovali Đulijano Nola, Mateo Perak i Ivan Jelušić, a sve s ciljem otkrivanja potencijala manjih sredina, poput Splita, Osijeka i drugih.
Ako ste pratili tech scenu posljednjih dana nisu vas mogle zaobići vijesti o akviziciji Infobipa i Shfta, potom Five-a, prodaji Nanobita itd… ipak, primjećujemo da su sve te firme sa sjedištem u ZG, a ima li takvog potencijala i u manjim sredinama?
U samom uvodu panel rasprave koju je moderirao izvršni urednik BUG-a Dragan Petric saznali smo kako je tekao profesionalni put panelista, a posebno nas se dojmila Ivanova priča koji je na samom početku svojih studentskih dana shvatio:
“Nikada neću postati jako dobar inženjer, ali imam taj neki poduzetnički šlif u sebi.”
Već s 21 godinom pokrenuo prvu startup kompaniju (startup se bavio razvojem zidne utičnice koja je u sebi imala ugrađena dva punjača).
“Ljubav prema IT-u i poduzetništvu rodila se na prvi pogled i tu sam našao svoju comfort zonu”.
Danas je Ivan osnivač Orqe koja se bavi razvojem tehnologija koje omogućuju prijenos videosignala niske latencije koji onda omogućuje upravljanje dronovima, a svoja rješenja prodaje u 50ak zemalja u svijetu. Ipak, 90% prihoda im dolazi iz Amerike.
Splićanin Mateo Perak ispričao je kako se njegov prvi susret s računalom dogodio relativno kasno, ali je relativno rano uskočio u lokalnu tvornicu softvera (Enel) i to je za momka od 16 godina bilo vanserijsko iskustvo. S godinama su se probudili i određeni poduzetnički afiniteti pa je tako na fakultetu i pauzirao jednu godinu zbog pokušaja osnivanja tvrtke.
Unatoč kasnijem “neuspjehu”, Mateo ističe kako je za momka u ranim 20ima to iskustvo bilo neprocijenjivo.
“Nekoliko falivenih pokušaja dovelo je do toga da smo shvatili kako smo najbolji u tome da gradimo stvari i tako je nastala digitalna agencija Profico”.
Za razliku od prethodno spomenuta dva panelista, Đulijano Nola je u svijet poduzetništva zakoračio tek sa 33 godine i upravo zato svima preporučuje da krenu što ranije, jer vam raniji start ostavlja više vremena za činjenje grešaka i ispravljanje istih. A greške su neizbježne…
Od malih nogu je želio biti inženjer, a i danas mu je glavna misao vodilja: “Stvarati nešto iz ničega.”
Nakon određenog vremena provedenog u korporaciji, shvatio je da želi nešto više i da se ne vidi u nekakvom standardnom životnom ritmu.
Zajedno sa svojim partnerom Draženom osnovao je firmu i, prema Nolinim riječima, krenili su najtežim mogućim putem koji je značio učenje na vlastitim greškama. Naime, radili su odličan softver, ali postojao je jedan problem – taj softver u to vrijeme nije nikome trebao!
“Češće si nismo mogli isplatiti plaću nego jesmo”, iskren je Nola.
Godinama kasnije, sa Crnim Jajom su se pojavili kao 54. grupna kupnja u Hrvata, pomeli konkurenciju i nakon 3 godine postali broj jedan.
Važnu pouku izvukao je iz tog iskustva:
“Nije važno radi li već netko to, nego možeš li ti napraviti bolje.”
Iako živi i radi u Osijeku, Ivan ističe kako su putovanja prema Zagrebu česta i nužna. Određeni broj poslovnih sastanaka i ideja zahtijeva face to face razgovor, umjesto korištenje Zooma i sličnih online komunikacijskih platformi.
Prema njegovim riječima, Zagreb nudi puno više prilika za networking sa različitim skupinama ljudi kakvih u Osijeku nema.
Splitska tvrtka Profico ima ured i u Zagrebu, a na pitanje moderatora koji je bio glavni razlog za taj potez, Mateo je kroz smijeh odgovorio da ima puno razloga, ali ipak je naveo najvažnije: talent pool, pristup korporativnom tržištu (u Splitu čak i ako postoji nekoliko korporacija, njihovo sjedište je u Zagrebu), a posljednji, ali nikako manje bitan razlog je osobni razvoj.
“Koliko god ja podižem svoje granice, toliko mogu razvijati čitavu tvrtku i poslovanje.”
Osvrnuvši se na razdoblje svojih poduzetničkih dana, Mateo ističe kako se u odnosu na tada, community u Splitu danas dobro razvija, a tvrtke pojačano zapošljavaju.
Zanimljivo je bilo pitanje moderatora: “Zamislite da ste firme pokrenuli u Zagrebu, mislite li da bi biznis brže rastao?
Ivan smatra da ne bi i kao najveću zamjerku Zagrebu ističe velike udaljenosti i puno utrošenog vremena u prometu, a s njim se nije složio Mateo koji je uvjeren da bi mu biznis brže rastao u bilo kojoj sredini većoj od Splita:
“Često smo osjećali limite lokalne sredine”.
S druge strane, Đulijano je gotovo cijeli svoj život proveo u Splitu i kaže kako uopće ne može zamisliti život u Zagrebu.
Ivan kao glavnu prednost Osijeka ističe manje utrošenog vremena na putu od točke A do točke B, kvalitetne uvjete i manje troškove života. Nekretnine su relativno povoljne u odnosu na Zagreb i Split, a gledajući iz te perspektive jednostavnije je osnovati obitelj.
Osim toga, Osijek se specifično razvija u smjeru IT grada.
“Osijek je jedan od rijetkih gradova na svijetu gdje imate kompletnu pokrivenost 5G strukturom i gdje u statutu i regulativi grada stoji da su dozvoljena testiranja nekih naprednih tehnologija”.
Ova odluka grada inspirirana je potrebama IT tržišta i definitivno je za svaku pohvalu.
Što se tiče prednosti života u Splitu, Nola kaže kako su kontinentalcima prednosti vidljive čim kroče na tlo našeg grada. Bogat je sadržajima, ima izuzetno povoljnu klimu, ali ipak teže dolazi do pokretanja nekih stvari što za posljedicu ima slab razvoj potencijala grada.
Za Matea je jedina prednost grada Splita klima, i smatra da puno više koristi sam grad ima od lokalaca koji u njemu žive i stvaraju nego lokalci od lokalne sredine.
Rad u IT-u je dinamičan i omogućuje česta putovanja, čemu su svjedočila sva tri panelista; Ivan je živio u Bugarskoj, Mateo u Americi, a Nola na Novom Zelandu.
Za kraj su se prisjetili ponekih anegdota koje su im se dogodile na putovanjima, a Ivan je istaknuo:
“Koliko god išao otvorena uma, uvijek imaš neke pretpostavke i koliko god da se smatraš spremnim, kulturni šok uvijek ostavi neki svoj efekat u trenutku kad se desi.”
Podijeli
