Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Nedavno sam pročitao članak na Netokraciji u kojem se piše o postignuću nekog momka koji je u 130 dana skupio 130 certifikata! Znači, svaki dan po jedan. 130 dana za redom. Momku svaka čast za trud, ali zapitao sam se, koliko je tu zapravo skupljeno znanja? Pod znanjem, mislim na konkretno znanje koje će primjenjivati u svakodnevnom poslu te biti od koristi pojedincu.
Pregledao sam naslove tih certifikata, neke sam morao i guglati kako bih ustvrdio što znače. Primjerice, jedan od njih je i “Succession Planning” za kojeg Wikipedia kaže:
“Succession planning is a process for identifying and developing new leaders who can replace old leaders when they leave, retire or die.”
Gornja slika vjerno preslikava moju ekspresiju lica nakon čitanja definicije za postignuti certifikat.
Koliko će često osoba biti uopće u situaciji da identificira i razvija nove lidere koji će zamijeniti stare kad odu u mirovinu? Koliku će korist osoba imati od postavljanja ovakvog certifikata u svoj životopis?
Mislim da odgovor svi znamo i da ga nema potrebe dodatno secirati.
Ipak, prethodno opisana situacija potaknula me je na ideju da napišem nešto o certifikatima. U daljnjem tekstu ću objasniti kako je tekao razvoj certifikata, razloge za popularnost prošlih godina te moj stav i mišljenje iz perspektive jednog developera.
U posljednje vrijeme sve češće se raspravlja imaju li ti certifikati stvarnu vrijednost za osobe koje traže posao. Posljedica toga su svakako brojke u rasponima od milijuna certificiranih “developera” i tisuća dostupnih certifikata koji su nastavili rasti tijekom zadnjih godina.
Institucije za certifikaciju i dobavljači plasiraju svoje proizvode s tvrdnjom da certificirani “stručnjak” ima implicitnu prednost nad ostalim kandidatima kod traženja posla. Ipak, istina je pomalo drugačija.
Prilično rašireno vjerovanje je da su osobe koje trube na sav glas i objavljuju na društvenim mrežama svoje mnogobrojne certifikate te iste stavljaju u životopis – zapravo manje poželjni zaposlenici. Da, dobro ste pročitali.
Objašnjenje ovakve stigme koja se danas povezuje s certifikatima vjerojatno se odnosi na kulturu i psihu tehničke zajednice (favoriziranje meritokracije nad vjerodostojnošću).
Kad je internet doživio procvat devedesetih, gotovo preko noći eksponencijalno je povećao potražnju za tehnološkim stručnjacima. Uspostavljeni su ubrzani programi obuke koji su prodani kao učinkovita alternativa fakultetskoj diplomi za zauzete i zaposlene profesionalce. Mnogi od tih programa nudili su certifikat nakon završetka. Ti su certifikati obično bili povezani s tehnologijom ili programskim jezikom institucije koja je izdavala certifikat.
Broj tijela za ovjeravanje i certificiranje i dalje je rastao, a nerijetko su se mogli vidjeli životopisi developera na kojima su bili prikazani dugački popisi skraćenica i identifikacijskih brojeva certifikata koji su ukazivali na njihova postignuća na testiranju i uspješnosti certificiranja.
Tech divovi kao što su Microsoft, Sun, Oracle i IBM ušli su u igru sa svojim vlastitim programima certificiranja, koji su im i dan danas zlatne koke. Hijerarhija certifikatora počela se oblikovati među raznim institucijama i danas skoro svaka online e-learning platforma nudi certifikate za postignuća.
Šire se anegdote i horor priče o visoko certificiranim developerima/stručnjacima koji loše rade u stvarnim situacijama. Naravno da ne treba generalizirati, ali osobno sam bio svjedok situaciji kad je jedna tvrtka unajmila certificiranog Oracle stručnjaka da im riješi bug koji ih je sve mučio tjednima.
Nakon što je dočekan kao spasilac, Oracle stručnjak nije riješio problem ni nakon tjedan dana. Na kraju je drugi zaposlenik firme uspio locirati i ukloniti bug. Naravno, to nije spriječilo Oracle stručnjaka da uredno naplati vrijeme utrošeno na svoje usluge.
U posljednje vrijeme, veliki broj poslodavaca uklonio je certifikate iz ocjene kandidata i kriterija zapošljavanja. Vremenom se misao da certifikacija nije pouzdan pokazatelj talenta pretočila u ideju da navedena certifikacija zapravo može ukazivati na nedostatak sposobnosti.
Svi znamo da je zapravo prava vrijednost certifikata isključivo u procesu učenja za sam ispit.
Prema mom iskustvu, sada je nekakva opće poznata praksa za osobe koje traže posao da izostave bilo kakvo spominjanje stečenih certifikata u životopisu.
Međutim, developeri na junior razini često dobivaju propusnicu kada je riječ o uvrštavanju certifikata u životopis jer se često moraju osloniti na bilo koju moguću akreditaciju kako bi ih poslodavci primijetili. Ipak, često vidim kako certifikati nestaju iz životopisa kako se iskustvo pojedinca povećava.
Nisam siguran za druge struke, ali po pitanju certifikata za IT domenu, isprobao sam par stranica i mogu reći da certifikati sa stranica poput Udemy, Coursere i SoloLearn-a ne vrijede ništa posebno jer iste možete dobiti gledajući video materijal i klikajući nasumično na odgovore dok ne pogodite točan odgovor.
Naravno, to ne znači da sa spomenutih stranica ne možete ništa naučiti, nego samo da možete dobiti certifikat uz vrlo malo truda (ovisno šta vam je cilj).
Ipak, postoje i certifikati koji vas natjeraju da nešto isprogramirate i napravite kako biste ga dobili. Odlično mjesto gdje možete pronaći listu besplatnih certifikata za IT domenu je GitHub repozitorij awesome-certificates od kojih bi izdvojio sljedeće kategorije u popisima koji slijede.
Svaka stavka na popisu sadržava naziv i link na stranicu gdje možete započeti učenje, naziv organizacije koja izdaje certifikat, te prosječan broj sati koji vam treba da biste dobili certifikat.
“CS107: C++ Programming”, Saylor Academy, 40 sati
“C#”, HackerRank, 1 sat
“Java”, HackerRank, 1 sat
“JavaScript Algorithms and Data Structures Certification”, FreeCodeCamp, 300 sati
“JavaScript”, HackerRank, 1 sat
“Programming Essentials In Python”, Cisco Networking Academy, 70 sati
“Python”, HackerRank, 1 sat
“Scientific Computing with Python Certification”, FreeCodeCamp, 300 sati,
“R”, HackerRank, Beginner, 1 sat
“Using R with Databases”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Responsive Web Design Certification”, FreeCodeCamp, 300 sati
“Front-End Libraries Certification”, FreeCodeCamp, 300 sati
“Selenium 101”, LambdaTest, 4 sata
“Angular”, HackerRank, 1 sat
“React”, HackerRank, 1.5 sati
“Node.js”, HackerRank, 1 sat
“APIs and Microservices Certification”, FreeCodeCamp, 300 sati
“CS403: Introduction to Modern Database Systems”, Saylor Academy, 42 sata
“REST API”, HackerRank, 1.5 sati
“MongoDB Basics”, MongoDB, 8.5 sati
“MongoDB for SQL Pros”, MongoDB, 2 sata
“MongoDB Cluster Administration”, MongoDB, 9.5 sati
“MongoDB Aggregation Framework”, MongoDB, 9 sati
“Crafting Conference Abstracts”,MongoDB, 1.5 sati
“Atlas Security”, MongoDB, 30 minuta
“MongoDB Performance”, MongoDB, 7 sati
“MongoDB for Java Developers”, MongoDB, 7.5 sati
“MongoDB for JavaScript Developers”, MongoDB, 6.5 sati
“MongoDB for .NET Developers”, MongoDB, 6.5 sati
“MongoDB for Python Developers”, MongoDB, 6.5 sati
“Diagnostics and Debugging for MongoDB”, MongoDB, 6.5 sati
“MongoDB Data Modeling”, MongoDB 7 satiž
“Networking Essentials”, Cisco Networking Academy, 70 sati
“CS402: Computer Communications and Networks”, Saylor Academy, 60 sati
“Containers, K8s and Istio on IBM cloud”, IBM / Cognitive Class, 9 sati
“Docker Essentials”, IBM / Cognitive Class, 4 sata
“IBM Cloud Essentials”, IBM / Cognitive Class, 4 sata
“Introduction to Containers, Kubernetes, and OpenShift”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“NDG Linux Unhatched”, Cisco Networking Academy, 8 sati
“NDG Linux Essentials”, Cisco Networking Academy, 70 sati
“CS401: Operating Systems”, Saylor Academy, 120 sati
“Data Science Methodologies”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Data Science 101”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Data Science Tools”, IBM / Cognitive Class, 4 sata
“Python for Data Science”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“IBM Blockchain Foundation Developer”, IBM / Cognitive Class, 6 sati
“Blockchain Essentials”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Deep Learning Fundamentals”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Deep Learning with TensorFlow”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Introduction to Machine Learning with Sound”, IBM / Cognitive Class, 4 sata
“Machine Learning with Python”, IBM / Cognitive Class, 3 sata
“Machine Learning with Python Certification”, FreeCodeCamp, 300 sati
“Elements of AI”, University of Helsinki, 30 sati
Iz znatiželje koliko brzo mogu dobiti certifikat, isprobao sam HackerRank (Python, JavaScript i React) i FreeCodeCamp (Responsive Web Design). Za HackerRank certifikate mi je trebalo okvirno 30 minuta po certifikatu za riješiti zadatke (predviđeno 60 minuta), dok sam za certifikat FreeCodeCamp-a potrošio nekih 10-12 sati (predviđeno 300 sati).
Krajem 90-ih certificiranje kao sredstvo za pokazivanje sposobnosti za IT domenu imalo je više smisla nego danas. Developeri danas imaju više mogućnosti kada je u pitanju izrada projekata te ulaganje vremena i novca u razvoj karijere.
Primjerice, danas ako developer želi pokazati svoju stručnost i znanje, može napraviti aplikaciju, besplatno je hostati i staviti javno dostupnom. Definitivno će s time učinkovitije i vjerodostojnije prikazati svoju sposobnost s gotovim proizvodom nego s certifikatom.
Za druge struke je to možda malo drugačije no imam dojam da je danas ljudima zapravo glavni cilj skupljanje certifikata umjesto skupljanje znanja.
Stjecanje znanja bi trebalo biti primarni cilj, dok bi certifikat trebao simbolizirati ništa drugo nego uspomenu na trud, rad i stečeno znanje.
Podijeli
