Lov na posao u IT struci: Nekoliko savjeta kako ne zabrljati na intervjuu

Na pitanje „Koja greška vas je u životu najviše koštala?“ veliki gospodin Viktor Marković samouvjereno je ispalio kako je to bio odlazak iz roditeljskog toplog gnijezda, potkrijepivši navedeno argumentima kako je sami taj čin “financijski katastrofa totalna” jer ste primorani sami plaćati račune, hranu, komunalije i sve ostalo.

Dakle, ukoliko ste na zadnjoj godini fakulteta, privodite studije kraju, mater i ćaća vam već odavno u prepirkama dobacuju kako jedva čekaju da odete, dosadilo vam je slušati onu napornu ponavljajuću „dok si pod mojim krovom“ i ne želite da vas roditelji izbace kao gore spomenutog gospodina Viktora, krajnje je vrijeme da počnete razmišljati o pronalasku posla.

Proces pisanja zamolbe i životopisa i nije toliko strašan, ali već nakon prvog odgovora na zamolbu i saznanja o terminu intervjua, iz dana u dan krenu vas obuzimati lagana tjeskoba i nelagoda. Evo nekoliko savjeta kako što bolje odigrati partiju šaha zvanu intervju za posao.

Specifičnosti IT struke

Za razliku od drugih domena ljudskog rada, kako biste se zaposlili u IT struci, najčešće morate proći selekcijski proces od 3 koraka:

  • inicijalni razgovor
  • tehnički intervju (zadatak) i psihološka evaluacija
  • finalni razgovor
Inicijalni razgovor

Prvi korak najlakše je svladati. Jednostavno budite ono što jeste, nemojte glumiti, a nipošto lagati. Primjerice, lagati da ste ekspert u određenom programskom jeziku besmisleno je jer vas se može razotkriti već u sljedećem koraku. Iskoristite ovaj razgovor i pitajte potencijalnog poslodavca sve što vas zanima. Čak i ako su vam oni rekli sve što ste htjeli čuti ili smatrate da ne trebate ništa pitati, svejedno postavite nekoliko pitanja! Time poslodavcu dajete na znanje da vas zanimaju njegova tvrtka i domena rada te ostavljate dojam znatiželjne osobe. Ukoliko ste bez ideje, možete pitati kako izgleda uobičajeni radni dan na poziciji za koju se prijavljujete, koji su im najveći konkurenti na tržištu, kojim projektima se najviše ponose i slično.

Ukoliko se prijavljujete za poziciju developera, obavezno pitajte koriste li GIT za verzioniranje programskog koda. Ako dobijete negativan odgovor, možete zaključiti da su debelo zaglavili u 90-im godinama. Na takvom radnom mjestu sigurno nećete uživati u najnovijim tehnologijama i programskim jezicima.

Također, korisno je pitati koje programske jezike i tehnologije koriste. Iz tog možete odmah zaključiti jeste li dobar kandidat za njih ili ne. Ukoliko u odgovoru čujete da umjesto standardnih koriste svoja interna „in-house“ programska okruženja (frameworke), zahvalite se na razgovoru i tražite posao negdje drugdje. Od učenja tih njihovih okruženja imat ćete koristi samo dok radite kod njih, postat ćete developer „dinosaur“ u vrlo kratkom vremenu te nećete imati priliku napredovati i učiti nešto što je općeprihvaćeno u cijelom svijetu.

Tehnički intervju (zadatak)

Drugi korak tehnički je intervju, koji je u zadnje vrijeme evoluirao i poprimio sasvim novi oblik. Umjesto staromodnog ispita na papiru, stresnog intervjua na ploči ili rješavanja zadataka online, gdje vam na ekranu otkucava tajmer s vremenom preostalim za rješavanje zadatka, poslodavci danas preferiraju projektne zadatke.

Kandidat dobije neki manji zadatak/projektić i rok do kojeg treba poslati rješenje. Na taj način poslodavac dobije uvid u vaše znanje i sposobnosti te brzinu i kvalitetu rješavanja zadataka. Taj zadatak može se riješiti unutar jednog dana ukoliko dobro poznajete domenu ali obično rok iznosi tjedan dana pa se može riješiti bez panike, stresa i žurbe. To, naravno, znači i da će poslodavac gledati koliko ste pažnje posvetili detaljima pa se nastojte predstaviti u najboljem svjetlu.

Ipak, u nekim tvrtkama proces tehničkog intervjua i danas se odvija na staromodan način. Osobno sam odradio cijeli proces intervjua za posao developera u jednoj velikoj splitskoj IT tvrtki, gdje sam odgovarao na široku paletu pitanja, počevši od standardnih programerskih pitanja za početnike, zatim umjereno teških algoritama, do trivijalnog računanja postotka i pitanja poput „Što je automat?“.

Ni dan danas nije mi jasno zbog čega neke tvrtke postavljaju takva pitanja na intervjuima koja sigurno ne pokazuju kvalitetu nečijeg znanja u programiranju, ali to je njihova odluka. Uvijek je dobro pripremiti se i za takva pitanja.

Psihološka evaluacija

Kod psihološke evaluacije nema neke posebne formule za uspjeh. Ukoliko niste psihopat, psiho test prolazite bez problema. Ipak, ako odgovorite potvrdno na pitanja poput „volite li mučiti životinje?“ ili „volite li cvjetovima kidati ladice?“, ne bi bilo loše da porazgovarate s psihologom.

Finalni razgovor

Treći korak završna je etapa selekcijskog procesa. U većini slučajeva znači da je poslodavac spreman poslati ponudu na vašu adresu ukoliko dođe do dogovora. Ovdje treba odigrati oprezno pošto je to najosjetljivija faza jer se tada dogovara iznos plaće. Vrlo je korisno i preporučljivo čuti iskustva ljudi koji već rade u toj tvrtki i iskoristiti insajderske informacije. Sve to, naravno, ukoliko je moguće i ne podrazumijeva povredu nečijeg ugovora.

Priprema za intervju

Određena pitanja uvijek se postavljaju na intervjuima:

“Recite nam nešto o sebi.”
“Koje su vaše snage i slabosti?”
“Ispričajte nam nešto o periodu kad ste prevladali neki izazov, vodili tim, niste uspjeli u nekom projektu?“
“Zašto ste zainteresirani za našu tvrtku?”

Svoje izglede za prolazak u sljedeći krug možete povećati već samim zapisivanjem svojih odgovora na papir. Zato stanite. Odvojite vrijeme i razmislite. Ispravan način odgovora je prilagođavanje priča, rezultata i detalja u 2-3 minute pripovijedanja. Ne duže, ne kraće. Specifičnost je ključna.

Spomenite programske jezike koje ste naučili, projekte i aplikacije koje ste isporučili, broj ljudi koji ste vodili kao tim. Ukoliko ste student i nemate baš puno iskustva, navedite projekte i aplikacije koje ste odradili i isprogramirali u sklopu seminara ili ste ih se, pak, prihvatili u slobodno vrijeme, praktičnu nastavu koju ste odradili i sl. Kad ispričate svoju „priču“, objasnite je kronološki i jednostavno. Učinite je pamtljivom, jasnom i logičnom. Ako struktura vašeg izlaganja nalikuje scenariju filma „Memento“, izgubili ste se.

Otiđite korak dalje i u igru ubacite i kompletnu probu odjeće. Odjenite svoju “uniformu” za intervju, postavite mobitel sučelice i snimajte svoje odgovore. Da, može izgledati čudno, ali vrlo je korisno. Budite objektivni i samokritični. Vrijeme je da se (pr)ocijenite. Mučite li se s odgovorima? Kakvo je vaše držanje? Smiješite li se i uspostavljate li kontakt očima? Zvuči li vaš glas sigurno i asertivno? Nemojte se ustručavati pitati bliske prijatelje i obitelj: “Hej, vježbao sam i pripremao odgovore na pitanja za intervju. Možeš li pogledati ovaj video i reći mi što ti se čini?

Nemojte se ustručavati iskoristiti svoj socijalni kapital (ljude koje poznajete). Ja sam za svoj prvi posao iskoristio svaku moguću prigodu koja mi se pružila; prošao sam kroz sve moguće web stranice na internetu za ponudu poslova, sate i sate provodio proučavajući optimalne tehnike pristupa selekcijskom procesu, kontaktirao sve moguće prijatelje, poznanike, profesore, prijatelje svojih roditelja i dosađivao im do besvijesti…

Traženje posla uglavnom je stvar inicijative, stoga se nemojte obeshrabriti ako se rezultati ne pojave odmah. Ostanite gladni u potrazi. Iznad svega, nemojte se sramiti „iskoristiti“ prednosti poznanstava. Ako ste povezani s nekim tko trenutno radi za vašeg potencijalnog poslodavca i može uputiti koju lijepu riječ za vas, šanse za ponudu veće su ukoliko ta osoba to i napravi. Danas kad imate LinkedIN, puno je lakše. Ponude same stižu u inbox.

Glavna misija

Vaša glavna misija trebala bi biti dobiti ponudu, ništa više. Nije važno čak ni ako mislite da je poslodavac grozan i sigurni ste da ne biste radili tamo. Dajte sve od sebe kako biste dobili ponudu. Dva su važna razloga za to.

Prvi – dobili ste ponudu, sad imate taj osjećaj poželjnosti.

Drugi i puno važniji razlog – imate bolje karte u rukama, sada imate cifru koju drugi poslodavci trebaju nadjačati ukoliko vas misle pridobiti.

Zato, kad tražite posao, svu energiju usmjerite na dobivanje ponude za posao. Kad ostali poslodavci shvate da na stolu imate jednu ili više ponuda, počinju biti brži i aktivniji kako bi vas zaposlili. Ponude vam dolaze puno lakše. Ako vam poslodavac kojeg ne preferirate daje ponudu za veći iznos, imate jaku kartu na koju možete odigrati prilikom pregovora s poslodavcem koji vam je poželjniji. Budite hrabri, naglasite želju za radom u njihovoj firmi, ali svakako iskoristite trenutak i spomenite izdašniju ponudu koju ste dobili i provjerite postoji li mogućnost usklađivanja ponuda.

Nemojte se zaustaviti na prvoj ponudi. Pokušajte ih prikupiti nekoliko, a potom odlučite koja je u tom trenutku idealna ili barem idealnija za vas. Prednosti koje ćete steći pokretanjem nadmetanja u ponudama može rezultirati plaćom nekoliko tisuća kuna većom od početne ponude!

Vibra

Od prvog trenutka poslodavci uspoređuju vašu „vibru“ s ostalima koji su sjeli na vaše mjesto. Vibrirajte u svom vortexu!

Šalim se! Ne spominjite Anu Bučević, vortexe, safari duha, čakre i ostalo.

Ne dopustite da vas razgovor zastraši te znajte da je najvažnije biti svjestan karakteristika koje projicirate.

U IT struci uobičajeno je da vam poslodavci postavljaju pitanja na licu mjesta i namjerno vrše pritisak na vas kako bi procijenili vašu reakciju. Mnogi od njih pitaju zagonetke na koje zapravo i ne traže točan odgovor. Žele vidjeti pristupate li problemu analitički, zadržavate li stav i možete li jasno objasniti svoje rješenje. Jasno je da su točni odgovori najbolji ishod, ali nikad se ne fokusirajte na to da kažete točan odgovor na štetu svoje opuštenosti i samopouzdanja tijekom razgovora.

Dopustite mi da to ponovim: budite opušteni i samouvjereni. Theron Dumont u svojoj knjizi „Snaga koncentracije“ kaže:

It is very necessary that people should have confidence in you. When two people meet, they have not the time to look each other up. They accept each other according to instinct, which can usually be relied on. You meet a person and his attitude creates suspicion in you. The chances are, you cannot tell why, but something tells you, ‘Have no dealings with him, for if you do, you will be sorry.’

Poslodavac traži nekoga s kim će raditi pa se usredotočite na povezivanje s osobom preko puta stola. Uvijek ostanite opušteni i postojani, ali budite spremni i na blaže prilagodbe, ovisno o tome s kim razgovarate. Ako vas intervjuira netko tko posjeduje dominantnu osobnost, govorite malo glasnije i dulje. Preskočite detalje svoje priče ukoliko sugovornik odaje znakove nestrpljivosti. Ukoliko, pak, procijenite da je sugovornik miroljubiva osoba, snizite ton i govorite malo sporije.

Bez obzira na osobnost, na kraju ustanite i pružite čvrst stisak ruke, pogledajte je u oči i recite: “Bilo mi je zadovoljstvo upoznati se s Vama, gospodine/gospođo [insert name].” Svakoj osobi njeno je ime najdragocjeniji zvuk na svijetu, stoga to valja i kapitalizirati. Tijekom razgovora, šutite dok govore i slušajte dok ne završe.

Nekorektni igrači

Budite spremni na to da ćete se u lovu na radno mjesto susresti s raznoraznim profilima poslodavaca. Zbog toga je vrlo važno prije inicijalnog razgovora skupiti informacije o kulturi tvtrke, radnoj atmosferi, upravi, projektima, kolegama i okviru prosječne plaće za poziciju na koju se prijavljujete.

Imao sam loše  iskustvo s jednom IT tvrtkom, gdje sam obavio samo inicijalni razgovor. Dojmovi poslije razgovora su mi se činili sjajnima. Rekli su da baš traže nekog s mojim profilom (pošto sam imao iskustva rada na projektu u dosta specifičnoj domeni). Djelovali su vrlo zadovoljno i sastanak smo završili s njihovom uputom da im što prije pošaljem svoje podatke i okvirni iznos plaće kako bismo mogli zaključiti posao. Učinio sam to odmah sutradan (utorak) i dobio odgovor da će ponuda stići do kraja tjedna.

Nije stigla.

Nije stigla ni tjedan poslije.

Pitao sam ih šta se događa, dobio odgovor da je „zapelo“ i da će ponudu sigurno poslati do kraja tjedna. Pričekao sam još jedan tjedan. Ponuda nije stigla. Nikad nije stiglo nikakvo objašnjenje ili isprika s njihove strane za svo izgubljeno vrijeme, čekanje, nadanje. Tad sam naučio lekciju da se ne treba previše nadati i smatrati kako je nešto zaključeno sve dok se ne dogovori termin prvog radnog dana.

Nisam nikad shvatio zašto mi jednostavno nisu rekli da im ne odgovaram, ne trebam, ne sviđam ili bilo što drugo, samo da znam na čemu sam. Ni dandanas to nisam saznao. Ne dozvolite da vas takve situacije obeshrabre u potrazi za poslom. Nastavite hrabro dalje.

Skupite hrabrosti i budite čovjek!

Zaokružit ću ovu cijelu priču anegdotom iz života jedne moje vrlo dobre prijateljice. Ona je silno htjela promijeniti radnu sredinu iako je radila u jednoj od poznatijih IT tvrtki u Hrvatskoj. Dobila je iznenadni termina za razgovor upoznavanja od druge tvrtke u koju je htjela otići. Međutim, nije mogla izostati s posla niti otići tako dugo na pauzu. Na kraju je napravila vrlo riskantan potez.

Rezervirala je konferencijsku salu za vrijeme radnog vremena u tvrtki u kojoj je tad radila kako bi odradila inicijalni razgovor s osobom iz druge tvrtke. Čak joj je nekoliko kolega uletjelo u konferencijsku sobu za vrijeme tog razgovora pa ih je blagim pokretom ruke istjerala vani. Na kraju je dobila posao!

Pouka poslodavcima: budite dobri prema svojim radnicima kako vam ne bi trošili prostor i internet za lakši prijelaz u drugu tvrtku!

Budućim radnicima želim poručiti da uvijek budu otvoreni te iskreno komuniciraju s nadređenima svoje stavove i želje na poslovnom planu. Ništa vas ne košta da držite karte otvorenima, da jasno definirate što želite u radnom odnosu, što vam smeta i što vas brine te da pronađete zajednički jezik s nadređenim. Ukoliko poslodavac to zna i stalo mu je do vas, lakše će uskladiti svoje poslovne planove s vašim željama i zajedno ćete postići kompromis.

Za kraj najvažnije – ne rušite mostove iza sebe, već budite i ostanite čovjek!

 

Podijeli

O autoru

Mensur Duraković