Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Znate da smo mi u Split Tech Ciyju (gotovo) uvijek pozitivni i optimistični, no moramo nekad govoriti i o ozbiljnim temama! 🙂
Mentalno zdravlje je zaista ozbiljna tema pa smo se ovog mjeseca ozbiljno “uhvatili” upravo tog aspekta zdravlja.
Među temeljima njegovanja mentalnog zdravlja svakako su različite vrste prevencije, no danas ćemo govoriti o – psihološkim intervencijama!
Nakon što se dogode nesreće poput teških prometnih nezgoda, pljački, ubojstava ili požara, instiktivno posežemo za pozivanjem policije, hitne pomoći, vatrogasaca…
A što je s našim mentalnim zdravljem nakon što svjedočimo strašnim događajima?
Možemo li pozvati psihološku prvu pomoć?
Doista, što kad hitna pomoć ode?
O nošenju s tragičnim događajima, pogotovo na radnom mjestu, porazgovarali smo sa psihologinjom Marijom Jozić iz Centra Madrugada.
“U svakodnevnom životu, ljudi se susreću s mnogim stresnim događajima, koji za različite ljude predstavljaju manje ili više stresne situacije. Na to koliko nam je neki događaj stresan djeluje mnogo čimbenika pa tako ista situacija nekim ljudima može biti mali ili nikakav izvor stresa, dok će drugima ta ista situacija biti velik izvor stresa i teško će se nositi s njom”, započela je Marija.
S druge strane, istaknula je, kad govorimo o traumatskim događajima, tada mislimo na one događaje koji su izvan našeg uobičajenog ljudskog iskustva i izrazito su neugodni svim ljudima:
“Takvi događaji ugrožavaju život ili tjelesni integritet pojedinca ili njemu bliske osobe.”
Uz stresne i traumatske, posebno mjesto zauzimaju krizni događaji, koji se odnose na događaje koji djeluju izrazito uznemirujuće za velik broj ljudi. Krizni događaji mogu uključivati prijetnju ili doživljaj gubitka, kao i stvarni gubitak njima važnih osoba ili vrijednosti.
“Prilikom takvih događaja ljudi imaju osjećaj da ne mogu sami izaći iz kriznog stanja svojim uobičajenim mehanizmima suočavanja, već da im je za to potrebna podrška i pomoć izvana”, naglasila je psihologinja.
Krizni događaji poput automobilske nesreće, pljačke, ubojstva, samoubojstva, požara, utapanja i drugih događaja u kojima ljudi sudjeluju ili svjedoče, mogu izazvati različite reakcije:
“Ljudi koji su doživjeli ovakve situacije često osjećaju gubitak kontrole, tugu, ljutnju i strah; mogu biti preplavljeni osjećajima i misaono smušeni, što se vidi u zaboravljanju, lošoj koncentraciji i nemogućnosti donošenja odluka”, pojasnila je naša sugovornica.
Osim toga, kod velikog dijela ljudi može doći do poremećaja spavanja, promjene u apetitu, glavobolja ili drugih oblika tjelesnih boli.
“Ovakve su reakcije prirodne i očekivane te se smatraju ‘normalnim reakcijama na nenormalne događaje’. Baš kao što se želudac muči s probavljanjem teške hrane, tako se i naš mozak muči s probavljanjem teških događaja da ih pospremi u pamćenje”, slikovito je objasnila.
Možemo reći da događaji koje ljudi dožive kao krizne poremete ravnotežu pojedinca te je potrebno vrijeme da se ista ponovo postigne, a Marija naglašava kako za to nije dovoljno pustiti vrijeme da prođe, već je važno i što se u tom vremenu radi:
“Novouspostavljena ravnoteža nakon kriznog događaja bit će drugačija nego ona prije jer sada naše životno iskustvo u sebi sadrži i ovako težak događaj.”
Marija ističe kako ljudi, iako imaju razvijene mehanizme za nošenje s različitim stresnim situacijama, u slučaju kriznog događaja i krize često imaju osjećaj da im ti mehanizmi nisu dovoljni te da im je potrebna pomoć izvana.
Cilj krizne intervencije je stabilizirati kognitivne i emocionalne procese te se zbog toga može smatrati psihološkom prvom pomoći.
Kriznom intervencijom nastoji se smanjiti vjerojatnost pojave dugoročnih negativnih učinaka događaja, a u svojoj biti predstavlja preventivni postupak različit od psihoterapije, napomenula je psihologinja.
“Kriznom intervencijom, osim mentalnog zdravlja ljudi uključenih u krizne događaje, neposredno se čuvaju i resursi koji bi bili iskorišteni zbog produljenog bolovanja te slabije radne uspješnosti zaposlenika.”
Marija je nabrojila situacije u kojima je nužno pozvati tim za krizne intervencije na radno mjesto:
“Ako je u vašoj tvrtki došlo do nesreće u kojoj je netko ozbiljno ozlijeđen, ako je došlo do stradavanja sa smrtnim posljedicama ili ako se dogodila katastrofa u kojoj je došlo do većih šteta i/ili ljudskih gubitaka, pozovite tim za krizne intervencije!”
Kontakte osoba zaduženih za pokretanje psiholoških kriznih intervencija možete pronaći ovdje.
“Ako i niste sigurni je li krizna intervencija potrebna za događaj koji se dogodio, slobodno nazovite voditelja vašeg regionalnog tima i potražite savjet”, napominje.
Psihološke krizne intervencije najdjelotvornije su ako se provedu što brže nakon kriznog događaja, istaknula je Marija.
Zbog toga se na poziv tim za krizne intervencije okuplja i dolazi na mjesto događaja te psihološkim intervencijama sprječava ili ublažava posljedice kriznog događaja.
“Ovakvi teški događaji pogađaju sve ljude i važno je znati kako ne moraju (a često i ne mogu) sami prolaziti kroz to.”
Psihološka prva pomoć, dakle, može biti ključna u integraciji kriznih događaja i oporavku nakon istih.
Nadamo se da smo ovim razgovorom barem malo osvijestili sve vas o pravovremenom i ispravnom reagiranju na teške situacije koje, nadamo se, na vašim radnim mjestima uopće neće ni biti potrebno! 🙂
Podijeli
