Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Jeste li se ikada suočili krizom identiteta?
Ja jesam i potvrđujem da nije niti malo ugodan osjećaj.
Prošli tjedan smo svjedočili velikom padu društvenih mreža koji je izazvao goleme financijske gubitke, a osim toga, kod mnogih ljudi je izazvao i krizu identiteta. Kako je moguće da naizgled tako banalna situacija poljulja nečiji identitet? Nisam psiholog, ali i ne trebam biti da bih shvatila da pojedinci identificiraju sebe kroz društvene mreže. Izgradili su sebe i svoj svijet na Facebooku, Instagramu i sl. koji je automatski poljuljan čim ne mogu pristupiti svojim korisničkim računima.
Problem nastaje kada virtualni svijet pojedinca nije usklađen sa stvarnim svijetom, drugim riječima kada pojedinac na društvenim mrežama gradi svijet različit od onoga koji živi. To se može odnositi na fizički, financijski, društveni ili bilo koji drugi aspekt. Društvene mreže su postale alat pomoću kojeg ljudi kreiraju sebe onako kako to njima odgovara. Utjecale su na upravljanje identitetom, ponudivši novu platformu potvrđivanja vlastitog sebe, plasiranja i upravljanja informacijama koje govore o nečijem identitetu i novu okolinu kao mjesto utjecanja na isti.
Kako bismo bolje razumili pojam “kriza identiteta”, a koja je uzrokovana nemogućnošću identificiranja vlastitih aspiracija i vrijednosti, u nastavku donosim kratku definiciju:
Kriza identiteta najlakše se može objasniti kao osjećaj napetosti, nesigurnosti i zbunjenosti prilikom odgovora na pitanje “Tko sam ja”?
Iako se taj pojam najčešće veže za doba adolescencije kada je društveno prihvaćeno da se pojedinac osjeća izgubljeno i ne zna u kojem pravcu usmjeriti svoj život, kriza identiteta može se pojaviti u bilo kojem razdoblju u životu te prilikom velikih životnih događaja, poput promjene karijere, grada, države, okoline… Također je česta i kod mladih odraslih ljudi, kako se definiraju oni od 25. do 35. godine života. Društvo i društvene mreže stvaraju određeni pritisak prikazajući samo svijetlu stranu života – putovanja, bogat društveni život, najmodernija odjeća… da ne nabrajam dalje.
Nametnuto je pravilo da do 30e morate biti izgrađena i stabilna osoba, sa stabilnim primanjima, rješenim stambenim i karijernim pitanjem, diplomom u jednoj ruci i djetetom u drugoj, unatoč tome što statistike pokazuje drugačije: Do navršene 30. godine ljudi danas promjene do 5 različitih poslova i imaju neriješeno stambeno pitanje!
Instant rješenje ne postoji i krizu identiteta ćete prevladati samo neprekidnim radom na sebi (never ending job). Podijelit ću s vama neke od savjeta koji su meni pomogli, a vjerujem da će, barem donekle, i vama:
Krizu doživite kao priliku
Budete li se fokusirali samo na negativne aspekte krize, nikada se nećete pomaknuti s mjesta. Prihvatite krizu kao priliku iz koje nešto možete naučiti i koja će vas sasvim sigurno ojačati. Rastite, razvijajte se, učite i uskoro će vam biti jasno da imate više kapaciteta nego što mislite.
Izmijenite ili postavite nove ciljeve
Promjena cilja nije znak nezrelosti; upravo suprotno, znak je da ste dovoljno odrasli da znate prepoznati kada vas neka situacija ne gradi i kada je vrijeme da odete. To što ste u djetinjstvu željeli biti učiteljica, ne znači da se morate slijepo držati tog cilja ukoliko vas on više ne ispunjava i ne uživate na putu do njega.
Preporučam da pogledate nedavno održani Split Tech City Women In Tech u kojem je Ana Čupić pričala upravo o promjeni aspiracija i ciljeva u odrasloj dobi.
Preispitajte svoje vrijednosti
Životne vrijednosti definiraju nas kao osobu. Kako se osjećamo u trenutku donošenja važnih odluka, pokazuje nam jesu li one u skladu s našim istinskim životnim vrijednostima.
Kada jednom donesete odluku i krenete u njeno ostvarenje može se reći da ste usklađeni sa svojom istinskom vrijednošću. Ukoliko akcija izostane, a vi i dalje osjećate nezadovoljstvo, vrijeme je za otkrivanje temeljnih vrijednosti.
Naučite prihvaćati promjene
Ne odupiriti se promjenama (društva, posla, okoline) jer ako to radite onda stagnirate. Promjene unose svježu energiju, ali samo ako im se znate prilagoditi. Ne mogu dovoljno naglasiti važnost izaska iz zone komfora i stalnog “izazivanja” sebe. Napravite popis onoga što želite, ali vas je do sada strah spriječavao da to ostvarite i bacite se u akciju. Bilježite male pobjede svaki dan! 🙂
Znate li tko ste kad se buka svijeta utiša, a vi ostanete s vlastitim mislima? Znate li tko ste kada ne možete pristupiti društvenim mrežama i vizualno lijepo složenim profilima?
Dopustite si ponekad odmak od virtualne stvarnosti, upalite airplane mode i posložite vlastiti unutarnji svijet, baš kao što ste posložili virtualni. Razočarenje vlastitim postignućima bit će manje ukoliko aktivno slušamo svoje želje, a pasivno ono što okolina od nas očekuje.
“Be careful who you pretend to be, you might forget who you are!”
Podijeli
